22
El ejemplo de la fiesta de bodas
Aj Jesús u yälbenob otro ump'e tz'aji tä cha'num, u yäli ca'da:
―Jini bajca u chen manda ni Dios ya'an tä cieloba, u c'ote t'oc ca' untu ajnoja pancab jinq'uin u chen ump'e q'uin ch'uje tuba u lotojesan u yajlo'. U täsqui u yajpatanob u joq'ue' ni machcatac pequinti xic tä c'uxnanobba. Pero unejob mach u sapijob xic. De ya'i sujli cha'num u täscun otros u yajpatan u joq'ue'ob, u yälbijob jini u yajpatan ca'da: “Älbenla ni machca pequintijob tic tä c'uxnanobba ca'da: Ubinlaba, listo ayan ni cua' tä c'uxcan. Cäq'ui tä tzämsinte ni beq'uet ixta con to'o ni más poc'omtacba. Listo ayan upete. La'ixla jiq'uin tä c'uxnan”. Pero unejob mach u tz'oni xicob. Untu bixi tä patan tan u cab. Otro bixi bajca an u chono. Y otrosjobba, u q'uechijob u yajpatan ni ajnoja jini, u bon tz'ibajtesijob ixta u tzämsijob. Jinq'uin u yubi ni ajnoja cua' uti, c'ac'a' cäräx'i. U täsqui u soldadojob tuba u tzämsen ni ajtzämsajob jini, y u pulben u cäjijob. De ya'i ni ajnoja u yälbi u yajpatanob ca'da: “Totoj listo chich an ni cua' tä c'uxcan, y upete machcatac cä joq'ui tic tä c'uxnanba mach u ch'ä ticob uc'a mach u chijob tu toja. Cuxla jiq'uin cachichcada bajca an noj bij, y upete machcatac a nuc'tanla, täsenla tä c'uxnanob”. 10 Pasijob ni ajpatanob jini cachichcada bajca an noj bij, u nuc'tijob q'uen, y u laj täsijob, nämte'ob t'oc jini utz u c'ajalinob y jini mach utz u c'ajalinobba. Tuli chich ni otot de ajjo'canob, bajca u xe tä c'uxnanob.
11 ’De ya'i ochi ni ajnoja u chänenob ni jula'job. U chäni que ya'an tä c'uxnan täcä untu winic que mach u q'uexi uba utz ca' tuba xic ca'an lotojan. 12 U yälbi ca'da: “Cä lot, ¿cua' uc'a ochet ane wida sin que a q'uexe' aba ca' tuba xiquet ca'an lotojanba?” Ni winicba mach u pojli cache' u p'alän. 13 De ya'i ni ajnoja u yälbi u yajpatanob ca'da: “Cächbenla yoc y u c'äb, y ch'ä julula päti tan it'obni. Ya'i u xe u chen uq'ue y u xe u chen cäch'äcne yej”. 14 Uc'a cälbenetla cache' q'uen ni u jo'canobba, y mäx tz'ita' u yaquinte tuba colacobba.
El asunto de los impuestos
(Mr. 12.13‑17; Lc. 20.20‑26)
15 De ya'i bixi u woylan ubajob aj fariseo tuba u ch'e' u c'ajalin cache'da u ch'e' u yäc'ben u säte'ob aj Jesús t'oc cua' chichca t'an, uc'a u sube'ob. 16 De ya'i u täsqui u yajcänt'anob bajca an aj Jesús, nämte' t'oc aj herodianojob, u yälben ca'da:
―Maestro, cuwi t'ocob que ane tä' a wo utic tu toja y a totoj ye'e' täcä ni bij ta Dios. Mach a bäc'ta niuntu winic. Mach u che cachichca une que tic u yubin a t'an. 17 Älbenon t'ocob jiq'uin, ¿cache'da a wäle' ane? ¿Utz quira cä tojben t'ocob aj César ni derecho u chen cobraba, o mach utz?
18 Aj Jesúsba yuwi chich cua' an tan u c'ajalinob, u yälbijob ca'da:
―Anela ajsusuccheriajetla, ¿cua' uc'a a sacänla cache' a'benonla cä säte'? 19 Ye'benonla ni taq'uin que a toje'la t'oc ni derechoba.
Unejob u numsäbijob ump'e taq'uin. 20 Aj Jesús u c'atbijob ca'da:
―¿Caxca u jut ya'an tuyac'o, y caxca u c'aba' ya' tz'ibi tu pamba?
21 Unejob u yäli:
―Taj César.
Aj Jesús u yälbijob:
―Äc'ben aj César lo que es tuba aj César. Äc'ben Dios lo que es tuba Dios.
22 Tajch'icwäni u jutob u yubin cua' u p'ali aj Jesús. De ya'i u yäctijob t'an y bixijob.
La pregunta sobre la resurrección
(Mr. 12.18‑27; Lc. 20.27‑40)
23 Jinchichba q'uin jini c'otijob bajca an aj Jesús aj saduceojob, jini mach u tz'onä si u cuxpan ajchämejobba, u yälbenob ca'da:
24 ―Maestro, aj Moisés u yäli ca'da: “Si untu winic chämic y u colesan u jit'oc sin u bijch'oc, u jitz'in chich ni winic jini c'änä lotojac t'oc ni neba' ixic, uc'a ca' jini tu xe u tz'isen u bijch'oc es ca' a wälä u bijch'oc ni winic chämiba”. 25 Ajni untu winic que u cänänti siete u yajlo'. Ni najtäcäba lotoji, de ya'i chämi y mach u colesi u bijch'oc. Ni ixic coli tuba u jit'oc jitz'in. 26 Che' chich u chi pasa täcä ni u cha'tulibba. Chämi sin que ajnic u ch'ocob. Che' chich u chi pasa täcä u yuxtulib, y che' chich y che' chich ixta que laj chämijob ni sietejob. 27 Ji'pat chämi täcä ni ixic. 28 Tu xe tä cuxpan ajchämejob jiq'uin, ¿caxcamba de ni sietejob jini u xe tä colan de mero jit'oc ni ixic, uc'a upetejob laj ajni chich de jit'ocob?
29 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da:
―Sutu a chen entendela, uc'a anela mach totoj a wila ni jun tz'ibi ta Diosba, y cache'da an u poder ni Dios. 30 Jinq'uin u xe tä cuxpan ajchämejobba, mach uni' xin tä lotojanob, ni winic mach uxin u yäq'ue' jixic ch'oc ta lotojac täcä, uc'a upete u xe tä ajtä ca' ni ángelo tuba Dios ni ya'anob tä cieloba. 31 ¿Mach to quira bay a tziquila lo que Dios u yäq'ui tä tz'ibinte tuba u yälbenetla cache' u xe tä cuxpan ajchämejob? Uc'a une u yäli ca'da: 32 “No'on ni u Dios aj Abraham, u Dios aj Isaac, y u Dios aj Jacob”. Uneba mach jin Dios tuba ni ajchämejob que mach uxin tä cuxpan tuba paq'uin cuxlecob. Dios une tuba ni u xe tä paq'uin ajtä cuxujobba.
33 Jinq'uin u yubi ni gente ni t'anda, tajch'icwäni u jutob uc'a u yubin cua' ni u ye'e'ba.
El mandamiento más importante
(Mr. 12.28‑34)
34 Jinq'uin aj fariseojob u yubi cache' aj saduceo mach u chi trebe u p'alben u t'an aj Jesús, u motli ubajob cha'num. 35 Untu de unejob que tä' yuwi ni ley, u yälbi ca'da, tuba u jiran si u yäc'ben u säte':
36 ―Maestro, ¿camba ni u manda Dios ni más c'änä cä tz'onänlaba, jini ya' tz'ibi tama u junba?
37 Aj Jesús u yäli ca'da:
―“A xe a yajna'tan a Wajnoja Dios con to'o a ch'a'aljin uc'a tä' a wo a chenla, con to'o a pixan, con to'o a c'ajalin”. 38 Jinda une ni u manda Dios más c'änä ta tz'oninticba. 39 U chap'elibba es ca' chich jini täcä. U yäle' ca'da: “Yajna'tan a lot ca' chich a yajna'tan aba ane”. 40 Si jini chap'e u manda Dios a laj tz'onänba, a chi chich cumpli upete ni ley taj Moisés y ni u tz'ibi ajt'anob ta Dios oniba.
¿De quién es hijo el Cristo?
(Mr. 12.35‑37; Lc. 20.41‑44)
41 Jinq'uin ya'to an aj fariseojob bajca an aj Jesús, une u c'atbijob ca'da:
42 ―¿Cache'da a wäle'la ane, caxca une naj Cristo jini u yaqui Dios tuba ajnojaba? ¿Caxca u yajlo'?
Aj fariseojob u p'ali ca'da:
―U yajlo' aj David une.
43 Aj Jesús u yälbenob:
―¿Cua' uc'a jiq'uin ni Ch'u'ul Pixan u yäc'bi u yäle' aj David cache' u Yajnoja? Uc'a aj David u yäli ca'da:
44 Ajnoja Dios u yälbi Cajnoja:
“Chumi' täc noj
ixta que cä tzupsäben u poder ni machcatac mach yo u chänenetba,
ca' a wälä a xäc'teq'ue'ob tä cab”.
45 Bada jiq'uin, si aj David u yälben aj Cristo cache' u Yajnoja, ¿cache'da a wäle'la jiq'uin cache' u yajlo'?
46 Niuntu mach u che trebe u p'alben u t'an. Niuntu mach u ni' oli u c'atben niump'e cua' desde jimba q'uin jini.