8
Jesús da de comer a cuatro mil personas
(Mt. 15.32‑39)
Jimba q'uinob jiniba q'uen gente u motli uba bajca an aj Jesús, y mach ajni cua' u c'uxe'ob. De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―Mäx acä ch'ämben yajin ni genteda uc'a u cänäntan uxp'e q'uin que ya'anob wida bajca anon y mach'an cua' u c'uxe'ob. Si cä täscun tu yototob sin c'uxba, u xe tä säto u c'ajalinob tä bij de jitz'o uc'a q'uen de unejob nat u cabob.
U yajcänt'anob u p'ali ca'da:
―¿Cache'da u ch'e' c'uxnescac ni genteda wida bajca mach cuxu niuntu?
Aj Jesús u c'atbijob:
―¿Jäyp'e waj a cänäntanla ane?
Unejob u p'ali:
―Siete waj.
De ya'i u yälbi ni gente que chumlecob tä cab. U ch'i ni waj y u yäc'bi u c'aba' Dios. De ya'i u taji y u yäc'bi u yajcänt'anob, y unejob u pucbi ni gente. U cänäntijob täcä cha'tu uxtu yoc buch'. Aj Jesús u ch'u'ul chi y u yäq'ui que pucbintic ni gente. Upete c'uxnijob y laj na'ijob. De ya'i u ch'uch'ijob u colob, siete nuc chach tulu. Ni gente que c'uxniba, ca' ta cuatro mil persona u q'ue'nanob. 10 De ya'i aj Jesús u täsquijob bixic. Aj Jesús ochi tan jucub t'oc u yajcänt'anob y bixi bajca an jini cab u c'aba' Dalmanuta.
Los fariseos piden una señal milagrosa
(Mt. 16.1‑4; Lc. 12.54‑56)
11 De ya'i c'oti aj fariseojob bajca an aj Jesús y u täq'uijob u chen t'an t'oc une. Tuba u jiranob si toj u t'an, u c'atbijob que u yäq'ue' ump'e seña tä cielo, jini mach bay chänintiba, tuba u chänenob. 12 Aj Jesús u sapi ic', y u yäli ca'da:
―¿Cua' uc'a u c'atän ni genteda ump'e seña que mach bay uchänintiba tuba u chänenob? Totojtoj cälbenetla que mach uxet tä äc'bintela niump'e seña tuba a chänenla.
13 De ya'i u yäctijob ni gente jini, ochi cha'num tan jucub y bixi tunxe nab.
La levadura de los fariseos
(Mt. 16.5‑12)
14 U yajcänt'anob aj Jesús najyi uc'a cua' u c'uxe'ob, y sec' ump'e waj u bisanob tama ni jucub. 15 De ya'i aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Ubinla, cänäntan abala, mach a ch'e'la jini jusonib ta waj que u c'äne' aj fariseojob, y jini que u c'äne' aj Herodes täcäba.
16 Ni ajcänt'anob cayi u maläc äle'ob ca'da:
―Jinda mu' u yäle' uc'a mach acä täsi cä pa' wajla.
17 Aj Jesúsba yuwi chich cua' mu' u yäle'ob y u yälbi ca'da:
―¿Cua' uc'a a wäle'la que mach a täsi wajla? ¿Mach to quira uyoch ta' c'ajalinla y mach to a che entendela? Tä' tzätz a pamla. 18 ¿Mach quira a chäne t'oc a jutla? ¿Y mach quira a ubi t'oc a chiquinla? ¿Mach quira a ni' c'ajti'ila täcä? 19 Jinq'uin cä puqui cinco waj tuba c'uxnacob cinco mil winicob, ¿jäyp'e chach a ch'uch'ila de u colob?
Unejob u p'ali:
―Doce chach.
20 ―Jinq'uin cä puqui siete waj tuba cuatro milobba, ¿jäyp'e chach a ch'uch'ila de u colob?
Unejob u p'ali:
―Siete chach.
21 De ya'i u yälbijob:
―¿Mach to quira a laj che entendela cache' ayan cä poder?
Jesús sana a un ciego en Betsaida
22 Ji'pat de jini bixijob tä Betsaida. Jinq'uin c'otijob u bisijob untu ajchoc' bajca an aj Jesús, y u yälbijob que u täle' tuba u pojlen uba. 23 De ya'i u q'uechbi tu c'äb ni ajchoc', u pa'si tama caj. U ch'i u tub u tatz'bi tu jut, y u yäc'bi u c'äb tu jut, y u c'atbi si u chänen tz'ita'. 24 Jini ajchoc' cayi u jiran si u ch'e' u chen chanä, y u yäli:
―Mu' cä chänen winicob, ca' a wälä te', pero u chen xämba.
25 De ya'i aj Jesús u yäc'bi u c'äb cha'num tu jut. Jini winic u chi chanä y u pojli uba u jut. Upete u chänen utz. 26 De ya'i aj Jesús u täsqui tu yotot, y u yälbi:
―Mach ochiquet tama caj, y mach a tz'aycäben niuntu cua' u chet pasa.
Pedro declara que Jesús es el Cristo
(Mt. 16.13‑20; Lc. 9.18‑21)
27 Ji'pat de ni jini aj Jesús bixi t'oc u yajcänt'anob tama ni cajob tä Cesarea tä Filipo. Bixe to u chen tä bij u c'atbi u yajcänt'anob ca'da:
―¿Caxcajon u yäle' ni gente?
28 Unejob u p'ali:
―Ayan machca u yäle' cache' aneba aj Juan ajc'ablesialet. Otrosjob u yäle' cache' aj Elíaset. Y otrosjob u yäle' cache' ajt'anet tuba Dios.
29 De ya'i u c'atbijob tä cha'num ca'da:
―¿Anelaba, caxcajon a wäle'la?
Aj Pedro u p'ali:
―Aneba aj Cristojet, que u täsquet Diosba.
30 Aj Jesús u yälbijob que mach xic u tz'aycäbenob niuntu.
Jesús anuncia su muerte
(Mt. 16.21‑28; Lc. 9.22‑27)
31 De ya'i u täq'ui u yälbenob cache' une que sutwäni de winic c'änä c'ac'a' tz'ibajtescac, y che' chich täcä ajt'äbälajob ta ni caj y ajnojajob ta palejob y machcatac u ye'e' ni ley taj Moisés mach uxin u sapänob. U yälbijob täcä que u xe tä tzämsinte, pero u yuxp'elib q'uin u xe tä cuxpan. 32 Jintacda u laj älbijob. De ya'i aj Pedro u tz'eji uba nämte' t'oc tz'ita', y u täq'ui u yälben que mach yo que u chen pasa ca' u yäli. 33 De ya'i aj Jesús u suti uba u chänen bajca an u yajcänt'anob y cayi u q'uejpan aj Pedro, u yäle' ca'da:
―¡Tz'eje aba, Satanás, t'oc no'on! Uc'a ane mach'an ta' c'ajalin lo que yo Dios utic. Ni ya'an ta' c'ajalinba, sec' ni yo winic uticba.
34 De ya'i aj Jesús u pequi u yajcänt'anob y ni gente, u yälbijob ca'da:
―Machca chichca yo ochic de cajcänt'anba c'änä u yäctan u chen uba manda u juntuma. C'änä u c'älen cua' chichca tz'ibajtesia ca' chich cä c'älen no'on y u chen ca' chich cäle' no'onba. 35 Uc'a machca chichca u sacän cache' cuxlec utz pancab, u xe u säte' upete ni jini. Upete machca mach u sacä tuba cuxlec utz pancab uc'a u tz'ombon cä t'an y uc'a u tz'aycun u t'an Dios täcä, u xe chich tä äc'binte paq'uin cuxlec más utz. 36 ¿Cua' u pa'se untu winic si u c'ac'a' mote' pancab q'uen cua' chichca tuba cuxlec utz, y de ya'i sätic u pixan? 37 ¿Jäyp'e u ch'e' u toje' untu winic tuba u japän u pixan? 38 Machca chichca u quisnäjan t'oc no'on, y t'oc u t'an Dios bajca an ni genteda que mach u tz'onä y ajcherajtanäjob, no'on täcä que sutwänon de winicba, cä xe tä quisnäjan t'oc unejob täc xe tä te t'oc u pitzilan cä Pap y t'oc u ch'u'ul ángelojob.