22
Conspiración para prender a Jesús
(Mt. 26.1‑5, 14‑16; Mr. 14.1‑2, 10‑11; Jn. 11.45‑53)
Anatz'äjbäli ni q'uin ch'uje jinq'uin u c'uxcan ni waj que mach jusuba. Ni q'uin ch'uje jiniba u c'aba' Noj Paxcu'. De ya'i u yajnojajob pale y machcatac yuwijob ni ley u saquijob cache'da u ch'e' u tzämsenob aj Jesús mucu uc'a bäc'tajob t'oc ni gente.
De ya'i aj Satanás ochi tuyac'o aj Judas, jini u chap'elib u c'aba' aj Iscarioteba. Uneba es untu de ni doce ajcänt'anob taj Jesús. Une bixi u lotän ajnojajob pale y ajnojajob tajcänänyajob tuba ni noj ch'u'ul otot cache'da u ch'e' u yäc'ben tu c'äbob. Unejob ch'a'ali ujinob y u tuslijob que u xe u yäc'benob taq'uin. Une u yäli que utz'an y u täq'ui u sacän cache'da u ch'e' u yäc'ben tu c'äbob jinq'uin mach'an gente ya' jini.
La Cena del Señor
(Mt. 26.17‑29; Mr. 14.12‑25; Jn. 13.21‑30; 1 Co. 11.23‑26)
De ya'i c'oti q'uin jinq'uin u c'uxcan ni waj mach jusuba. Jimba q'uin jini c'änäli tzämsintic untu ch'oc oveja tuba u yäc'benob ni u matän Dios tan ni paxcu'. Aj Jesús u täsqui aj Pedro y aj Juan u yälbenob ca'da:
―Corre cuxla, cherbenonla ni ch'oc oveja tuba ni paxcu' uc'a cä c'uxe'la.
Unejob u c'atbijob ca'da:
―¿Cada a wo cä chen t'ocob upete ni jini?
10 Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Ta' wochela tama ni caj a xe a nuc'tanla untu winic que u bisan ump'e p'u de ja'. Tzäypätinla ixta tama ni otot bajca u xe tä ocheba. 11 A xe a wälbenla u yum ni otot ca'da: “Ni Maestro u yälbenet ca'da: ¿Cada an ni cuarto bajca cä xe cä c'uxe' ni ch'oc oveja tuba ni paxcu' t'oc cajcänt'anob?” 12 De ya'i une u xe u ye'benetla ump'e noj cuarto tama u cha'täq'uib otot isqui. Ya'an upete ni c'ämbita tama. Ya' jini a xe a chenla.
13 De ya'i bixijob y u pojlijob ca' chich u yälbijob aj Jesús, y u chijob ni oveja tuba ni paxcu'.
14 Jinq'uin c'oti hora, aj Jesús chunwäni tä mesa. Chunwänijob nämte' t'oc une ni doce ajc'äncanob, jini u yälbinte apóstolesjobba. 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―¡Mäx coli cä c'uxe' jini ch'oc oveja tuba ni paxcu' nämte' t'oc anela antes de tzämsinticon! 16 Uc'a cälbenetla que mach uni' xon cä c'uxe' ixta que mach c'otic u q'uini u chen manda Dios y u chectesan cua' uc'a u yäq'ui tä ute ni q'uin ch'uje u c'aba' Noj Paxcu'.
17 De ya'i u ch'i ni pote de c'äb uva, u yäc'bi u c'aba' Dios y u yäli ca'da:
―Dala, mul uch'enla. 18 Uc'a cälbenetla que mach uni' xon cuch'en ni c'äb uva ixta que mach c'otic u q'uini u laj chen manda Dios upete machcatac cuxujob pancab.
19 De ya'i u ch'i ni waj, u yäc'bi u c'aba' Dios, u taji y u yäc'bijob. U yäli ca'da:
―Jindaba cä cuerpo une que u yäc'can tuba tzämsintic por anela. Ca'da a xe a chenla tuba a c'ajti'inonla.
20 Najtäcä c'uxnijob y ji'pat aj Jesús u ch'i ni pote de c'äb uva täcä u yäle' ca'da:
―Jini c'äb uvadaba cä ch'ich'e une que u xe tä ancäran por anela. Cä ch'ich'e u xe u ye'e' cache' toj une jini Dios u yäli que u xe u yäq'ue' tä ute tzijibba.
21 ’Ubixtola, machca u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba ya'anda nämte' t'oc no'on tä mesa. 22 No'on que sutwänon de winic cä xe tä chämo ca' chich ti tu c'ajalin Dios chämicon; pero ¡ac'ä mäx c'ux ni castigo u xe tä äc'binte ni winic que u xe u yäq'ue'on tä c'äbäba!
23 De ya'i u yajcänt'anob u täq'uijob u maläc c'atänob caxcamba de unejob u xe u chen ni jini que u yäle'ba.
Se discute quién sería el más importante
24 Ji'pat ajni täcä ump'e jobole de t'an entre de ni ajcänt'anob tuba u jiranob caxca une wäre de unejob u xe más ajnoja. 25 Aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Reyjob tu pancab u chen ca' chich yo u cherbenob ni machcatac mu' u chen manda. Unejob que u chen mandajob ni genteba u yälcan cache' utz cua'tac u cherbenob ni gente. 26 Pero anela mach uxet a chenla ca' jini. Jini más ajt'äbäla de anelaba c'änä ajnic ca' ni más ajch'och'ocaba. Jini más ajnoja de anelaba c'änä ajnic ca' ni machca u cherben u patan u lotba. 27 ¿Camba más ajnoja, machca u chumtä tä mesa tä c'uxnan, o jini machca u täsben cua' u c'uxe'ba? Jini machca u chumtä tä mesa es más ajnoja, pero no'onba ya'anon t'oc anela ca' jini machca u täsen cua' tä c'uxcanba.
28 ’Anelaba paq'uin ajnetla t'oc no'on jinq'uin u chon pasa cua' chichca jini. 29 Jin uc'a no'on cä xe cä'benetla a chen mandala ca' chich cä Pap u yäc'bon no'on cä chen manda. 30 A xe chich tä c'uxnanla y tä buc'ala täc mesa bajca cä chen manda. A xe tä chumtäla y a xe a chen mandala u natil ch'ocob jini doce u yajlo' aj Israel ca' chich u chen manda untu rey.
Jesús anuncia que Pedro lo negará
(Mt. 26.31‑35; Mr. 14.27‑31; Jn. 13.36‑38)
31 De ya'i u yäli täcä Cajnojala ca'da:
―Simón, Simón, ubixto, anela c'ätä uc'aletla aj Satanás. Uneba yo u jiran si u ch'e' u yäq'ue'etla tä säto. Yo u jiran si a xe tä colanla ca' a wälä u p'osi ni trigo que u sisinteba. 32 Pero no'on cä chi c'änti'ya por ane que mach a wäctan a tz'ombenon. Jinq'uin a xe tä sujtä t'oc no'on tä cha'numba, a wäc'ben a wermanojob que u c'alin tz'onänob más.
33 Aj Simón u yälbi ca'da:
―Cajnoja, mach u che cua' t'oc no'on si bixicon nämte' t'oc ane tä cárcel o tzämsinticonla nämte'.
34 Aj Jesús u yälbi ca'da:
―Pedro, cälbenet que ajtze mach uxin u chen uq'ue dali ixta que mach a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce.
Se acerca la hora de prueba
35 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Jinq'uin cä täsquetla sin ch'uji' taq'uin, sin morral y sin pächi'oc, ¿u chet quira faltala cua' chichca jini? Unejob u yälbi que mach u chi faltajob cua'.
36 Une u yälbijob ca'da:
―Pero badaba si a cänäntanla ch'uji' taq'uinba bisanla, y che' chich täcä a morral. Machca mach u cänänta untz'it machitba c'änä u chone' u jeli' sisi y u mäne' untz'it machit tuba u japän uba t'oc. 37 Uc'a cälbenetla cache' c'änä laj utic cumpli jini tz'ibi ayan tan u jun Dios de no'onba, jini u yäle' ca'daba: “Älqui cache' u xe tä cherbinte uneba ca' chich u cherbinte machcatac mach u tz'onä u manda Diosba”, uc'a lo que tz'ibi ayan de no'onba c'änä laj utic ca' chich u yäle'ba.
38 Unejob u yälbi ca'da:
―Cajnoja, ya'anda chatz'it machit.
Une u yälbijob que an t'oc.
Jesús ora en Getsemaní
(Mt. 26.36‑46; Mr. 14.32‑42)
39 De ya'i pasi tama ni caj y bixi bajca an ni tz'ic u c'aba' Olivos, ca' chich nämä u paq'uin chenba. U yajcänt'anob u tzäypätijob. 40 Jinq'uin c'oti ya' jini u yälbijob ca'da:
―Chen c'änti'yala tuba a japän abala t'oc cherajtanä.
41 De ya'i u tz'eji uba t'oc unejob u nät'an ca' bajca u ch'e' julcac ump'e ji'tun. Nocwäni ya' jini u chen c'änti'ya. 42 U yäli ca'da:
―Cä Pap, si a woba, pa'säbenon ni tz'ibajtesiada, pero mach a chen cama' co no'onba, chen cama' chich a wo aneba.
43 De ya'i tutz'i untu ángelo que ya' ti tä cielo u yäc'ben u muc'. 44 C'ac'a' ch'ocomi u pixan, ca' a wälä chämo u chenba, y más u c'ac'a' chen c'änti'ya. De ya'i c'ac'a' xi tä bulich'an y u t'ule tä cab jini bulich ca' a wälä noj q'uenel ch'ich'.
45 Jinq'uin u tzupsi u chen c'änti'ya, ch'oyi y bixi bajca an u yajcänt'anob. C'oti u pojlen que wäye u laj chenob uc'a ch'ocomi u pixanob. 46 Aj Jesús u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a a wäyela? Ch'oyenla y chen c'änti'yala uc'a a japän abala t'oc ni cherajtanä.
Llevan preso a Jesús
(Mt. 26.47‑56; Mr. 14.43‑50; Jn. 18.2‑11)
47 Jinq'uin mu'to u t'anba c'oti noj q'uenel gente. C'oti täcä jini winic u c'aba' aj Judasba, uneba untu de ni docejob, u bixe pänte' tuba u ye'ben u bijijob ni noj q'uenel gente. U natz'i aj Jesús tuba u tz'utz'än. 48 Pero aj Jesús u yälbi ca'da:
―Judas, ¿t'oc ump'e tz'utz'om a wäq'ue'on quira tä c'äbä, no'on que sutwänon de winic?
49 Machcatac ya'an t'oc aj Jesús, jinq'uin u chänijob cua' u xe u chen pasaba u c'atbijob aj Jesús ca'da:
―Cajnoja, ¿cä'ben t'ocob quira t'oc machit?
50 De ya'i untu de unejob u tzepi untu u yajpatan u noj ajnoja pale y u chunjätz'bi u chiquin tu nojba. 51 Pero aj Jesús u yäli ca'da:
―An t'oc, äctanla.
Y u tälbi u chiquin y u yäq'ui uba. 52 De ya'i aj Jesús u pequi ajnojajob pale y ajnojajob tajcänän ch'u'ul otot tuba aj judíosob y ajt'äbälajob, jini machcatac tijob u q'ueche'ob. U yälbijob ca'da:
―¿Apasetla t'oc machit y t'oc te' täjcac'o ca' machca u pase u q'ueche' ajxuch'ba? 53 Jinq'uin ajnon nämte' t'oc anela cada q'uin tama ni noj ch'u'ul otot mach a sätz'i a c'äbla a q'ueche'onla. Pero badaba c'oti hora tuba a chenla lo que a wola. Jinda ni hora tuba u ye'e' u poder jini ajnoja tuba it'obniba, jini aj Satanásba.
Pedro niega conocer a Jesús
(Mt. 26.57‑58, 69‑75; Mr. 14.53‑54, 66‑72; Jn. 18.12‑18, 25‑27)
54 De ya'i unejob u q'uechijob u bisanob tu yotot mero ajnoja palejob. Aj Pedro u tzäypäti, pero nat. 55 De ya'i ajni machcatac u tz'äbijob c'ac' nätz'ä pan otot y chunwänijob u junxoyma. Aj Pedro chunwäni täcä nämte' t'oc unejob. 56 De ya'i untu ixpatan u chäni aj Pedro bajca chumca ti' c'ac'. Une ch'icwäni u jut tuyac'o y u yäli ca'da:
―Jinda winic ajni nämte' t'oc aj Jesús täcä.
57 Aj Pedro u yäli que mach toj. U yäli ca'da:
―Ixic, mach cä che conoce.
58 Ji'pat tz'ita' otro untu u chäni y u yäli ca'da:
―Ane es untu de unejob.
Aj Pedro u yäli ca'da:
―Lo', mach jinon.
59 Ji'pat ca' ump'e hora, otro untu u totoj äli ca'da:
―Toj chich, jinda winic ajni t'oc une nämte', uc'a u cab une tä Galilea.
60 Aj Pedro u yäli ca'da:
―Lo', mach cuwi cua' a wäle'.
Jinq'uin mu'to u t'an aj Pedro, u chi uq'ue ajtze. 61 De ya'i Cajnojala u suti uba u chänen aj Pedro, y aj Pedro u c'ajti'i jini t'an u yälbi Cajnojala ca'daba: “Antes que u chen uq'ue ajtze a xe a wäle' uxpetz' que mach a chon conoce”. 62 Aj Pedro pasi päti y u c'ac'a' chi uq'ue.
Se burlan de Jesús
(Mt. 26.67‑68; Mr. 14.65)
63 Machcatac ya'an u cänäntan aj Jesús u tze'tijob y u jätz'ijob. 64 U mäcbijob u jut t'oc payu, u cunijob tu jut y u yälbenob ca'da:
―Si ajt'anet ta Dios älä machca u cunet.
Ca'da u yälbijob. 65 U bon chijob tzuc t'an u cäräx älbenob.
Jesús delante de la Junta Suprema
(Mt. 26.59‑66; Mr. 14.55‑64; Jn. 18.19‑24)
66 Jinq'uin junch'äcniba u laj woyi ubajob ni noxibilbajob tuba ni caj y ajt'äbälajob ta pale y machcatac yuwijob ni ley y u bisijob bajca an a'äc'c'ajalinob tubajob. U c'atbijob ca'da:
67 ―¿Ane quira ni Cristojet, jini u yaquet Dios tuba a chen manda aj Israelobba? älbenon t'ocob.
Une u p'albijob ca'da:
―Si cälbenetla cache' jinon mach uxet a tz'onänla. 68 Y si no'on cä c'atbenetla si jinonba, mach uxet a p'albenonla y mach uxet a chaje'onla. 69 Pero desde badaba no'on que sutwänon de winic cä xe tä chumtä tu ch'ejpa Dios, jini an u poderba. Cä xe tä chumtä tu noj bajca c'änä chumlec untu que tä' olo tä chäninteba.
70 Upete u c'atbijob ca'da:
―¿Ane quira u Yajlo'et Dios jiq'uin?
Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Anela a totoj äle'la cache' u Yajlo'on Dios. Jinon chich.
71 De ya'i unejob u yälijob ca'da:
―¿Cua' tuba c'änä cä sacänla más ajsubob? Watoda acubila cache' une u yäli t'oc u ti'.