20
El ejemplo de los trabajadores
’Uc'a bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' untu winic u yum ump'e cab. Jini winic pasi ic'sapanto u sacän ajpatan tuba u täscun tan u caba u päc'äbi. Jinq'uin u pojli ni ajpatan, colijob t'oc que u xe u toje' ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin. De ya'i u täsquijob tama u caba u päc'äbi. Jini winic pasi cha'num más t'äb q'uin. U chäni otros ajpatanob tan caj que mach'an cua' u chenob. Une u yälbijob ca'da: “Cuxla täcä tä patan tan u caba cä päc'äbi, y cä xe cä toje'etla ca' chich c'änä tojcaquetla”. Unejob bixijob chich. Jini winic pasi täcä tänxin q'uin y ochiq'uin. U chi ca' chich u chi najtäcä. Ump'e hora yo tuba chajcac ajpatan, pasi cha'num jini winic. U nuc'ti tä cha'num otros ajpatanob que mach'an cua' u chen. U yälbijob ca'da: “¿Cua' uc'a ya'anetla wida entero q'uin sin patan?” Unejob u p'ali: “Ya'anon t'ocobda uc'a mach u yäc'bon t'ocob patan niuntu”. Une u yälbijob: “Cuxla täcä tä patan tan u caba cä päc'äbi, y cä xe cä toje'etla ca' chich c'änä tojcaquetla”. Cuanta pomi q'uin, u yum ni u caba ni päc'äbi u yälbi u yajnoja ajpatan ca'da: “Joc'o ni ajpatanob, y laj tojben u q'uinob. A täq'ue' a toje' t'oc jini machcatac ajuli ji'patba, y tzupsen t'oc jini machcatac juli najtäcäba”. C'otijob jini machcatac c'otijob tä patan ump'e hora yo tuba chajcac ajpatan, y äc'bintijob cada juntu ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin patan. 10 C'otijob täcä ni machcatac c'otijob tä patan najtäcäba, y ti tu c'ajalinob cache' u xejob tä tojcan más que ni ajpatan jini. Jinq'uin tojquintijob uneba, che' chich äc'bintijob täcä cada juntu ca' chich u chen ganajob ump'e q'uin. 11 Cuanta tojquijobba, coli jac' ujinob t'oc u yum ni patan. 12 U yälbijob ca'da: “Jini ajpatanobdaba sec' ump'e hora u chi patanob, y ane a toji ca' chich a tojon t'ocob, y no'on t'ocobba cä chi patan t'ocob entero q'uin, tan noj ticäw q'uin”. 13 Une u p'ali, u yälbi untu de ni ajpatanob ca'da: “Cä lot, acä chi chich tu toja t'oc ane. ¿Mach quira colonla cache' cä xe cä toje'et ca' chich a chen gana ump'e q'uin? 14 Da jiq'uin ni taq'uin que a chi ganaba y corre cux. Pero co chich cä toje' täcä ni ajpatanob que juli ji'patba ca' chich mu' cä toje'et ane. 15 ¿Mach quira u ch'ä cä chen cache' chichca colin cä chen t'oc lo que es täc'a? ¿Mach quira a wo a chänenon uc'a utz cä c'ajalin t'oc cajpatan?” 16 Uc'a ni najtäcäjobba u colanob ji'pat. Ni ji'patobba u xejob najtäcä. Uc'a q'uenob chich machcatac u joq'ue' Dios, y mäx tz'ita' ni u yaquintejobba.
Nuevamente Jesús anuncia su muerte
(Mr. 10.32‑34; Lc. 18.31‑34)
17 Aj Jesús bixe u chen tä Jerusalén. Tä bij u pequi ni doce u yajcänt'anob u juntumajob, u yälbenob ca'da:
18 ―Ca' chich a wiranla, bada cä bixela tä Jerusalén. No'on que sutwänon de winicba, cä xe tä äc'can tu c'äb no' ajnoja palejob y tu c'äb jini machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés. Unejob u xe u yäq'ue'onob tä tzämsinte. 19 U xe u yäq'ue'onob tu c'äb aj gentilob tuba u xiq'ue'onob, u jätz'e'onob, y u yäq'ue'onob tä cruz tuba chämicon. Pero u yuxp'elib q'uin cä xe tä cuxpan tan ajchämejob.
Lo que pidió la madre de Jacobo y Juan
(Mr. 10.35‑45)
20 C'oti bajca an aj Jesús u na' u ch'ocob aj Zebedeo nämte' t'oc jini u ch'ocob täcä. Nocyäli tu pänte' tuba u c'atben que u chen ump'e favor. 21 Une u yälbi:
―¿Cua' a wo?
Ni ixic u yäli ca'da:
―Co que a'ben ni cä ch'ocobda chunwänicob ta' ch'ejpa bajca a xe de ajmanda, untu ta' noj y untu ta' tz'ej.
22 Aj Jesús u p'ali ca'da:
―Mach a wi cua' a c'atän. ¿U ch'e' quira a c'älenla tz'ibajtesia ca' chich no'on cä c'älen, ca' a wälä a wuch'enla jini cä xe cuch'en no'on, y ca' a wälä c'ablaquetla ca' chich cä xe tä c'ablan no'on?
Unejob u yäli:
―U ch'e' chich cä c'älen t'ocob.
23 Aj Jesús u yälbijob:
―A xe chich a ch'e'la ni tz'ibajtesia que cä ch'e' no'on, ca' a wälä a wuch'enla ni cä xe cuch'en no'onba y ca' a wälä a c'ablanla ca' chich cä xe tä c'ablan no'on. Pero tuba cälbenetla chunwäniquetla täc noj y täc tz'ej, mach no'on une cä xe cäle' caxca une u xe tä chumtä ya' jini. Cä Pap une u xe u yäle', uc'a ya' chich an tu c'ajalin caxca une u xe tä chumtä ya' jini.
24 Jinq'uin ni diezjobba u yubi cua' yojob aj Jacobo y aj Juan, cäräx'ijob t'oc ni cha'tu u lotobba. 25 Aj Jesús u joq'uíjob, u yälbijob ca'da:
―A wila chich cache' untu ajmanda tama ump'e noj cab, tu manda chich ayan upete gente. Nuc ajt'äbälajobba ayan chich u poder tuba u cocoj äc'ben ni gente u tz'omben u t'an. 26 Anelaba mach uxet a chenla ca' jini. Machca chichca de anela yo u chen uba más ajnoja, c'änä sujlec de a wajc'äncanla. 27 Y machca chichca de anela yo xic más ajmanda, c'änä sujlec de a wajpatanla. 28 Uc'a no'on que sutwänon de winic, mach ajulon pancab tuba cherbinticon cua' chichca que c'änä cäc'a. Julon tuba cä cherben cua' chichca que c'änä uc'ajob upete, y tuba cäq'ue' cäba tä tzämsinte de u jelojob q'uen uc'a mach chämicob.
Jesús sana a dos ciegos
(Mr. 10.46‑52; Lc. 18.35‑43)
29 Tu pasejob tama jini caj tä Jericó, noj q'uenel gente u tzäypätijob aj Jesús. 30 Cha'tu ajchoc' ya' chumujob tu ch'ejpa bij. Jinq'uin u yubijob cache' nume u chen aj Jesús, u chijob noj t'an, u yäle'ob ca'da:
―¡Cajnoja, ajlo'et taj David, ch'ämbenon t'ocob yajin!
31 Ni gentejob u q'uejpijob uc'a ch'ijcäbacob. Pero unejobba más u c'ac'a' chen noj t'anob u yäle'ob ca'da:
―¡Cajnoja, ajlo'et taj David, ch'ämbenon t'ocob yajin!
32 De ya'i tajwa'wäni aj Jesús. U joq'uíjob, u yälbenob ca'da:
―¿Cua' a wo cä cherbenetla?
33 Unejob u yäli:
―Cajnoja, co que a jäbbenon t'ocob cä jut.
34 De ya'i aj Jesús u ch'ämbi yajinob. U tälbi u jutob. Jinchichba rato jini u chi chanäjob y u tzäypätijob.