20
La autoridad de Jesús
(Mt. 21.23‑27; Mr. 11.27‑33)
Ump'e q'uin aj Jesús mu'to u ye'benob ni gente tu pam noj ch'u'ul otot taj judíosob y u tz'aycun ni t'an utzba ta Dios jinq'uin c'otijob ajnojajob palejob y machcatac yuwijob ni ley. C'otijob t'oc täcä ni noxibilbajob. Unejob u yälbijob ca'da:
―Älbenon t'ocob caxca une u yäc'bet a chen upete ca' ni mu' a chenba. ¿Machca une u yälbet que u ch'e' a chen ca' jini?
Une u p'albijob ca'da:
―Cä xe cä c'atbenetla täcä ump'e cosa. Älbenon si Dios u yäc'bi aj Juan u chen c'ablesia, o si winicob u yäc'bijob u chen c'ablesia.
Unejob u maläc ch'i u c'ajalin u juntumajob u yäle'ob ca'da:
―Si cäle'la cache' Dios u yäc'bi u chenba, une u xe u yälbenonla cua' uc'a mach cä tz'ombila. Si cäle'la cache' winicob u yäc'bi u chen, upete ni caj u xe u yäc'benonla t'oc ji'tun uc'a unejob u totoj tz'onänob que c'äsi' aj Juan untu ajt'an ta Dios.
Unejob u p'alijob que mach yuwijob caxca une u yäc'bi aj Juan u chen c'ablesia. Aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Ni no'on täcä mach uxon cälbenetla caxca une u yälbon que u ch'e' cä chen upete ni mu' cä chenba.
El ejemplo de los trabajadores malvados
(Mt. 21.33‑44; Mr. 12.1‑11)
De ya'i aj Jesús u täq'ui u yälbenob ni gente u t'an Dios t'oc ni tz'ajida:
―Untu winic u päq'ui noj q'uenel te'uva y u yäc'bijob tu c'äb machcatac u xe u cänäntäben, y une pasi bixi otro cab y jäläcni ya'i. 10 Jinq'uin c'oti q'uin ta c'ä'nac u jut ni te'uva u täsqui untu u yajpatan xic u c'atben ajcänän te'uvajob que u yäc'ben u parte de u jut ni te'uva. Ni ajcänän te'uvaba u cunijob ni machcatac c'oti u c'atänba y u täsquijob bixic sin que u yäc'ben niump'e cua'. 11 De ya'i u täsqui otro untu u yajpatan. Une täcä u cunijob y u cäräx älbijob y u yancäresijob sin que u yäc'ben niump'e cua'. 12 De ya'i u täsqui u yuxtulib u yajpatan, y unejob u chi lastimajob y u pa'sijob tama ni päc'äbi.
13 ’De ya'i u yum ni te'uva u yäli ca'da: “¿Cua' cä xe cä chen? Cä xe cä täscun cä yajben ajlo', bay toca tu chänenob u xe u tz'ombenob u t'an”. 14 Pero jinq'uin ajcänän te'uvajob u chänijob jini ajlo' u maläc älijob ca'da: “Ni ajlo'daba u xe tä colan de u yum ni cabda cuanta chämi u pap. Cola cä tzämsenla uc'a colac täc'ala u caba ni te'uva”. 15 De ya'i u pa'sijob tama u caba ni päc'äbi y u tzämsijob. ¿Cache'da a wäle'la jiq'uin u xe u cherbenob ni ajpatanob jini u yum ni te'uva? 16 U xe tä te u tzämsen najcänän te'uva jini y u yäc'ben tu c'äb otrosjob u caba ni te'uva.
Jinq'uin u yubijob jinda, ni gente u yälijob ca'da:
―¡Dios mach a wira u yäq'ue' utic ca' jini!
17 De ya'i aj Jesús u chämbi u jutob u yäle' ca'da:
―¿Cua' ti jini ya'an tz'ibi tan u jun Dios jiq'uin, jini u yäle' ca'daba?:
Jini ji'tun que u sutjatz'ijob ni ajcheraj ototob,
jin une Dios u yäq'ui xic de u ch'ixma yoc otot.
Ca' jini tz'ibi ayan tan u jun Dios. 18 Machca chichca une que yälic tuyac'o ni ji'tun jini u xe tä xulujtan u bäque, pero si ni ji'tun yälic tuyac'o machca chichca une u xe u juch'än.
El asunto de los impuestos
(Mt. 21.45‑46; 22.15‑22; Mr. 12.12‑17)
19 U yajnojajob palejob y machcatac yuwi ni ley u yolijob u q'ueche'ob jinchichba rato uc'a u yäc'bi uba cuentajob que aj Jesús u yäli ni tz'aji jini tuba u ye'benob que unejob u c'otejob t'oc ca' a wälä ni ajcänän te'uva malojobba. Mach u chijob ca' jini uc'a u bäc'tanob ni gente. 20 De ya'i u täsquijob machcatac u ch'ucänob, jini machcatac u susut chen ubajob que u chenob tu tojaba. U ch'uquijob tuba u jiranob si u xe u yäle' ump'e t'an tuba u sube'ob t'ocba, uc'a ca' jini u ch'e' u yäc'ben tu c'äb ajmandajob ta gobiernoba. 21 Jin uc'a u c'atbijob ca'da:
―Maestro, cuwi t'ocob que a wäle' y a ye'e' tu toja y mach a yänäl chäne niuntu. A ye'e' u biji Dios tu toja. 22 Älbenon t'ocob: ¿U ch'e' quira cä tojbenla derecho ni mero ajnoja rey, aj César, o mach?
23 Aj Jesús u yäc'bi uba cuenta que unejob u susut c'atbenob y u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a a wola a wäc'benon cä säte'? 24 Ye'benon ump'e ch'oc taq'uin. ¿Caxca u jut y u c'aba' ya'an tuyac'o?
Unejob u p'alijob que tuba aj César.
25 De ya'i u yälbijob ca'da:
―Tojbenla aj César jiq'uin lo que es tuba, y äc'benla Dios lo que es tuba Diosba.
26 Mach u chi trebejob u yäc'ben u säte' t'oc u t'an tu pänte' ni gente. Tajch'icwäni u jutob u yubinob cache' u p'alän, y ch'ijcäbijob.
La pregunta sobre la resurrección
(Mt. 22.23‑33; Mr. 12.18‑27)
27 De ya'i c'otijob yebe aj saduceojob, jini machcatac u yäle' que mach uxin tä cuxpan ajchämejobba. Jin uc'a u c'atbijob aj Jesús ca'da:
28 ―Maestro, aj Moisés u yälbenonla tama ni jun u tz'ibiba que si chämic u yermano untu winic y u colesan jit'oc, pero mach'an u ch'ocobba, ni winic jini c'änä u ch'ämben jit'oc u c'äsi' hermano y u yäc'ben u mätan u tz'isa ni ixic tuba u tz'isben u bijch'oc, ca' a wälä tuba u yermano. 29 Ajni siete hermanojob. Ni hermano ajnojaba lotoji t'oc untu ixic, y ji'pat chämi y mach'an u ch'ocob. 30 U cha'tulib u ch'i y chämi täcä sin que ajnic u ch'ocob. 31 U ch'i täcä u yuxtulib, y che' chich täcä upete ni sietejob u ch'ijob ni ixic, y chämijob sin que u yäctan niuntu u ch'ocob. 32 Ji'pat chämi ni ixic täcä. 33 Tu xe tä cuxpan ajchämejob, jiq'uin, ¿caxcamba de unejob u xe u ch'e' de jit'oc ni ixic jini, uc'a upete ni sietejob u cänäntijob de jit'oc?
34 De ya'i aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Winicob y ixictacob pancab badaba u lotojanob y u lotojescanob. 35 Tu xe tä c'ote q'uin tuba cuxpac tan ajchämejob uc'a bixic tä cielo jini machcatac yäcä ayanobba, mach uni' xin tä lotojanob y mach uni' xin tä lotojescanob. 36 Mach u ni' ch'ä chämic tä cha'num, uc'a ca' a wälä u xe tä c'otejob t'oc ni ángelojob ta Dios. Unejob u ch'ocob Dios uc'a u xe tä cuxpanob tan ajchämejob. 37 Aj Moisés u tz'ibi tä jun cache' jinq'uin ajni bajca an ni chäcch'ix que ya'an tä puleba, u yäli que ni cä Yumla es u Dios aj Abraham, u Dios aj Isaac y u Dios aj Jacob. Jinq'uin u yäli ca' jini, une chich täcä u ye'i que ajchämejob u xe tä cuxpanob. 38 Uc'a Diosba mach jin Dios tuba ajchämejob. Uneba Dios tuba machcatac cuxuba. Uc'a unejob totoj cuxu ayanob tu jut Dios.
39 De ya'i yebe machcatac yuwijob ni ley u yälbijob ca'da:
―Maestro, utz chich a wäli.
40 U yälbijob ca' jini uc'a mach u ni' olijob u c'atbenob niump'e cua' más.
¿De quién es hijo el Cristo?
(Mt. 22.41‑46; Mr. 12.35‑37)
41 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―¿Cache'da u ch'e' u yäle'ob que ni Cristo, jini u yaqui Dios tuba ajmandaba, es u natil ch'oc ni rey aj David? 42 Uc'a tama ni jun u c'aba' Salmoba aj David chich u yäle' ca'da:
Cä Yumla Dios u yälbi Cajnoja ca'da:
“Chumi' täc noj, bajca c'änä chumlec machca olo tä chäninteba,
43 ixta que mach cä'benet ta' c'äb upete machcatac que mach yo u chänenetob”.
44 Aj David u yäle' ca' jini cache' ni Cristo es u Yajnoja une. ¿Cache'da jiq'uin es u natil ch'oc täcä?
Jesús acusa a los maestros de la ley
(Mt. 23.1‑36; Mr. 12.38‑40; Lc. 11.37‑54)
45 Upete ni gente ya'an u yubinob jinq'uin aj Jesús u yälbijob u yajcänt'anob ca'da:
46 ―Cänäntan abala t'oc machcatac yuwi ni ley, jini machcatac yo numicob t'oc u noj tamäl bucobba, jini machcatac tä' yojob äc'binticob u c'aba' Dios tan cajba. Unejob yojob chumlecob tuyac'o ni primer chumlib tama ni ch'uj tuba aj judíosob, y yojob numicob najtäcä tä c'uxnan bajca u yä'can ump'e c'uxba. 47 Unejob u jajbenob u yototob neba'täc ixictac y de ya'i u susuc jäläcnanob tä c'änti'ya tuba ajnic u famajob cache' tu toja ayanob. Jin jinijob más q'uen u xe tä äc'binte u castigojob uc'a ni tanä u chijobba.