Yesu Ewi Dongua Finga Yokamai Kokonan Beinga Kam
Ena Luka yaromi ari Yesu ewi dongua finga yokamai kokonan beinga kam i boime. Koma yaromi bei moiro pepa ta i kam Luka kam boingua i boime. Ena okome yaromi bei moiro ari Yesu awi dongua finga yokamai kokonan beinga kam i boime. Ena no ka gurom towane kapuka ka borapunga mere i “Aposel” boipune.
Ena Luka bei moiro Yesu mora goingua kakom tei gama yokamai kokonan beinga kam i boime. Luka ka boingua i epe: Murom Sumuna uro Yesu gama yokamai minomdi ikai koi fungua kam epe boime. Te yaromi ama bei moiro Yesu gama yokamai koro koro furo gunom kam di mari deinga kam epe boime. Te Yura ari koma fi ki si teinga ena okome ari Yura ari moikeinga yokamai ama fi ki si teinga kam i ama boime.
1
Yesu yaromi “Murom awi dowaiye,” diro ka di guwo di eme
1-2 Tiofirasi yo, koma munom boi ereika Yesu tai bengua muruwo te ka mapunom ari nuwi si erongua muruwo boi ereiye. Te na koma pepa i boi ereikairai Yai Gumam Yesu akire di tongoro kamundi fungua ka i ama mora boi ereiye. Ena koma Yesu kamundi naro bengua Yai Gumam Murom Sumuna yoporam boi tongoro Yesu ewi dongua finga ari yokama ka yoporam boiro di eromie. Te Yesu ewi dongua finga ari komari mora gunom boi erome.* * Yesu gam kipi kaingoro mora goingua tokoi ariro fu ewi dongua finga yokamai moingi tei fure yokamai “ ‘Na yokori moimie,’ duwaime,” diro tai ta ta yoporam boime. Ena iran aro kakom 40 moingoro yokamai kanime. Kaningoro yaromi Yai Gumam ari kiapanom bengua ka mapunom di erome.* Te Yesu yokamai ama moinga ena Yesu “Ne yokamai Yerusarem tei ma dekeiyo! Ne tei moire na aunam ka koma di koi eiro ‘Na Murenam Sumuna erowaye,’ dunguai mukom unangua kiapam moiyo! Na aunam kam i koma di ereye.* Yoane ari yai opai nuwi wom sumuna bui eromba aro kakom suwo mora gounangua na aunam Murom Sumuna awi de erowangoro inaimie,” diro ka yoporam boire di eromie.*
Yesu inako dero kamundi fume
Mk 16:19-20; Lk 24:50-53
Ena Yesu dourom boinga yokamai kuku boire “Ari Wanapao, ne epena kakomdi no Isirae man ikinom akainom tokoi kiapanom benapunga kokonan koro mapunom boire akire di norowano?” diro mina wako teingoro “Taikan muruwo i fuka duwangua ne yokamai fikeimie. Tarom i na aunam yoporamdi dungoro ena ne yokamai kakom kapo kapo tai fuka duwangua fikeimba* tarom i epe fiyo! Okome Yai Gumam Murom Sumuna awi dowangua ako mangi unangua denom minom ikai koi fure yoporam boi erowamie. Boi erowangoro ena ne yokamai na gunam kanam Yerusarem di erere te Yuria akai iki iki muruwo di erero te Samaria akai di erero te fure man man muruwo ka di mari dowainga konom benaime,” di erome.* Ka i di gouro yokamai toren kan moingi Yesu u teme fure kamun kuwokauwari fungoro mora kankeimie.* 10 Ena Yesu fu teme fungua yokamai kamun toren kan moingoro ena yai surai gai feke fipika ure yokamai moingi tei arere moire* 11 “Gariri kapam ari yo, ta bengoro ne yokamai arire moire kamun toren kan moime? Yesu yaromi ne moingi tei ma dongoro Yai Gumam akiro kamundi fumie. Ena Yesu nenen kamundi funguamare epe tokoi dere ako mangi unamie,” epe dipire.*
Yesu mouwomdi finga ari bei moiro yai Mataiasi gunom boi teingoro Yurasi kokonanom bengua akaiyom imie
12 Ena iran Yesu gama yokamai kopu i kam Oriwa ma dere fu tokoi Yerusarem fimie. Te kopu Oriwa i Yerusarem teina dunguarai epemere kon gurom towane wom dume.* 13 Ena yokamai wanere Yerusarem fure iki ta ikai fure fu iki munomdi keingi teme iwa fuka dire fimie. Yokamai moinga kanom i epe: Pita te Yoane te Yemesi te Enduru te Firipi te Tomasi te Bataromu te Matiyu te Afia wam Yemesi dom te Saimon yaromi nomane yoporam boingua yai moingua te Yemesi dom wam Yurasi.* 14 Yai gan yokamai kanom mora boika te opai suwo te Yesu mam Maria te Yesu emeroma ama ure kuku boire ka make ei moimie.*
15 Kakom boromdi tei Yesu gama 120 kuku boingoro ena Pita yaromi suna arere 16 “Arinamao, koma ka mapunom boingi Yai Gumam Murom Sumuna bei moire Dawiri giramdi imari dero yaromi Yurasi kam dungoro ka mapunom boime. Ena ka mapunom boinguai mukom faimie. Mukom i epe faimia: Yurasi yaromi ari akire fu Yesu moingi tei fure imari de erongoro Yesu a ki sime.* 17 A ki simba koma Yesu Yurasi yaromi gunom boingua ena yaromi nonon gere ama wanere Yesu ka mapunom kokonan bepunie,” Pita epe di erome. 18 Yaromi tai niki dongua bengua kongom ire fure mansinom meina beme. Mansinom meina bengua tei Yurasi ako sume. Te birom koma ako mangi sungoro te maram sifu diro dem gope di mena ungoro goime.* 19 Yai opai muruwo Yerusarem kei fainga yokamai ka wayom i firo ena Yurasi manom sinom i kam Akerama daime. Kam Akerama mapunom i aki akaiyom dume. 20 ena Pita ka ta dungua: “Yai Gumam kam akire di teinga wi dinga pepam ikai koi Yurasi kam i epe boime:
Yaromi ikom yo duwamie. Yai ta ikai koi kei faikenamie.
Te wi dungua ka ta i epe dume:
Nenta yaromi kokonanom inamie.
Ka i epe boingua* 21-22 ena iran nonon nenta gunom boi towapune. Nonon epe kanapunga koma Yesu mansinomdi wan moingua yaromi te nonon te Ari Wanopanom Yesu ama moipune. Te yaromi kanongua Yoane Yesu nuwi bui tome. Te ama kanongua Yai Gumam Yesu kamundi akire di tome. Nonon yaromi epe kanapunga ena gunom boi towapune. Gunom borapungoro yaromi Yurasi kokonanom ire kakom kakom no wanapunga ama wanere ‘Yesu goiro tokoi arome,’ ari di mari de erowame,”* 23 Pita epe dungoro ena ari tei moinga yai surai imari de ereime. Yai ta kam i Yosefe Yusatasi dunguai te ari suwo kam ta Basapa di teimie. Te imari deinga yai ta kam i Matiasi dume. 24-25 Ena kanom i imari de erere ka make eiro “Ari Wanopao, ne ari muruwo nomanenom kanenie. Te Yurasi yaromi ewi dongua finga kokonan ma dere ena fu guwom akai fume. Fungoro epena yai surai tawa aripika eramom gunom borapungoro Yurasi kokonanom inamie? Opom di noro!” epe dire* 26 ena yokamai “Kam firapune,” diro sandu singoro Matiasi kam imari dongoro yaromi fure ewi dongua finga ari okonom koro koro muruwo kaunom towane kokonan ama imie.
* 1:1-2 Lk 1:3 * 1:1-2 Mk 16:19; Lk 24:49-51 * 1:3 Lk 24:36-45; Ap 10:41 * 1:4 Lk 24:49; Yo 14:16-17; Ap 2:33 * 1:5 Mt 3:11 * 1:7 Mk 13:32 * 1:8 Mt 28:19; Lk 24:48; Ap 2:32; 3:15; 5:32 * 1:9 Yo 6:62 * 1:10 Lk 24:4 * 1:11 Lk 21:27; Rew 1:7 * 1:12 Lk 24:50-53 * 1:13 Mt 10:2-4; Mk 3:16-19; Lk 6:14-16 * 1:14 Yo 7:5 * 1:16 Sam 41:9 * 1:18 Mt 27:3-10; Lk 22:22 * 1:20 Sam 69:25; 109:8 * 1:21-22 Yo 15:27 * 1:24-25 Yo 2:25