10
Jesús enseña sobre el divorcio
(Mt. 5.31‑32; 19.1‑12; Lc. 16.18)
Aj Jesús pasi tä Capernaum y bixi tä Judea, y c'axi tunxe río Jordán. Ya'i u motli uba tä cha'num q'uen gente bajca ayan une, y cayi u ye'benob u t'an Dios ca' chich nämä u chen. De ya'i tulaj c'otijob aj fariseo bajca an aj Jesús tuba u jiran si u yäc'ben u säte'ob. U c'atbijob si utz que untu winic u waläctan jit'oc. Une u p'albijob ca'da:
―¿Cache'da u yälbetla aj Moisés?
Unejob u yäli:
―Aj Moisésba u yäli que äc'bintic ump'e jun ni ixic, y ca' jini u ch'e' waläctintic.
De ya'i aj Jesús u yälbijob:
―Aj Moisés u yälbet a chenla ca'da uc'a mäx tzätz a pamla apetela. Pero chäcäl najtäcäba jinq'uin Dios u chi upete cua' chichca, “u chi täcä winic y ixic”. “Jin uc'a u yäctan u pap y u na' untu winic tuba ajnic tomp'e t'oc jit'oc. Y u cha'tumajob u colan ca' a wälä tontujob”. Ca' jini ca' a wälä mach cha'tujob. Tontujob une. Jin uc'a, jini que Dios u yäc'bi ajnic tomp'e t'oc jit'ocba, mach'an cua' uc'a u tz'eje' ubajob.
10 De ya'i, jinq'uin ya'anob tama ump'e otot, u yajcänt'anob sujli u c'atbenob cache'da jini u yäliba. 11 Aj Jesús u yälbijob:
―Jini winic que u waläctan jit'oc y lotojac t'oc otroba, u chen u tanä de cherajtz'ijte'. 12 Y si ixic u yäctan jit'oc y lotojac täcä t'oc otro winicba, u chen u tanä de cherajtz'ijte' täcä.
Jesús bendice a los niños
(Mt. 19.13‑15; Lc. 18.15‑17)
13 De ya'i u täsijob bijch'oc bajca an aj Jesús tuba u täle' t'oc u c'äb, pero u yajcänt'anob cayi u q'uejpanob jini machca u täsenob ni bijch'oc. 14 Jinq'uin u chäni aj Jesús ca' jini, cäräx'i y u yälbijob ca'da:
―Äctanla tic ni bijch'oc bajca anon. Mach a ch'acbenla u biji, uc'a bajca u chen manda Dios tä cielo, tubajob une jini machcatac ca' a wälä ni bijch'ocda. 15 Totojtoj cälbenetla, machcatac mach u sapä Dios tuba ajnic de u Yajnoja ca' chich untu bijch'oc u sapän Dios, mach uxin tä oche bajca u chen manda.
16 De ya'i u ch'i u meq'ue' ni bijch'oc tu c'äb y u ch'u'ul chi, y u yäc'bi u c'äb tan u pamob.
Un joven rico habla con Jesús
(Mt. 19.16‑30; Lc. 18.18‑30)
17 Jinq'uin aj Jesús u chi segui xämba tutz'i untu winic t'oc noj ancäre y c'oti tä nocyälo tu yoc. U c'atben ca'da:
―Maestro, utz a c'ajalin. ¿Cua' u ch'e' cä chen tuba paq'uin cuxlecon?
18 Aj Jesús u p'albi:
―¿Cua' uc'a a wälbenon cache' utz cä c'ajalin? Niuntu mach'an utz u c'ajalin, seq'uen Dios une. 19 A wi chich ni manda ta Dios, ni u yäle' ca'daba: “Mach a sacän a tz'ijte'. Mach a chen tzämsa. Mach a chen xuch'. Mach a wäle' que u chi cua' chichca a lot si mach toj. Mach a sucpecän a lot. Tz'omben u t'an a pap y a na'”.
20 Ni winic u p'ali:
―Maestro, upete ni jini cä laj chi chich cumpli desde p'i'on to.
21 Aj Jesús u chämbi u jut t'oc yajin y u yälbi ca'da:
―Ump'e namás acoli que mach to a che cumpli. Corre chono upete lo que a cänäntan y laj sijben pobrejilba ni u taq'uini. De ya'i la'ix täc pat a chen ca' chich cä chen no'onba, y a xe a cänäntan q'uen cua' chichca choj u valor ni ya'an tä cieloba.
22 Jinq'uin u yubi ca' jini jini winic, c'ac'a' ch'ocomi u pixan y bixi mäx triste, uc'a jini winic mäx q'uen cua' chichca u cänäntan.
23 De ya'i aj Jesús u chäni u junxoyma de une y u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―Mach u totoj ch'ä ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios.
24 U yajcänt'anob tajch'icwäni u jut u yubin cua' u yäle'. Pero aj Jesús sujli u yälbenob ca'da:
―Cä bijch'oc, mach u totoj ch'ä ochic bajca u chen manda Dios jini que mäx u yajna'tan u taq'uinba. 25 Más u ch'e' numic untu ajcamello tu jut untz'it putz' que ochic untu ajtaq'uini bajca u chen manda Dios.
26 Jinq'uin u yubijob ca'da, más tajch'icwäni u jutob, y cayi u maläc c'atben u lotob ca'da:
―¿Caxca une jiq'uin u ch'e' u japän uba?
27 Aj Jesús u chämbi u jutob y u yälbijob ca'da:
―Ni winicba mach u ch'ä u japän uba u juntuma, pero Diosba u ch'e' u japänob. Uc'a Diosba mach'an niump'e cua' que mach u chen trebe u chen.
28 De ya'i aj Pedro u yälbi ca'da:
―Cajnoja, no'on t'ocobba cäcti t'ocob upete cua' chichca cä cänäntan t'ocob tuba cä tzäypätinet t'ocob.
29 Aj Jesús u p'albi:
―Totojtoj cälbenet, machca chichca que u yäctan yotot, u säcun, u chich, u jitz'inob, u pap, u na', u ch'ocob o u cab uc'a u tz'ombenon y uc'a u tz'onän u t'an Dios, 30 u xe chich tä äc'binte wida pancab cien veces más q'uen que ni u yäctiba. U xe tä äc'binte yotot, u säcun, u chich, u jitz'inob, u na', u ch'ocob y u cab. U xe tä äc'binte tz'ibajtesia täcä. Y ji'pat u xe tä äc'binte paq'uin cuxlec. 31 Pero q'uen chich machcatac ajt'äbälajob bada u xe tä ajtä más ajch'och'oca ya'i tä cielo, y q'uen chich machcatac ajch'och'oca bada u xe tä ajtä más ajnoja ya'i tä cielo.
Nuevamente Jesús anuncia su muerte
(Mt. 20.17‑19; Lc. 18.31‑34)
32 Tä bij to u bixejob jinq'uin ya' u xejob tä Jerusalénba, aj Jesús u bixe pänte' de u yajcänt'anob. Ni ajcänt'anobba mach u totoj ta tu c'ajalinob cua' u yubijob, y c'äsbäc'ta u bixe tu patob. De ya'i aj Jesús sujli u joq'ue' ni ajcänt'anob ump'e la'o de ni gente y u täq'ui u yälben cua' jini u xe u chen pasa. 33 U yälbijob ca'da:
―Ca' chich a chänenla, bada bixe acä chenla tä Jerusalén. Ya'i no'on que sutwänon de winicba cä xe tä äc'can tu c'äb ni ajnojajob tuba palejob, y jini que u ye'e'ob ni ley taj Moisésba. Cä xe tä tzämsinte y cä xe tä äc'can tu c'äb ajpäpä'cabob. 34 Unejob u xe u tze'tanonjob, u xe u cune'onjob, u xe u tubänonjob, y u xe u tzämsenonjob. Pero u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan tan ajchämejob.
Jacobo y Juan piden un favor
(Mt. 20.20‑28)
35 De ya'i aj Jacobo y aj Juan, u ch'ocob aj Zebedeoba, u natz'ijob aj Jesús u yälbenob ca'da:
―Maestro, co que a cherbenon t'ocob jini favor cä xe cä c'atbenetba.
36 Une u c'atbijob:
―¿Cua' a wo cä cherbenetla?
37 Unejob u p'ali:
―Co t'ocob que ta' chumtä bajca a xe a chen manda chumlecon t'ocob untu ta' noj y untu ta' tz'ej.
38 De ya'i aj Jesús u yälbijob:
―Anelaba mach a wi cua' a c'atänla. ¿U ch'e' quira a ch'e'la jini tz'ibajtesia que cä xe cä ch'e' no'onba, y c'ablaquetla ca' chich cä xe tä c'ablan?
39 Unejob u p'ali:
―U ch'e' chich.
Aj Jesús u yälbijob:
―Toj chich, a xe a ch'e'la ni tz'ibajtesia que cä xe cä ch'e' no'onba y a xe tä c'ablanla ca' chich cä xe tä c'ablan. 40 Pero chumlequetla täc noj y täc tz'ejba, mach no'on cä xe cäq'ue' une. Dios une u xe u yäc'ben machcatac yäcä uc'a tuba chumlec ya' jini.
41 Jinq'uin u yubijob ca' jini ni diez ajcänt'anobba, cäräx'ijob t'oc aj Jacobo y aj Juan. 42 Pero aj Jesús u pequijob y u yälbijob ca'da:
―A wila chich cache' untu ajmanda tama ump'e noj cab, tu manda chich ayan upete gente. Nuc ajt'äbälajobba ayan chich u poder tuba u cocoj äc'ben ni gente u tz'omben u t'an. 43 Pero anelaba mach uxet a chenla ca' jini. Machca chichca de anela que yo u chen uba de ajnoja, c'änä sujlec de a wajc'äncanla. 44 Y machca chichca de anela que yo xic de ajmanda, c'änä sujlec ca' a wälä de a wajpatanla. 45 Uc'a no'on que sutwänon de winicba mach aton tuba cherbinticon cua' chichca que c'änä cäc'a. Aton tuba cä cherben cua' chichca que c'änä uc'a otro, y tuba cäq'ue' cäba tä chämo tuba ajnicon de u tojquiba tanä uc'a u japän uba q'uenob.
Jesús sana a Bartimeo el ciego
(Mt. 20.29‑34; Lc. 18.35‑43)
46 De ya'i c'otijob tä Jericó. Y jinq'uin aj Jesús pase u chen tama ni caj jini nämte' t'oc u yajcänt'anob y t'oc noj q'uenel gente, u nuc'tijob untu ajchoc' u c'aba' aj Bartimeo ajlo' taj Timeo. Ya' chumca tu ch'ejpa bij u c'atän äc'bintic u matän. 47 Jinq'uin u yubi cache' nume u chen ni aj Jesús u cab tä Nazaretba, jini ajchoc' u täq'ui noj t'an u yäle' ca'da:
―Jesús, natil ch'oquet taj David, ch'ämbenon yajin.
48 Q'uen machca u q'uejpan tuba ch'ijcäbac, pero une más noj t'an u chen:
―Ane natil ch'oquet taj David, ch'ämbenon yajin.
49 De ya'i aj Jesús tajwa'wäni, u yäli:
―Älbenla que tic.
U joq'uijob jini ajchoc' y u yälbijob:
―Mach bäc'taquet. Ch'oyen uc'a mu' u joq'ue'et.
50 De ya'i u juli u buc tä cab y t'oc wanajtäne bixi u natz'än aj Jesús. 51 Aj Jesús u yälbi ca'da:
―¿Cua' a wo cä cherbenet?
Jini ajchoc' u p'ali:
―Maestro, co que a tz'äcälin cä jut.
52 Aj Jesús u yälbi:
―U ch'e' bixiquet. Uc'a a tz'oni, a pojli chich aba.
Jinchichba rato jini, jini ajchoc' u chi chanä, y u tzäypäti aj Jesús bajca u bixe.