11
Pauro bei moiro ari “Yesu nowi dongua fupune,” kasu dinga yokamai mapunom imari dome
1 Ena nanan kanam akire dire ka unanan duwaikoro ena ne yokamai mun fi narowainga inaiya fi goi iyo!
2 Ena Yai Gumam dem miriyomdi ne yokamai fi eronguamere epe na bei moiro “Ne yokamai Kirisito ma dere kon ta kiname,” diro na denam minam ne yokamai epe fi ereiye. Ena na epe di fiye. “Ama ta furo nou kei tongua yaromi ka dungua gore diro yai ta kunei nekere mapunom yo tongua benguamere epe ne yokamai Kirisito kam gore diro mapunom yo tongua beiyo!” epe di fipa
3 Satan bai taki sungua mapunom fingua yaromi onopa dem miriyomdi ikai tei fure nonon awanom opai Ewa oparomi kasu di tongua biam benguamere epe ari “Yesu nowi dongua fupune,” diro kasu dinga yokamai u ne yokamai moingi tei ure “Ne yokamai nomanenom bei niki de erowapune,” diro kasu di erowaime. Yokamai bei moiro “Ne yokamai yo tere moiro Kirisito kawom fi ki si teinga mapunom mounom wako towaime,” diro ka kasu wanere di erowaingoro ne yokamai u bianom benainga ena na kuri fiye.
4 Te yokamai u ne yokamai moingi tei ure na “Yesu mapunom i epe,” di ereikamere yokamai epe di mari de erekeimba “Yesu mapunom i ta dunguarai,” di gure ereingoro te ne yokamai mun firo ka i fingai faikeme. Te Yai Gumam Murom Sumuna ne yokamai koma inga te Yesu gunom kam koma fi ki singa ne yokamai mapunom surai i ma dere te murom niki dongua ire te gunom kam ta fi ki singa ena kawom na kuri fi ereiye.
5 Te yokamai “No yokamai Yai Gumam nowi dongoro fupunga ari moipunie,” dingoro ne yokamai “Yokamai ari ori moimie,” di fimba yokamai na ime de narekeimie.
6 Te ka dika yai ta giram ipun donguamere epe na giranam ama ipun dongoro ka nokapu di erekeipa Yai Gumam kam mapunom nokapu fiye. Te na kam mapunom fika kam kakom kakom na mora di mari de ereikoro mora fimiau.
7 Ena na fure Yai Gumam gunom kam i ne yokamai di mari de ereika meina ikeipa yo morom di mari de ereiye. Te ne yokamai fi ki si towaro beinga na kanam ime deiye. Na epe beika faikemo? Tamanumie. I faimie.
8 Ena na bei moikoro ari Yesu fi ki si teinga koro koro moinga yokamai “Na gai bai firame,” diro kongonom mukom nareingoro ena na u ne yokamai moingi tei ure gunom kam di erere akire di ereye. Yokamai nareinga kongonom na epemere kunei nere ure akire di ereiye.
9 Te komari na fu ne yokama moingi suna tei moiro gunom kam di mari de ereika ne yokamai kongo mukom narowaro beinga yana di erekeiye. Dumba Yai Gumam gama Maseronia tei moinga yokamai ma dere u ne yokamai moingi tei ure na tainam dikengua kounom bei nareimie. Ena koma na “Ne yokamai tai nareiyo!” diro yana di erekeikamere ena okome epe yana di erekenaiye.
10 Ena Kirisito kam kawom na denam minam ikai tei dungua te na kongo mukom yana di erekeika ena na ne yokamai Akeiya tei moinga kam i di mari de ereiye. Ena yokamai na kongo mukom ne yokamai yana di erekeika kam si fere dekenaime.
11 Ta bengoro na “Yai Gumam gama kongo mukom nareimba ne yokamai narekeime,” diye? Na denam minam ne yokamai mun fi ereikeiyo? Tamanume. Yai Gumam mora finguai na denam minamdi ne yokamai mun ori wom fi ereiye.
12 Ena ari suwo koropane “No yokama Kirisito ewi dongua finga ari moipune. Te ari ori moipune. Na ka mapunom kokonan benguamere no yokamai kokonan epe bepunie,” diro nenen kanom akire dingoro ena ari muruwo “Ari kasu dinga yokamai moimie,” firaro beinga na wan moiro gunom kam kokonan beika meinam ikenaiye.
13 Te ari nenen kanom akire dinga yokamai kanom torae duwapune? Yokamai Kirisito ewi dongua finga yokamai moikeimie. Yokamai kasu beinga yokamai moimie. Yokamai ganom dinom towane kinanom kuire “No yokamai Kirisito ewi dongua finga ari moipune,” dimba moikeimie.
14 Te yokamai ganom dinom epe kinanom kuinga mapunom beinga ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yai Gumam nuwi kokonan gan keranom sungua moingamere Satan yaromi bei moiro keranom sungua epe wom moimie.
15 Ena Satan epe bengua ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” kasu dinga yokamai yaromi gama moiro nonon “Yokamai yo tongua ari moimie,” di firaro bepunga yokamai ganom dinom kinanom kuinga ena ne yokamai ganom nouro dikeiyo! Yokamai epe beimba Yai Gumam yokamai kokonan beinga kanere ena meinanom kounom erowangoro kipi ori wom kaingua inaimie.
Pauro “Tai ipun dongua na fuka di narome,” diro di mari de erome
16 Ena koma kakom i na ka epe dikamere epe tokoi di erowaiye. Te nenta “Na du diro moime,” duwangua faikemba ne yokamai “Na du diro moime,” di firainga ena ne yokamai du dungua yaromi kam fi teingamere epe na kanam fi teingoro na kanam gawo akire duwaiye.
17 Ena na ka epe duwaika na Ari Wanopanom ka dungua giramdi gore dikenaiye. Na nanan kanam akire duwaika na yai du dungua ka dunguamere epe duwaiye.
18 Ena ari munmane yokamai mangi tai mapunom fainguai dourom boiro nenen kanom i akire dingamere ena ne yokamai na kanam duwaika firaro beinga na ama tai mapunom epe dourom boiro nanan kanam akire duwaiye.
19 Aiye! Ne yokamai mapunom mapunom mora fimo? Oro? Dumba ari du dinga ure ka unanan ne yokama di ereinga ne yokamai ka i fimie.
20 Te nenta ure “Nuwi kokonan beiyo!” diro ne yokamai erongua ne yokamai mun fime. Te nenta ne yokamai tainom kunei nongua mun fime. Te nenta ne yokamai niki de fi erere nenen kam akire dungua ne yokamai ama mun fime. Te nenta ne yokamai giranomdi gumanomdi eingua ama mun fimie.
21 Ena yaromi ne yokamai bei eronguamere “Na ama ne yokamai bei erowaiye,” dipa faikengoro ena yoporam boikengua yai epe moiro gai goiye.
Ena iran ari yokamai kaningai nenen taikan beinga kanom akire dingamere epe nanan kanam ama akire duwaika faimo? Fainguairai ena epenai yai du dungua ka dunguamere epe duwaika fiyo!
22 Ari yokamai Ipuru ari moimio? Na ama moiye. Te ari yokamai Isirae ari moimo? Ena na ama moiye. Ari yokamai Aparam gama moimo? Na ama moiye.
23 Te ari yokamai Kirisito nuwi kokonan bei teinga ari moimo? Yokamai epe di fimba na yokamai ime de ereiye. Aiya! Na ka i epena dika ari du dinga ari dingamere epe diye. Ena ari “Yesu nowi dongua fupune,” dire kasu dinga yokamai “No Kirisito kokonan bepune,” dimba na kokonan i kawom beiye. Na kokonan epe beika kan iki moiye. Te ari kupa ire nainga moiye. Te ari “Nai gorapune,” dinga kakom kakom epe moiye. Ena ari tai epe wom munmane bei nareinga moipa yokamai tai epe beinga moko iwa kimie.
24 Te eken okonom koro muruwo kakom i Yura ari ori ure kui kupa ire naingoro te kouma kupa boikai yai ta okom kauwom muruwo te yai ta okom koro koro te kauwom suwo iro suwo iro fume.
25 Te eken suraiye Roma ari kan kupa ire naingoro te eken ta ari kongo fia si dere naimie. Te eken suraiye kakom i nuwi kopare niki dongoro na ako fui nuwi boromdi tei fairo kamun kama sungua towane te aro dongua kakom towane i na fui nuwi ikai tei fuiye.
26 Te na gunom kam ari kirawa si erowaro beika na kon fakai fakai wanikai ena nuwi ori ungua nainaro bengua te ari kunei neinga yokamai bei niki de narowaro beinga te na arinama ama bei niki de narowaro beinga te ari bam ta moinga yokamai bei moire bei niki de narowaro beinga te ari iki birom ori moinga yokamai te ari mena moinga yokamai bei moiro bei niki de narowaro beinga te na furo fui nuwi boromdi tei fuka nuwi bei niki de narowaro bengua te ari “No ka mapunom ari ne arinuma moipune,” kasu diro di nareinga yokamai ama bei niki de narowaro beimie. Kawom, na kon wan moika taikan i muruwo fuka di narome.
27 Ena na yoporam boiro kokonan beika ena giruwangua kakom munmane wi faikeiye. Te kua kopuna dikengua na meran goiro moika te nuwi goiro moika te kakom munmane na kua kopuna nekere moiye. Te na gai suna ama dikengua na goi goiro moiye.
28 Ena taikan i ipun dongua towane fuka di narekemie. Tamanumie. Yesu fi ki si teinga yokamai koro koro moinga kiapanom bei moika kakom kakom inokore eikoro na denam minam ipun dome.
29 Te nenta Yai Gumam fi ki si tongua yoporam boiro fi ki si tekengua ena na yaromi kam fi teiye. Te nenta biam fanangoro ako fananguai ena na denam minam niki ori wom de fi teiye.
30 Ena nanan kanam akire duwaika konom dikemie. Ena na yoporam boiro moikeika mapunom ne yokamai imari de erowaiye.
31 Te Yai Gumam Yesu Ari Wanopanom nem moingua yaromi mora fingua na kasu dikeiye. Kawom, ari yai opai muruwo yaromi kam kakom kakom bawom duwainga faname.
32 Ena komari na iki birom ori Damasusi tei moika kakom yai ta kiapanom moinga yaromi Areta bei moiro yai ta “Ne Damasusi iki birom ori tei kiapam beyo!” di tongoro ena yaromi “Na kan si narowaiye,” dire kiminem ari yokamai “Ne yokamai iki birom ori kori gumamdi tei kiapam beiyo!” dire bemba
33 na arinama suwo koropane yokamai bei moiro kuran gai ire na ikai tei ei narere kan koiro ena iki birom ori kiram bakom tei kun engui mai mena de nareingoro ako mangi siro mena wiye. Ena ari okonomdi ma dere tongi mena wiye.