3
Re xtiquiban re vinak chupan re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef
Chuka' nimbij chava che man tamistaj che chupan re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef xto'rbana' más c'ayef chique re vinak. Roma chupan re tiempo re' je q'uiy chique re vinak xa quion reje' xtiquijo-ka-qui' y man xque'beka-ta chiquic'o'x re nic'aj chic vinak. Can xtiba cánma chij re mero. Xa camas quik'ij xtiquina'. Y can quion reje' xtiquiya-ka quik'ij. Y camas xque'quiyok' re nic'aj chic vinak. Man xtiquinimaj-ta quitzij re quite-quirta'. Man xque'tioxin-ta. Q'uiy etzelal xtic'ue' pa tak quic'aslen. Reje' man xtiquijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, y chuka' man xtiquicuy-ta quimac. Xa itzel chuka' xque'ch'o chiquij. Roma camas re etzelal c'o pa tak cánma, y can xtak'ax rue' re etzelal re xtiquiban chique re vinak. Can xtiquitzelaj-va re otz. Y re mismo quichibil-qui' xtiquisujula-ka-qui'. Y can man ba' xtiquinojij che man jun cosa otz nuc'am-pa chique re niquiban. Xa camas quik'ij xtiquina'. Más xtiquijo' niquiban re cosas chin re ruch'ulef re nibano chique che ye'qui'cot, que chach re cosas chin re Dios. Reje' xtiquibij che quiniman chic re Dios, pero xa man xtiquiya-ta k'ij cha re Dios che nujal re quic'aslen.
Man c'a que'oc avchibil re vinak quire' ye'bano. Roma chiquicojol reje' ye'po-va re ye'ba chi' tak jay y mana-ta rubixic niquiban cha re ruch'abal re Dios. Y ja re ixoki' re je nacanak re ye'ka pa quik'a'. Ixoki' re niquina' che camas quimac y can niquiban ronojel re niquirayij. Reje' can nojel tiempo niquitijoj-qui' riq'uin c'ac'a tak na'oj, y man jun bey xtiquitamaj-ta re katzij ch'abal. Y can ancha'l xquiban re je ca'e' aj-itz re xquibini'aj Janes y Jambres re xe'c'ue' ajuer can, y xquitzelaj re xubij re Moisés, can quire-va chuka' niquiban re achi'a' re ye'ba pa tak cachoch re ixoki', niquitzelaj re katzij ch'abal. Xa can jalatajnak quina'oj roma re etzelal. Niquibij che quiniman chic re Dios, y xa man katzij-ta. Pero chuka' man can-ta xque'nimax, roma cha'nin xtiquinabej conojel vinak che reje' xa je nacanak roma man jun andex otz niquinojij, can ancha'l xbanataj quiq'uin re je ca'e' aj-itz re xquibini'aj Janes y re Jambres re xe'c'ue' ajuer can, che reje' can jabal xk'alajin che xa je nacanak.
Re Pablo nutzijoj cha re Timoteo che re samaj re' can c'o-va tijoj-pokonal nuc'am-pa
10 Jac'a rat Timoteo, atzekelben re enseñanza re nc'utun chavach. Ataman che otz re nuc'aslen. Ataman che nimban ronojel re chalaben chua roma re Dios. Ataman che can nbanon confiar-vi' riq'uin re Dios, che yincoch'on, y che yinjovan. 11 Xintzelas, y c'a yintajin chuk'asasic tijoj-pokonal. Ronojel re' ncoch'om-pa. Y chuka' ataman ronojel re xban chua chupan re oxe' tenemit, re Antioquía, re Iconio y re Listra. Chire' camas tijoj-pokonal xintaj. Pero chupan ronojel re' re Ajaf can xinrucol-va. 12 Y can katzij-va, conojel re jun quibanon riq'uin re Cristo Jesús y niquijo' niquic'uaj jun c'aslen otz chach re Dios, can xtiquitaj pokan pa quik'a' re nic'aj chic. 13 Jac'a re vinak re camas itzel quic'aslen quic'uan y re vinak camas ye'k'olon, can k'ij-k'ij más xtiquinim-qui' chupan re etzelal. Xque'quik'ol re vinak, y xque'k'olotaj chuka' reje'.
14 Jac'a rat Timoteo, man taya' can re utzulaj tak enseñanzas re ataman y abanon confiar-avi' riq'uin. Rat jabal ataman re anchok riq'uin xatamaj-va re enseñanzas re'. 15 Y c'a yat co'ol che', tak xatamaj re tz'iban can chupan re lok'olaj ruch'abal re Dios. Y re ch'abal re' xuc'ut chavach che xanimaj re Cristo Jesús chin xacolotaj chach re amac. 16 Ronojel re tz'iban can, ja re Dios biyom-pa. Y mare' otz che nakacusaj chin nakac'ut jun enseñanza chiquivach re quiniman chic re Dios y re man quiniman-ta. Otz nakacusaj chin che nik'alajin andex che enseñanzas re xa quiq'uin achi'a' je'pitinak-va. Otz nakacusaj chin nakatzijoj cha jun chic che tujala' re ruc'aslen. Y otz chuka' nakacusaj chin nakabij andex rubanic jun c'aslen choj. 17 Roma yoj re yoj rusamajela' re Dios ja re ruch'abal re nibano chaka che yoj tz'akat, y can yojtiquir nakaban ronojel re utzulaj samaj.
3:1 Jud 18. 3:2 Ro 1.30. 3:5 Is 29.13; Ez 33.30-32. 3:7 1 Ti 2.4. 3:8 Ex 7.11. 3:8 Ro 1.28. 3:9 Ex 8.18. 3:10 1 Ti 4.13. 3:10 Hch 11.23; Tit 2.2. 3:11 Hch 13.45; 14.2. 3:11 Sal 34.19. 3:12 Hch 14.22. 3:14 2 Ti 1.13; 2.2. 3:15 Sal 119.11; Jn 20.31; Ro 10.17. 3:16 He 3.7; 2 P 1.20. 3:17 1 Ti 6.11. 3:17 2 Ti 2.21.