12
El ejemplo de los trabajadores malvados
(Mt. 21.33‑46; Lc. 20.9‑19)
De ya'i aj Jesús u täq'ui u ye'benob u t'an Dios t'oc tz'aji que mach totoj cheque cua' u yäle' ni tz'aji. U yälbijob ca'da:
―Ajni untu winic que u päq'ui uva tan u cab, y u bojte'i u junxoyma. U chi ump'e ch'en bajca u xe u yätz'e' jini uva, y u tz'osi täcä ump'e noj torres bajca u yajtä tu pam uc'a u cänäntan ni päc'äbi jini.
’De ya'i u yäc'bi tu c'äb otro ajpatanob ni cab jini tuba u cänäntäben, y une bixi nat. Jinq'uin c'oti u q'uini tuba c'ä'nac u jut ni päc'äbi, u täsqui untu u yajc'äncan tuba u c'atben ni ajpatanob jini tz'ita' u jut ni päc'äbi. Pero ni ajpatanob jiniba u q'uechi ni ajc'äncan jini, u bon cunijob y u täsquijob que bixic y mach u yäc'bijob niump'e cua'. De ya'i u yum u caba ni päc'äbi sujli u täscun otro u yajc'äncan. Jinda täcä u bon cunijob t'oc ji'tun, u tzepbijob tan u pam y u bon cäräx älbijob. Ni u yum u caba ni päc'äbi sujli u täscun otro u yajc'äncan. Ni jindaba u tzämsijob. Ji'pat u chi segui u bon täscun otros u yajc'äncan. Ni ajc'äncanob jini, ayan machca u cunijob y ayan machca u tzämsijob.
’De ya'i ajni untu u yajlo' que mäx u yajna'tan, y u täsqui täcä, uc'a ti tu c'ajalin ca'da: “Bay cajlo'ba u xe chich u tz'ombenob u t'an”. Pero ni ajpatanob jini u maläc älijob ca'da: “Ni ajlo'daba une u xe tä colan ji'pat de u yum ni cabda. Cola cä tzämsenla jiq'uin, uc'a ca' jini colac täc'ala ni cabda”. Jin uc'a u q'uechijob y u tzämsijob y u pa'sijob jini ajchäme tama u caba ni päc'äbi jini.
De ya'i aj Jesús u yälbijob:
―¿Cua' a wäle'la u xe u chen u yum ni u caba päc'äbi jini? Cäle' que u xe tä te, u xe u tzämsen ni ajpatanob jini y u xe u yäc'ben u caba jini päc'äbi otros ajpatanob.
10 ’¿Mach to quira a tziquila cache' u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba? U yäle' ca'da:
Ni ji'tun que u yäli ajcheraj otot que mach utzba,
jin une ch'ämqui tuba xic mero u ch'ixma otot.
11 Jindaba Ajnoja chich u chi ca' jini, y tä' pitzi cua' u chi.
12 De ya'i jinijob que mach yo u chänen aj Jesúsba u yolijob u q'ueche' u yäq'ue' preso, uc'a ti tu c'ajalinob cache' ni tz'aji que u yäliba, de unejob une u yäli. Pero bäc'tajob t'oc ni caj, jin uc'a mach u q'uechijob. De ya'i bixijob täcä.
El asunto de los impuestos
(Mt. 22.15‑22; Lc. 20.20‑26)
13 Ji'pat ajt'äbälajob tuba aj judíosob u tulaj täsquijob aj fariseojob bajca an aj Jesús, y che' chich täcä aj Herodesjob tuba u jiranob si u ch'e' u yäc'ben u säte' uc'a u sube'ob. 14 Ni winicobdaba c'otijob bajca an aj Jesús y u yälbijob ca'da:
―Maestro, cuwi t'ocob que aneba upete a wäle' tu toja, y mach u che cua' u yäle' ni gente, uc'a cachichca une a ye'ben chich u t'an Dios tu toja, y a ye'ben cache'da u ch'e' u bisan bij t'oc Dios. ¿Cache'da a wäle' ane? ¿Utz quira äc'bintic ni ajmanda tuba aj romanojob jini taq'uin que u c'atänba, o mach utz? ¿Cä'benla quira, o mach cä'benla?
15 Aj Jesúsba yuwi chich cua' an tu c'ajalinob, y u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a a sacänla cache' a wäc'benon cä säte'? Täsenla wida ump'e taq'uin uc'a cä chänen.
16 Unejob u yäc'bijob. Jinq'uin u chäni aj Jesús jini taq'uin, u c'atbijob ca'da:
―¿Caxca u retrato ni jinda, y caxca u c'aba' ya' tz'ibi tuyac'o?
Unejob u p'ali:
―Tuba aj César.
17 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Äc'benla aj César jini tuba chich aj Césarba, y äc'benla Dios jini tuba chich Diosba.
Y upete tajch'icwäni u jutob u yubin cache'da u p'ali.
La pregunta sobre la resurrección
(Mt. 22.23‑33; Lc. 20.27‑40)
18 De ya'i c'oti bajca an aj Jesús aj saduceojob. Ni winicobdaba u yäle'ob cache' mach u cuxpa ajchäme. Jin uc'a u yälbijob aj Jesús ca'da:
19 ―Maestro, aj Moisés u colesi tz'ibi tuyac'o jun cache' si untu winic chämicba, y u colesan jit'oc sin u bijch'oc, c'änä lotojac jini ixic t'oc jitz'in ni c'äsi' winic, uc'a tu tz'isen u bijch'oc ni neba' ixicba, es ca' a wälä u bijch'oc ni winic que chämiba. 20 Ajni untu winic que u cänänti siete u yajlo'. Ni najtäcäba lotoji, pero chämi sin que ajnic u bijch'oc. 21 De ya'i ni neba' ixic lotoji t'oc u cha'tulib, pero chämi täcä sin que ajnic u bijch'oc. Che' chich u chi pasa täcä u yuxtulib. 22 Ni siete u ch'ocob ni winic jini laj lotojijob t'oc ni ixic jini, pero laj chämijob sin que ajnic u bijch'oc. Ji'pat chämi täcä ni ixic. 23 Tu xe tä cuxpanob jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, ¿caxcamba de ni siete winicob jini u xe tä colan de jit'oc? Uc'a upetejob laj ajni chich de jit'oc.
24 Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Anelaba mach a wi cua' a wäle'la, uc'a mach a che entendela cua' u yäle' ni jun ta Dios tz'ibiba y cache'da an ni poder ta Dios. 25 Uc'a jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, mach uxin tä lotojanob, y mach uxin u yäq'ue' jixic ch'ocob tuba lotojac, uc'a unejobba u xe tä ajtä ca' chich ni ángelojob que ya'an tä cieloba. 26 Badaba co cälbenetla cache' u xe chich tä cuxpan ajchäme. ¿Mach to quira a tziquila cua' u yäle' tama ni jun que u tz'ibi aj Moisésba? Ni jun jini u yäle' cache' Dios c'oti tama noj chäcch'ix u pecän aj Moisés, jinq'uin c'oti aj Moisés u chänen cua' uc'a ayan c'ac' tama ni chäcch'ix y mach upul. U yälbi ca'da: “No'on ni Dioson tuba aj Abraham, tuba aj Isaac, y tuba aj Jacob”. 27 Uc'a Diosba mach jin Dios tuba ajchämejob. Dios une tuba machcatac cuxu ayan. Uc'a unejob totoj cuxu ayanob tu jut Dios. Anelaba mach a wi cua' mu' a wäle'la.
El mandamiento más importante
(Mt. 22.34‑40; Lc. 10.25‑28)
28 C'oti täcä bajca an aj Jesús untu jini que u ye'e' ni ley taj Moisés, y u yubi cua' jini mu' u yäle'ob t'oc aj Jesús, y u yubi täcä cache' u p'ali tu toja. Y une u c'atbi ca'da:
―¿Camba ni manda más c'änä cä tz'onänla que u yäq'ui Diosba?
29 Aj Jesús u p'albi:
―Ni manda más c'änä cä tz'onänla de upete mandaba, jinda une: “Ubinla, lo' Israel. Ni Cajnojala Diosba, tontuntu une. 30 Yajna'tanla a Wajnojala Dios con to'o a ch'a'aljinla uc'a tä' a wo a chenla, con to'o a pixanla, con to'o a c'ajalinla, y con to'o a muc'la”. Jinda ni manda más c'änä cä tz'onänlaba. 31 U chap'elibba es ca' chich jini täcä: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane”. Mach'an niump'e otro manda más c'änä cä tz'onänla que jindajob.
32 De ya'i jini que u ye'e' ni ley taj Moisésba u yäli ca'da:
―Utz chich cua' a wäli, Maestro. Toj chich cua' a wäli, cache' tontuntu Dios ayan, y mach'an otro dios ca' une. 33 Y si cä yajna'tanla Dios con to'o cä ch'a'aljinla uc'a tä' co cä chenla, y con to'o cä c'ajalinla, con to'o cä pixanla, y con to'o cä muc'la, si cä yajna'tanla täcä cä lotla ca' chich cä yajna'tan cäbala no'onlaba, más utz une que cua' chichca jini que u subbinte Diosba, y más utz täcä que cua' chichca matän que u pulcan pan alta tuba subbintic Diosba.
34 Jinq'uin u yubi aj Jesús cache' tu toja u p'ali jini winic, u yälbi ca'da:
―Tz'ita' yo tuba a sapän ajniquet tu manda Dios.
De ya'i niuntu mach u ni' oli u c'atben niump'e cua'.
¿De quién es hijo el Cristo?
(Mt. 22.41‑46; Lc. 20.41‑44)
35 Aj Jesús ya'an u ye'benob u t'an Dios tama noj ch'u'ul otot, u yälbenob ca'da:
―¿Can uc'a u yäle'ob ni machca u ye'e' ley taj Moisésba cache' aj Cristo u yajlo' aj David? 36 Ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi aj David u yäle' ca'da:
Ajnoja Dios u yälbi Cajnoja:
“Chumi' täc noj
ixta que cä'benet a xäc'teq'ue' jini machcatac mach yo u chänenetba”.
37 Bada jiq'uin, ixta aj David u yälben aj Cristo cache' u Yajnoja. ¿Cache'da a wäle'la jiq'uin cache' aj Cristo es u yajlo' aj David?
Ni noj q'uenel gente que ya'an bajca an aj Jesúsba u c'alin ubinob cua' u yäle'.
Jesús acusa a los maestros de la ley
(Mt. 23.1‑36; Lc. 11.37‑54; 20.45‑47)
38 Aj Jesús u ye'bijob täcä ca'da:
―Cänäntan abala t'oc machcatac u ye'e' ni ley taj Moisésba. Unejobba tä' yojob numic t'oc u noj tamäl buc tuyac'o, y tä' yojob que ni gente tä calle u chen saludajob. 39 Unejobba tä' yojob chumlecob tu pan ni chumlib bajca u chumtä ajt'äbälajob tuba ni ch'uj tuba aj judíosob y che' chich täcä bajca u c'uxnanob yojob chumlec tu pam jini chumlib más utzba. 40 Unejobba u jajbenob u yotot neba'täc ixictac y u susuc chenob noj tamäl c'änti'ya. Unejobba, más q'uen castigo u xe u yäc'ben Dios.
La ofrenda de la viuda pobre
(Lc. 21.1‑4)
41 Unnum aj Jesús ya' chumca tama noj ch'u'ul otot tu ch'ejpa jini cajón bajca u yälo taq'uin, u chänen cache' ni gente u yäq'ue' taq'uin. C'otijob ajtaq'uini täcä u yäq'ue' q'uen taq'uin. 42 Jimba rato jini c'oti untu neba' ixic y u yäq'ui tama jini cajón chap'e yoc bit taq'uin que mach mäx choj u valor. 43 De ya'i aj Jesús u joq'ui u yajcänt'anob y u yälbijob ca'da:
―Totojtoj cälbenetla cache' ni pobre neba' ixicdaba más u chen vale lo que u yäq'ui que jini taq'uin que u yäq'ui otrosjobba. 44 Uc'a unejobba u yäq'uijob tz'ita' u colob de lo que u cänäntanob. Pero ni ixicdaba u yäq'ui upete lo que u cänäntan, ixta mach acoli tuba u mäne' t'oc cua' u c'uxe'.