16
Pauro te Saira surai uro Timoti akiro fipire
Ena Pauro wan fure fure iki birom ori Deripi ure dere fu iki birom ori Lisita tei fume. Te Lisita tei Yesu gama yokama moingi suna tei yai ta moime. Yaromi kam i Timoti. Ena yaromi mam i Yura opai moiro te Yesu fi ki si tome. Te yaromi nem i Giriki yai moime. Ena Yesu gama Lisita tei moinga te Aikoniam tei moinga yokamai Timoti kam akire di teime.* Ena iran Pauro “Timoti ama napune,” di fimba Timoti nem i Giriki yai moingua Timoti gam guwo dikeme. Ena Yura ari muruwo akai tei moinga “Timoti nem i Giriki yai moiro wam gam guwo dikeme,” dinga iran Pauro Timoti gam guwo dume.* Ena yokamai fu iki birom ori koro koro fure ari yai opai tei moinga yokamai “Yesu ewi dongua finga yokamai te ari mokoinga Yesu gama kiapanom bei ereinga yokamai bei moiro ari yokamai ganom guwo dikenainga kam Yerusarem tei nomane towane eire ka di guwo di eingoro ne yokamai dourom boiyo!” di ereingoro* Yesu fi ki si teinga yokamai fi ki singa mapunom erowai te erongoro aro kakom kakom Yesu gama yokamai munmane fuka diro moime.*
Pauro kuwan kanungua Maseronia yai ta “Uwo!” di tome
Ena yokamai Eisia man furo ka mapunom di mari duwaro beimba Yai Gumam Murom “Nemane,” di erongoro yokamai fu Firikia man te Garesia man suna tei fure* ena Misia man bunamdi tei finga Bitinia man naro beimba Yesu Murom Sumuna “Nemane,” di erongoro ena iran yokamai Misia suna tei fure u iki birom ori Toasa tei moime. Yokamai fure moingoro ena giruwangua kakom Pauro kuwan epemere kanongua Maseronia yai ta arere Pauro uwom boiro ka epe di tome: “Ne Maseronia man tei ure akire di noro!” di tome. 10 Ena Pauro kuwan mora kanongua nonon “Yai Gumam ‘Ne yokamai Yesu gunom kam Maseronia ari di mari de erowaimie,’ di norome,” di firo ena guwai gainom kenom beiro Maseronia tei naro bepunie.
Opai ta Liria Ari Wanopanom fi ki si tome
11 Ena nonon Toasa ma dere nuwi kopare ire nuwi boromdi fure fu Samoteisu man moirom bei engui tei ure fairo kamun takongoro dere u iki birom ori Niapori tei upune. 12 Teiri mangi wan uro dero Firipai tei upune. Akai i iki birom ori wom dungoro te koma Roma ari ure iki birom ori irai kei faimie. Ena iran kakom suwo nonon tei moipunie. 13 Te Yura ari iron kakom ungua no yokamai iki birom ori mena fure nuwi ta dungui tei fure nuwiri teina tei “Ka make einga akaiyom dume,” dinga fire fupune. Ena no yokamai ure kanopunga opai suwo koropane kuku boiro moingoro ena no ame dero ka di eropunie. 14 Te opai ta tei moiro no kanom fingua i kam Liria. Oparomi iki birom ori Taiyataira ma dere iki birom ori tawa ure gai kou ari erere meina iro moime. Te oparomi kakom kakom Yai Gumam kam akire di tere moime. Ena Ari Wanopanom yaromi bei moiro oparomi nomanenom akire di tongoro oparomi Pauro Yesu gunom kam dungua fi ki sume. 15 Ena oparomi te ariyoma nuwi buingoro oparomi no yokamai unom boi norome, “Ne yokamai ‘Na Ari Wanopanom fi ki si tome,’ di firainga uro na ikinamdi tawa moiyo!” epe diro yoporam boiro di norongoro ena no fupune.*
Pauro te Saira yai surai kan iki faipire
16 Ena aro kakom ta no yokamai ka make einga akaiyom tei naro bepunga nuwi kokonan opai ta konmori tei gumanom boi norero ama mounomdi fume. Murom niki dongua ta oparomi dem miriyomdi ikai koi moiro akire di tongoro ena oparomi ari yokamai tai okome benainga imari de erere meina munmane ire oparomi ari nuwi kokonan bei teinga yokamai erome.* 17 Te oparomi Pauro te no yokamai mounomdi tei ure kakom kakom u boiro “Yokamai Yai Gumam Yai Ori wom nuwi kokonan gan moiro akire di erongua nokapu morainga konom ne yokamai di mari de erome,” dume.* 18 Aro kakom munmane epe u boingoro ena Pauro niki de fire awa tere murom niki dongua yaromi epe di tome, “Yesu Kirisito yaromi yoporam boi moingua ne oparomi dem miriyom ma dere u mena uwo!” di tongoro ena kuawom murom niki dongua u mena ume.* 19 Ena oparomi ari nuwi kokonan bei teinga yokamai kaninga kongo tokoi ikenaime. Ena iran yokamai Pauro te Saira surai a ki sire gure ire fu ka kori finga akaiyom fime. 20 Yokamai yai surai endire fu ka kori finga ari moingi tei fure “Ka kori finga yokamao, yai surai Yura ari moiro nonon iki birom ori tei moipunga bei niki de norepikoro faikeme.* 21 Yai surai mapunonom no yokamai di mari de noreimba no Roma ari moiro dourom borapunga i faikeme,” di ereingoro 22 te ari yai opai muruwo surai kianom bei ereingoro ena ka kori finga yokamai “Surai gai suna kui si dere kupa eiyo!” di ereingoro kupa eime.* 23 Kupa munmane mora einga yokamai surai endire fure kan si erere te kan iki kiapam bengua yai “Ne yai surai kiapanom nokapu beyo” di teingoro 24 yaromi ka i fire ena surai ire kan iki suna wom tei de erere te surai kaunom koro koro ori giram koingua suna tei eiro keiro kan si ki si erongoro moipire.
25 Ena giruwangua ongo suna kakom Pauro te Saira surai ka make eire Yai Gumam wi di tepikoro kan fainga ari ka i fi moingoro* 26 ena kene kene eiro man imimi ori wom ungoro te kan iki kowiri koka ori wom tongoro kori gumam muruwo opa boingoro te kan fainga ari muruwo okonom kan sen koinga forau sungoro 27 ena kan iki kiapam yai arere kanongua kan iki kori gumam muruwo opa boingoro yaromi kan fainga ari yokamai muruwo “Fu deima,” di firo ena iran sanupui gurere nenen gamdi siro “Goraiye,” diro bemba* 28 Pauro uwom ori boiro “Nonon muruwo moipunga ne nenen ganum bei niki dekeyo!” di tongoro 29 ena kiapam yai “Kewa gaiyo!” di erongoro yokamai kewa gaingoro yaromi ire bu di ikai uro gam nouro diro Pauro te Saira moingi tei ako fairo 30 ena tokoi arere yai surai endire mena furo “Yae, na tora kokonan beikoro Yai Gumam akire di narowangoro moi kuwom suwaika inaiye,” diro mina wakoro di erongoro* 31 ena yai surai “Ne Yesu Ari Wanopanom fi ki si towanga Yai Gumam ne te ne arinuma akire di erowangoro ne yokamai moi kuwom suwainga mapunomom inaime,” epe di tepire. 32 Ena yai surai bei moiro yaromi te ari yai opai muruwo yaromi ikomdi tei fainga Ari Wanopanom gunom kam di erepikoro 33 ena iran giruwangua ongo suna kakom i kiapanom yaromi yai surai endire furo numon deinga biyom si erero ena kene kene eire yaromi te ariyoma muruwo nuwi buime.* 34 Ena yaromi yai surai endire ikom ikai fure kua kopuna kei erome. Te yokamai Yai Gumam fi ki si teinga iran ari yokamai mun ori wom fime.
35 Ena okome kamun mora takongoro ka kori finga ari yokamai kiminem suwo koropane ewi deingoro yokamai fu kan iki kiapam yai moingi tei fure “Ne yai surai ewi dengere mena napire,” di teingoro 36 ena kiapam yai fu Pauro moingui tei fure “Ka kori finga yokamai ‘Ne surai ewi do!’ dinga ena ne surai kan iki ma dere mena firo! Te ne surai wira dire firo!” di tomba 37 Pauro kiminem yokamai epe di erome, “Yokamai Roma ari kanom kereinga yokama no surai kanom ama kereimba ka kori finga yokamai kori di norekere ari yai opai okonom muromdi no surai kupa noire te kan si noreime. Mapunom i faikeme. Te epena yokamai eke dere ‘No surai nowi dowaro beimie,’ di finga ama faikeme. Ena iran yokamai nenen ure no surai no dire mena naime,” di erongoro* 38 ena kiminem yokamai inako dere fu ka kori finga yokamai moingi tei fure Pauro ka dungua di ereime. Ena yokamai yai surai Roma ari gere kanom kereingai kam fire kuri fire ganom nouro dime. 39 Ena yokamai kan iki fure yai surai ka di wira di erero ena surai endire mena fure “Ne surai iki birom ori tawa ma dere firo!” epe di ereime.* 40 Ena yai surai kan iki ma dere fu Liria ikom tei fure Yai Gumam gama kanere denom minom bei erowai te de erero dere fipire.
* 16:2 Fir 2:19-22 * 16:3 Gar 2:3-5 * 16:4 Ap 15:23-29 * 16:5 Ap 2:47 * 16:6 Ap 18:23 * 16:15 Ap 16:33; 18:8 * 16:16 Ap 19:24 * 16:17 Mk 1:24, 34 * 16:18 Mk 16:17 * 16:20 Mt 5:11; 10:17-18; Mk 13:9; Ap 17:6 * 16:22 2 Ko 11:25; 1 Te 2:2 * 16:25 Kor 3:16 * 16:27 Ap 12:18-19 * 16:30 Ap 2:37 * 16:33 Ap 16:15 * 16:37 Ap 22:25 * 16:39 Mt 8:34