13
Importancia de un cambio de actitud
Jinchichba q'uin ajni ya' jini cha'tu uxtujob machcatac u tz'aycäbijob aj Jesús cua' jini cherbintijob yebe aj galileojob. U tz'aycäbijob cache' jinq'uin mu'to u tzämsen animajob ni aj galileojob jini tuba u súbben Dios, ni gobierno aj Pilatoba u täsqui tä tzämsintejob y u ch'ich'eba u xac'bi t'oc u ch'ich'e ni animajob. U p'ali aj Jesús u yälbijob ca'da:
―¿A wäle'la quira cache' naj galileojob jiniba cherbintijob ca' jini uc'a más q'uen u tanä u chijob que otros aj galileojob? Cälbenetla que mach, y mach u chijob más q'uen u tanä täcä que anela. Pero si mach a q'uexe' a c'ajalin anelaba uc'a mach a ni' chen a tanäla, apetela a xe tä äc'bintela a toje' a tanäla täcä ta' xe tä chämola. ¿O jini dieciochojobba, jini yäli noj isquil otot tu pamob tä Siloéba u tzämsijob, a wäle'la quira que más an u tanäjob que upete winicob que cuxlijob tä Jerusalénba? Cälbenetla que mach, y mach u chijob más q'uen u tanä täcä que anela. Pero si mach a q'uexe' a c'ajalin anelaba uc'a mach a ni' chen a tanäla, apetela a xe tä äc'bintela a toje' a tanäla täcä ta' xe tä chämola.
El ejemplo de la higuera sin fruto
Aj Jesús u yäli täcä ump'e t'an tuba u ye'e' cache' machcatac mach u tz'ombe u t'anba u c'ote t'oc ca' a wälä untec te' higo que mach u che u jutba. U yäli ca'da:
―Untu winic u cänänti untec te' higo päc'ä uc'a tan u caba u päc'äbi, y ati u sacben u jut y mach u pojli cua'. De ya'i u yälbi u yajsispäc'äbi ca'da: “Ubixto, u cänäntan uxp'e año acajne cä sacben u jut ni te' higoda y mach cä pojläbi cua'. Julu tä cab. ¿Cua' uc'a päpä' ajnic u cräx päc'chin cä cab?” Ajsispäc'äbi u yälbi ca'da: “Cajnoja, tan u yajtä jimba añoda täcä y cä xe cä cujben tu junxoyma u chun y cä'ben u ta' anima tuba äc'bintic u muc' ni cab, bay ca' jini u yäq'ue' u jut. Si u yäq'ue' u jut unjabba utz chich, y si machba u ch'e' a jule' tä cab ji'pat”.
Jesús sana en día de descanso a una mujer jorobada
10 Tuyac'o ump'e q'uin ch'ämbäji aj Jesús ya'an u ye'e' u t'an Dios tan ump'e ch'uj taj judíosob. 11 Ajni ya' jini untu ixic que u cänäntan dieciocho años c'ojo t'oc ump'e chere'yaj ta tzuc pixan. C'omocna u chen xämba, y mach u chi trebe ni tz'ita' wa'wänic tajtoj. 12 Jinq'uin u chäni aj Jesús ni ixic jiniba u joq'ui u yälbi ca'da:
―Xoc, mach ni' an ta'wac'o ni yaj que a cänäntanba.
13 De ya'i aj Jesús u yäq'ui u c'äb tuyac'o ni ixic tuba u tz'äcälin y seb u to'esi uba u ch'u'ul c'ajti'in Dios. 14 Ni ajnoja tuba ni ch'uj taj judíosob cäräx'i uc'a aj Jesús u tz'äcäli untu ixic tu q'uini ch'ämbäji, y u yälbi ni gente ca'da:
―Ya'an seis q'uin ta semana jinq'uin u ch'e' utic patan. Tiquetla jiq'uin tu q'uini patanba tuba tz'äcälcaquetla y mach tuyac'o u q'uini ch'ämbäjiba.
15 De ya'i Cajnojala aj Jesús u p'albi ca'da:
―Ajsusutcheriajetla, ¿mach quira toj que cada juntu de anela a p'äne'la a beq'uet o a tzimim tu yajliba tu q'uini ch'ämbäji y a bisanla bajca u yäc'binte ja' u yuch'en? 16 Jinda ixic untu u natil ch'oc aj Abraham, ni yäcä uc'ajob Diosba. U cänänti dieciocho años c'ojo t'oc jinda yaj, es ca' a wälä cächä an uc'a aj Satanás. ¿Mach quira u ch'ä tz'äcälcac t'oc ni yaj u cänäntiba tu q'uini ch'ämbäji?
17 Jinq'uin u yäli aj Jesús ni t'anob jiniba u ch'i quisinob machcatac mach yo u chänenba, pero upete ni gente ch'a'ali ujinob uc'a upete cua' chichca tan pitzi que u chi aj Jesús.
El ejemplo de la semilla de mostaza
(Mt. 13.31‑32; Mr. 4.30‑32)
18 De ya'i aj Jesús u yäli ca'da:
―Cä xe cälbenetla cache'da ayan u manda Dios. Cä xe cälbenetla cua' une ayan pancab que u c'ote t'oc. 19 U c'ote t'oc ca' a wälä unxim u yoc tz'utz' bec' mostaza que u ch'i untu winic tuba u päq'ue' tan u caba u päc'äbi. Ch'iji y c'oti ca' untec noj gran te'. Ji'pat ni mut ajwilejob isqui u chijob u c'ub tuyac'o u c'äb.
El ejemplo de la levadura
(Mt. 13.33)
20 Sutwäni u yäle' tä cha'num ca'da:
―Cä xe cälbenetla cua' une ayan pancab que u c'ote t'oc u manda Dios. 21 U c'ote t'oc ca' a wälä ni jusonib ta waj que u ch'i untu ixic y u yäq'ui tama ca' tuba cincuenta kilo de harina y u laj jusesi upete.
La puerta angosta
(Mt. 7.13‑14, 21‑23)
22 Ji'pat bixe u chen aj Jesús tä xämba tuba bixic tä Jerusalén y numi tama noj caj y bit caj u ye'e' u t'an Dios. 23 De ya'i ajni untu machca u c'atben ca'da:
―Cajnoja, ¿mäx tz'ita' quira machcatac u xe u japän uba?
Aj Jesús u p'ali ca'da:
24 ―Ch'o'olesan abala a tz'ombenla Dios tuba a japän abala, uc'a cälbenetla q'uen machcatac u xe u yolin ochicob y mach uni' xin u chen trebejob. Es ca' a wälä a wo ochiquetla tama ump'e otot, pero u ti' ni ototba mäx p'i' u tan y c'änä a sacän cache'da u ch'e' ochiquet. 25 Jinq'uin u xe tä ch'oye u yum ni otot u mäque' u ti' ni otot, anela a xe tä colanla päti y a täq'ue'la a jätz'e'la u ti' ni otot y a wäle'la ca'da: “Cajnoja, jäbbenon t'ocob u ti' ni otot”. Pero une u xe u p'alän u yälbenetla ca'da: “Mach cä chet conocela, mach cuwi cada atetla”. 26 De ya'i ane a xe a täq'ue' a wäle'la ca'da: “Ta' pänte' aneba c'uxnon t'ocob y buc'on t'ocob, y ane a ye'i u t'an Dios tä calle tan cä cäji t'ocob”. 27 Pero une u xe u p'alän u yälbenetla ca'da: “Cälbenetla mach cä chet conocela, mach cuwi cada atetla, tz'eje abala t'oc no'on anela ajmalujlejetla”. Ca' jini a xe tä älbintela. 28 Anela a xe tä jup'canla tu yajliba ni toji'tanä y ya' jini a xe a c'ac'a' chen uq'uela y a cäch'äcnesan a wejla uc'a a xe a chänenla cache' aj Abraham y aj Isaac y aj Jacob y upete najt'anob ya' laj anob bajca u chen manda Dios. U bajnimajob unejob Dios u yaqui najtäcä y anelaba u natil ch'ocobetla. 29 U xe tä tejob gente täcä que mach yäcä uc'ajob Dios ajniba. U xe tä tejob bajca u pase q'uin y bajca u pome q'uin y tä norte y tä sur, y u xe tä chumtäjob tä c'uxnan bajca u chen manda Dios. 30 Ubinla, ayan machcatac u joq'ui Dios najtäcä, pero ji'pat mach uxin tä äc'binte ochicob bajca u chen manda Dios. Ayan täcä jini machcatac mach u joq'ui Dios najtäcä, pero ji'patba u xe chich tä osintejob bajca u chen manda Dios.
Jesús llora sobre Jerusalén
(Mt. 23.37‑39)
31 Jinchichba q'uin jini yebe aj fariseojob c'otijob u yälbenob aj Jesús ca'da:
―Corre cux, pasen wida uc'a aj Herodes yo u tzämsenet.
32 Une u yälbijob ca'da:
―Xiquetla y älbenla ni a'uch jini ca'da: “Ubixto, dali y ic'ä no'on acä pa'säben tzuc pixan tuyac'o machcatac u cänäntan y acä tz'äcälin ajc'ojpanob, y chabi to cä tzupsen cä patan”. 33 Pero no'on c'änä cä chen segui cä biji dali, ic'ä y chabi, uc'a mach'an cua' uc'a tzämsintic ajt'an ta Dios otro cab, seq'uen tama ni caj tä Jerusalén c'änä tzämsintic.
34 ’Anela cä lot tan caj tä Jerusalén, a tzämsenla ajt'anob ta Dios y a wäc'benla t'oc ji'tun machcatac u täsquintejob bajca anetla. ¡Jäypetz'ixti coli cä woye'etla ca'anon ca' ni na' piyo' u woye' yal tu yaba u wich', y mach a wolila! 35 Ubinlaba, Dios u waläcti bada ni noj ch'u'ul otot bajca a ch'u'ul c'ajti'ilaba. Cälbenetla que mach uni' xet a chänenonla ixta que mach c'otic q'uin jinq'uin a xe a wälbenonla ca'da: “Ch'u'ul ayan jini machca u teba, jini machca u täsqui cä Yumla Diosba”.