6
Los discípulos recogen espigas en el día de descanso
(Mt. 12.1‑8; Mr. 2.23‑28)
Ump'e u q'uini ch'ämbäji aj Jesús nume u chen bajca päc'ä ni trigo y u yajcänt'anob u c'äsbijob u jut ni trigo y u jaxi tan u pechc'äbob tuba u pa'säben u sulob y u c'uxe'ob. Yebe aj fariseojob u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a a chenla lo que ni ley taj Moisés u yäle' que mach u ch'ä utic tu q'uini ch'ämbäji?
Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―¿Mach to quira a tziquila cua' u chi aj David y u lotob u nume t'ocba, jinq'uin jitz'o u chenobba? Aj David ochi tama ni otot ta Dios y u ch'i ni waj u subbinte Diosba u c'uxe' y u yäc'bi täcä u c'uxe' machcatac ayan t'oc une. Ni ley que u tz'ibi aj Moisés u yäle' que mach u ch'ä u c'uxe' niuntu seq'uen palejob namás, pero aj David mach ajni u tanä uc'a u chijob ca' jini.
U yälbijob täcä ca'da:
―No'on que sutwänon de winicba ajnojalon chich täcä tuba cäle' cua' u ch'e' utic y cua' jini mach u ch'ä utic tu q'uini ch'ämbäji.
El hombre de la mano seca
(Mt. 12.9‑14; Mr. 3.1‑6)
Otro ump'e u q'uini ch'ämbäjiba aj Jesús ochi tama ni ch'uj taj judíosob u ye'e' u t'an Dios, y ya'an ya' jini untu winic que tz'u'mi untz'it u c'äb, ni u nojba. De ya'i jini machcatac u ye'e' ni ley y aj fariseojob täcä u ch'ucänob u jiranob si u xe u tz'äcälin ni winic jini tuyac'o u q'uini ch'ämbäji, uc'a ajnic cache' u ch'e' u sube'ob. Pero aj Jesús yuwi cua' an tu c'ajalinob y u yälbi ni winic que tz'u'mi u c'äbba ca'da:
―Ch'oyen, la'ix wida bajca anon t'ocob tä wa'tä.
Ch'oyi y wa'wäni ya' jini ca' chich älbinti. De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Ump'e cosa cä xe cä c'atbenetla. ¿U yäle' quira ni ley que u tz'ibi aj Moisés cache' c'änä cä chenla cua' chichca utzba tu q'uini ch'ämbäji, o ni mach utzba? ¿U yäle' quira tz'äcälcac untu uc'a mach chämic, o äctintic untu tä chämo?
10 U chämbi u jut upetejob tu junxoyma, y de ya'i u yälbi ni winic ca'da:
―Sätz'ä a c'äb.
Une u sätz'i u c'äb y u pojli uba jinchichba rato. Coli utz ca' chich ni otro untz'itba. 11 Unejob c'ac'a' cäräx'ijob u maläc ch'e' u c'ajalinob cua' u ch'e' u cherbenob aj Jesús.
Jesús escoge a los doce apóstoles
(Mt. 10.1‑4; Mr. 3.13‑19)
12 Jimba q'uinob jini aj Jesús bixi tu pam tz'ic u chen c'änti'ya, y u numsi ac'äb u c'änti'in Dios. 13 Jinq'uin t'äbi q'uin u joq'ui u yajcänt'anob, y u yaqui doce de unejob. Ni jinijob u yälbijob cache' ajc'äncanob tuba, jini u yälbinte cache' apóstolesjobba. 14 U yaqui aj Simón, jini u yäc'bi u c'aba' aj Pedro täcä; y aj Andrés, jitz'in aj Pedroba. U yaquijob täcä aj Jacobo y aj Juan, y aj Felipe, y aj Bartolomé, 15 y aj Mateo, y aj Tomás, y aj Jacobo jini u yajlo' aj Alfeoba, y aj Simón jini u yäläs c'aba' aj Zeloteba. 16 Che' chich täcä aj Judas jini u jitz'in aj Jacoboba, y aj Judas Iscariote que ji'pat u yäq'ui tä c'äbä aj Jesúsba.
Jesús enseña a mucha gente
(Mt. 4.23‑25)
17 De ya'i jaqui t'oc unejob y c'oti tä wa'tä bajca parejo ni cab. Ya'an ya' jini täcä q'uen u yajcänt'anob y noj q'uenel gente que ya' tijob tä cabil cab tä Judea, y tama noj caj tä Jerusalén, y tu ti' nab tama ni cabob tä Tiro y tä Sidón. Unejob c'oti tuba u yubinob u t'an aj Jesús y tuba tz'äcälcacob t'oc ni yaj que u cänäntanobba. 18 Machcatac ajäläcni u tz'ibajtesanob cua' chichca tzuc pixanob tz'äcälquintijob täcä. 19 Upetejob u yolijob u täle' aj Jesús uc'a tuyac'o une u cänäntan jini poder tuba u tz'äcälin ajc'ojpanobba, y u tz'äcäli chich upetejob.
La felicidad y la infelicidad
(Mt. 5.1‑12)
20 De ya'i aj Jesús u chämbi u jut u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da:
―Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela pobrejilba uc'a a sapila Dios tuba u chenetla manda.
21 ’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela que badaba a cänäntanla jitz'o uc'a a xe tä na'escanla.
’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela que badaba a chen uq'uela uc'a a xe a chen tze'nela.
22 ’Ayan ump'e ch'a'aljin ta'ala anela jinq'uin winicob u cräxna'tanetla y u tz'eje' ubajob t'oc anela y u tz'ibajtesanetla, y jinq'uin winicob u yäle'ob que anela mach jin cua'etla, ca' a wälä untu ajmalujle. U xe u chenob ca' jini uc'a a tz'ombenonla cä t'an no'on que sutwänon de winic. 23 Jinq'uin a xe tä cherbintela ca' jini ch'a'alesan ajinla, c'alin ac'ojnenla de ch'a'aljin, uc'a tä cieloba a xe tä äc'bintela ump'e noj gran matän tuba u jelo lo que cherbintetla. Ca' chich mu' u tz'ibajtesanetla, che' chich täcä jinchichba u yajcäbnajob oni u tz'ibajtesijob ajt'anob ta Dios.
24 ’Anela ajtaq'uini, tä' lástimajetla uc'a badaba a nonoj cänäntila chich upete a ch'a'aljinla.
25 ’Anela machcatac mach u cherbet faltala niump'e cua' bada, tä' lástimajetla uc'a a xe tä jitz'anla.
’Anela machcatac a chen tze'nela bada, tä' lástimajetla uc'a u xe tä ch'ocoman a pixanla y a xe a chen uq'uela.
26 ’Lástimajetla si upetejob u yäle'ob cache' utz cua'tac a chenla. Ca' chich u yäle'ob cache' utz cua'tac a chenla, che' chich täcä jinchichba u yajcäbnajob oni u yälbijob jini machcatac u päpä' äle'ob cache' ajt'an ta Dios, y mach jin.
El amor a los enemigos
(Mt. 5.38‑48; 7.12)
27 ’Pero anela que mu' a ubinla cua' acäle'ba cälbenetla ca'da: Yajna'tanla machcatac u cräxna'tanetla. Cherbenla utz machcatac mach yo u chänenetla. 28 C'atben Dios que ajnic u yutzi jini machcatac u cäräx älbenetla. C'änti'ben Dios tuba machcatac u tz'ibajtesanetla. 29 Machca u cune'et ta' chojba sutän otro la'o a choj uc'a u cune' u chap'elma la'o a choj. Machca u jajbenet a jeli' sisi mach a wäle' que mach a wäc'be a buc täcä. 30 Machca chichca une u c'atbenet cua' chichca, äc'ben lo que u c'atän, y machca u ch'ämbenet cua' a cänäntanba, mach a cocoj c'atän u sutjatz'benet tä cha'num. 31 Ca' chich a wola que u cherbenetla machca chichca une cua' chichca utz, ca' jini c'änä a cherbenob täcä.
32 ’Si anela a yajna'tanla machcatac u yajna'tanetla namásba mach jin cua' une ta'ala, uc'a ajmalujlejob u yajna'tanob chich täcä machcatac u yajna'tanob unejob. 33 Si namás a cherbenla favor machcatac u cherbenetla favorba mach jin cua' une ta'ala, uc'a ca' chich jini u chenob täcä ajmalujlejob. 34 Si namás a wäc'benla u majnanob cua' chichca jini machcatac que a wäle'la que u xe u sutjatz'benetla tä cha'numba, mach jin cua' une ta'ala. Ajmalujlejob täcä u yäc'ben u majnanob cua' chichca jini u lotob, uc'a u yäle'ob cache' u xe tä sutjatz'bintejob tz'äcä lo que u yäq'uijob tä majninte. 35 Yajna'tanla jini machcatac mach yo u chänenetla. Chenla utz y äc'äla tä majninte cua' chichca sin que a pitänla äc'bintiquet a majnanla cua' chichca tuba u jelo. Si a chenla ca' jiniba Dios u xe u yäc'benetla ump'e a noj gran matänla. A xe a ye'e'la cache' u ch'ocobetla Dios, jini más Ajnoja que ayanba, uc'a uneba ti'i u pixan t'oc machcatac tzätz u pixan, y t'oc ajmalujlejob. 36 Ch'ämbenla yajin upetejob ca' chich cä Papla Dios u ch'ämben yajin upetejob.
No juzguen a otros
(Mt. 7.1‑5)
37 ’Mach a chenla ca' untu juez y a wäle'la cache' mach utz cua' u chen a lot, uc'a si a chenla ca' jiniba che' chich u xe u cherbenetla täcä Dios. Mach a wäc'benla u toje' u tanä a lot, uc'a si a chenla ca' jiniba Dios u xe u yäc'benet a toje' a tanäla täcä. Chenla perdona a lot uc'a u chenetla perdona täcä Dios. 38 Chenla sij y Dios u xe u yäc'benet a matänla täcä. Ca' untu winic u yäq'ue' ump'e medida de ixim tz'äcäba y u c'alin but'e' y u chec'än tuba u bisan más u belba ixta que mach u t'it'än uba tä cab, ca' chich jini Dios u xe u yäc'benet a matänla täcä. Ca' chich a p'isänla cua' chichca que a wäq'ue'laba, che' chich a xe tä p'isbintela cua' chichca que a mätanla.
39 Aj Jesús u yälbijob ump'e t'an täcä ca'da:
―¿U ch'e' quira untu ajchoc' u päyben u c'äb otro ajchoc'? ¿Mach quira u cha'tumajob u xe tä yälo tama ch'en? 40 Ca' chich jini täcä, machca u cäne' cua' chichca mach jin más ajnoja que jini machca u ye'benba, pero machca u c'alin cäni upeteba u xe tä colan ca' chich machca u ye'biba.
41 ’¿Cua' uc'a a wäle' cache' a chen trebe a chänen cache' tz'ita' u säte' a lot t'oc ump'e u tanä si ane mach a wäc'be aba cuenta cache' mäx malo cua' a chen aneba? Es ca' a wälä tan u jut a lot ya'an unlip' yoc xixom p'os, y tan a jut aneba ca' a wälä ya'an untz'it noj re'i jäyte'. 42 Ane mach u ch'ä a wälben a lot que a xe a täclen uc'a mach u ni' säte' si ane mach a wi cache' mäx malo cua' a chen aneba. Es ca' a wälä a wo a pa'säben jini xixom p'os que ya'an tan u jut, pero ane mach a chäne jini noj re'i jäyte' que ya'an tan a jut aneba. ¡Aneba ajsusutcheriajet! Najtäcä äctan a chen ni mach utzba tuba a chen tu toja y de ya'i a xe a chen trebe a täclen a lot u chen tu toja täcä. Es ca' a wälä najtäcä a pa'sen ane ni jäyte' tan a jut y de ya'i a xe a chen chanä utz tuba a chen trebe a pa'säben ni xixom p'os ya'an tan u jut a lotba.
El árbol se conoce por su fruto
(Mt. 7.15‑20; 12.33‑35)
43 ’Untec te' utzba mach bay u yäc'ä u jut que mach utztacba, y untec te' que mach utzba mach bay u yäc'ä täcä u jut utztacba. 44 Cada te' u yute conoce por u jut. Mach u ch'ä a pojlen ni higo tuyac'o te' ch'ix, y ni uva mach u ch'ä a pojlen tuyac'o chäcch'ix. 45 Ca' chich jini täcä, untu winic que ayan tu toja u yäle' ni utzba, uc'a ca' a wälä ch'uju ayan tu pixan cua' chichca utztacba, y ni winic mach'an tu tojaba u yäle' ni mach utzba, uc'a ca' a wälä ch'uju ayan tu pixan cua' chichca mach utz.
Las dos bases
(Mt. 7.24‑27)
46 ’¿Cua' uc'a a wälbenon cache' a wajnojalon y mach a che ca' chich cälbenet? 47 Cä xe cälbenetla cua' u c'ote t'oc untu winic que u te bajca anon u yubin cä t'an y u chen ca' chich cälbenba. 48 U c'ote t'oc ca' untu winic ajcheraj otot u joc'än mäx tam ni cab y u yäc'ben u chumliba ni otot tu pam ji'tun. De ya'i jinq'uin u te ump'e noj but'o y noj yocja' u jätz'e' uba tuyac'o ni otot y mach u che trebe u nicän, uc'a ya' chumca ni otot tu pam ni ji'tun. 49 Pero jini machca u yubin cä t'an y mach u che ca' chich cälbenba u c'ote t'oc ca' ni winic que u chi yotot taj chumu tu pancab. Mach u jóq'ui bajca u xe u yäc'ben u chumliba ni otot. De ya'i ti ump'e noj gran yocja' muc'ba y u jätz'i uba tuyac'o ni otot y seb yäli tä cab. Nonoj xupi tä jine ni otot jini.