20
Re jun mil juna'
Y yen xintz'at jun ángel re nika-pa chila' chicaj y ruc'amom-pa re llave chin re moma' sivan re rion k'oko'm rupan. Y ruc'amom-pa chuka' jun moma' cadena pa ruk'a'. Re ángel re' xbo'rtz'ama-pa re itzel chicop quiak rij re nibex dragón cha, y ja reja' re diablo o sea Satanás y ja chuka' reja' re xoc jun cumatz ajuer can. Xyach' can roma re ángel, chin jun mil juna'. C'are' xbo'rch'akij can chupan re moma' sivan re rion k'oko'm rupan, xutz'apij can y xuban can sellar re puerta chin che man jun nijako. Quire' xban can cha, chin che man chic que'ruk'ol más re naciones re jec'o chach ronojel re ruch'ulef. Jun mil juna' re man chic xtik'alajin-ta re rusamaj reja'. Jac'a tak k'axnak chic re jun mil juna' re', xte'jak-pa y xtitzolaj chic-pa chubanic re rusamaj, pero xa ba' chic-oc tiempo quire' xtuban-va.
Y xintz'at chuka' che jec'o ch'acat quichin re ye'bano juzgar, y chire' je'tz'uyul-va re yi'on chic autoridad pa quik'a' chin niquiban juzgar. Xe'ntz'at chuka' re cánma re je'quimisan chic-a, re xtzaq'uis quijalom vova' chach re ruch'ulef. Reje' xe'quimisas-a roma xquitzijoj re ruch'abal re Jesús y xquitzijoj re ruch'abal re Dios. Conojel re', re man xe'yi'o-ta ruk'ij re nabey itzel chicop y re ru-imagen. Y chuka' man xquijo-ta che xya' re ru-seña re itzel chicop nic'aj-quivach o chij quik'a'. Reje' xe'c'astaj y junan niquiban gobernar riq'uin re Cristo chupan re jun mil juna'. Y ja reje' re nabey xe'c'astaj. Jac'a re nic'aj chic anama'i' man xque'c'astaj-ta. Xa c'aja tak k'axnak chic re jun mil juna', c'are' tak xque'c'astaj-pa. Otz-quibanoj re jenipa' xque'c'astaj nabey, roma re quic'aslen can ch'ajch'oj chach re Dios, y man chic xtitiquir-ta re ruca'n camic chiquij. Reje' can xque'oc sacerdotes chin re Dios y chin re Cristo. Y junan xtiquiban gobernar riq'uin re Cristo chupan re jun mil juna'.
Y jac'a tak k'axnak chic re jun mil juna', re Satanás xtilisas-pa chupan re lugar re anche' tz'apin-va can. Y xtipa chic jun bey chiquik'olic ronojel re naciones re jec'o chach re ruch'ulef. Y re vinak aj-Gog y re aj-Magog, can xque'ruk'ol-va. Can ye'rumol-a chin ye'ba pa guerra. Y can ye'buchu. Xa can je ancha'l re sanayi' re c'o chuchi-mar. Can xe'jote-a re pa tenemit re camas nrajo' re Dios y re anche' jec'o-va re je rajc'ual reja'. Re vinak re je'rujocoquen-a re Satanás, quinojsan-a rach re ruch'ulef y choj xbequisutij quij re anche' jec'o-va re je rajc'ual re Dios y re tenemit. Pero re Dios xuban che xka-pa k'ak' pa quive', y can xe'ruq'uis re k'ak'. 10 Y re itzel re xk'olo quichin conojel re vinak re', xch'akex chupan re k'ak' ruxalon-ri' riq'uin azufre, re anche' chuka' xch'akex-va re chicop y chibil re jun ache re xbin che reja' can nutzijoj re nubij re Dios cha y xa man katzij-ta. Y chire' chupan re k'ak' xtiquitaj pokan che pak'ij che chak'a' y can chin nojel tiempo xque'c'ue' chire'.
Re anama'i' can xque'ban juzgar
11 C'are' yen xintz'at jun namalaj ch'acat sak, y xintz'at chuka' re tz'uyul chach. Y ja re rocaj y re ruch'ulef re jec'o-apo chach re tz'uyul chach re namalaj ch'acat re', can ancha'l che xe'satz-a. Y reje' can man chic xe'litaj-ta pa qui-lugar. Y man chic xe'tz'etetaj-ta. 12 Y xe'ntz'at re anama'i', che cocoj che nima'k je'pa'al-apo chach re Dios. Xe'jak c'a re libros, y xjak chuka' re jun libro re chin c'aslen. Conojel re anama'i' re' can xban juzgar pa quive', riq'uin re quibanabal re xe'quibanala', can ancha'l re je'tz'iban chupan re libros re'. 13 Can conojel re anama'i' je'pa'al-apo chach re Dios, can conojel re' re je'yacon chin niban juzgar pa quive'. Jec'o-apo re je quiminak-a pa tak mar, y jec'o-apo chuka' re je quiminak-a jun chic-va lado. Y conojel re anama'i' re' can xe'ban juzgar, riq'uin re quibanabal re xe'quibanala'. 14 Y can jare' tak manak chic camic nibanataj, y chuka' man chic xtic'ue-ta re lugar re nibex Infierno cha, roma xa can xque'q'uis che je ca'e', re camic y re lugar. Xque'beq'uis pa k'ak'. Y jac'a re k'ak' re ruca'n camic. 15 Y can chupan chuka' re k'ak' re' xque'ch'akex-va conojel re vinak re manak quibe' tz'iban chupan re libro chin c'aslen.
20:1 Ap 9.1. 20:2 Ap 12.9. 20:3 Mt 24.24; Ap 12.9; 13.14; 16.14. 20:4 Dn 7.9; Mt 19.28; Lc 22.30; 1 Co 6.2, 3. 20:4 Ap 6.9. 20:4 Ap 13.12. 20:4 2 Ti 2.12; Ap 5.9, 10. 20:5 1 Ts 4.16. 20:6 Ap 21.8. 20:6 Is 61.6. 20:7 Ap 20.2. 20:8 1 P 5.8. 20:8 Ez 38.2. 20:8 Ap 16.14. 20:9 Is 8.8. 20:10 Ap 20.14, 15. 20:11 2 P 3.7. 20:12 Jn 5.25. 20:12 Sal 69.28; Dn 7.10; 12.1; Fil 4.3. 20:12 2 Co 5.10. 20:13 Jer 17.10; Mt 16.27; Ro 2.6. 20:14 1 Co 15.26.