12
Maria oparomi Yesu nuwi kipom sungua bui tome
Mt 26:6-13; Mk 14:3-9
Ena aro kakom okonom koro muruwo koro towane yo dungoro ena firainga kopuna ori si gai nowainga kakom unangua kakom tei Yesu te no yokamai fu yai goingua yono einga akaiyomdi wiyom yaungoro arongua yaromi Lasarusi kei faingua iki birom ori Betani tei fupune.* Fupungoro ena ari yokamai kua kopuna keire Yesu teingoro te Mata kopuna tai nowainga ipu sire ari erongoro te Lasarusi ari neinga moingi suna tei ame dero moingoro* ena Maria fure nuwi kipom sungua i kam nari dinga dire ire uro Yesu kauwomdi tei fera diro bui tero te nenen birom wiyom iro kauwom kore de tome. Ena kipom sunguai iki ikai tei kipom nokapu si dero wo dume.* Oparomi epe bemba no gama yokamai yai ta Yurasi Isakarioti yaromi okome Yesu akiro furo ari kiama i mari de erowangua yaromi niki de fire* “Ta bengoro oparomi nuwi kipom sungua i iro furo meina beire kongo yai ta non iki towane kokonan bengua inguamere epe iro kuwanom ari erekeme?” dume. Te yaromi kuwanom ari kanom firo dikeme. Ma do! Yaromi tai kunei nongua yaromi moiro ena no yokamai kongo gainom kiapam bengua yai moingui iran kongo iro uro epungai yaromi i nomie. Ena iran Yesu “Opai kan do! Oparomi di fingua ‘Na goraika kakom epena teina fungua iran nuwi iro uro na kaunam biyom si narowame,’ di firo nuwi irai meina beikeme.* Te ari kuwanom yokamai ne yokamai moinga kakom kakom moraro beimba te na ne yokamai moraingi kakom kakom moikenaro beiye,” epe di tome.*
Yura ari ori bei moiro “Lasarusi ama si gorapune,” dime
Ena Yura ari munmane “Yesu akai tei moime,” dinga firo ena Yesu moingui tei fimie. Te yokamai “Yesu towane kanapune,” diro kuimba Yesu yai ta goingua yono einga manomdi wiyom yaungoro arirongua “Yaromi Lasarusi ama kanapune,” diro fimie.* 10 Ari yokamai epe diro finga ena iran fi mun ei teinga ari ori ka towane diro “Lasarusi ama si gorapune,” dime. 11 Yaromi arero yokori moingua iran i Yura ari munmane fi mun ei teinga ari yokamai moingi tei ma dero Yesu fi ki si teinga ena fi mun ei teinga ari ori yokamai “Lasarusi ama si gorapune,” dime.*
Yesu Yerusarem fungoro ari kam akire dime
Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Lk 19:28-40
12 Ena wi fairo koimoi arereingoro ari munmane kopuna ori kei nowainga tei winga yokamai “Yesu u Yerusarem unaro beme,” dinga firo 13 ena eri kimi numa yokam sunguamere sungua bai iro “Yaromi unangua kon mori tei eken benapune,” diro furo kon mori tei furo yaromi ungua kanero ena u boiro “Yai Gumam kam bawom diyo! Yaromi epena ungua Ari Wanopanom yoporam boingua ire ungoro ena Yai Gumam boware guwo di tomie. Yaromi no yokamai Isirae ari yai orinom moimie,” epe dime.* 14 Ena Yesu non donki ta imari dero ena ka mapunom munom boinga dunguamere epe beiro boromdi ame dere ume.* 15 Te ka mapunom munom boinga epe dume:
Aiye, ne yokamai iki birom ori Yerusarem kam ta Saion dinga kei fainga ne yokamai kuri fikeiyo! Kaniyo! Ne yokamai yai orinom ure non donki gam mouwomdi kopu tei moiro ume.
Ka mapunom munom boinga epe dunguamere epe mukom fuka dumie.
16 Ena kakom tei no yaromi gama yokamai tai kan fuka dungua mapunom fikepune. Okome Yesu furo Yai Gumam bau boingua ire kamundi fungua kakom no yokama mora fipunga ari koma ka mapunom munom boinga yokamai Yesu kam wayom boimie. Te ari yokamai eri yokam kan bairo ire fingarai kon mori Yesu unangua akaiyom eken bei teime.*
17 Ena koma Lasarusi goingoro Yesu yono einga manomdi wiyom yaungoro arongua kakom i ari ama mora kaninga yokamai Yesu tai bengua kam i di moingoro* 18 ena ari moiro “Yesu tai ori yoporam boingua bemie,” dinga firo iran i furo “Yesu unangua kanapuna kon bam napune,” diro mena fingoro 19 ena iran Feresi ari nenen ka di ipo ka dero “Kaniyo! Ari yai opai muruwo yaromi dourom boi furo no yokamai ka dupunga dourom boikeinga iran kene kene eiro no yokamai kokonanom i ako suwamie,” epe dime.*
Giriki ari suwo koropane Yesu kanaro wime
20 Ena kakom tei Giriki ari suwo koropane Yai Gumam kam akire duwaro kopuna ori kei nowaro fingi tei ama fimie. 21 Ena Giriki ari yokamai fu Firipi moingui tei fime. Firipi yaromi Gariri man tei iki birom ori Besaira yai ta moimie. Ena Giriki yokama furo “Yae, no yokama Yesu kanaro upune,” dingoro* 22 Firipi ma dero fu Enduru moingui tei furo di tongoro ena Enduru te Firipi surai furo Yesu di teipikoro 23 ena Yesu ka mokom bairo “Epena kakom Yai Gumam bei moiro na ari gaunom wam kanam akire duwangua kakom umie.* 24 Ena ka kuiam duwaiya fi goi iyo! Tai ipom ta ako mangi siro goikenangua ena mokokename. Tai ipom towane yo duwamie. Duwamba tai ipom gorangua ena fu di mokonangua mukom munmane koraro bemie.* 25 Te nenta mangi tai mun fi towangua yaromi goramba te nenta mangi tai mun fi tekenangua yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua tarom inamie.* 26 Ena nenta na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na dowinam boramie. Ena na moraika akaiyom tei na nuwi kokonanam bei narowangua yaromi na gere ama morapune. Te na aunam bei moiro yaromi kam akire duwamie,” ka epe dume.*
Yesu nenen gorangua kam di mari dome
27 Ena Yesu akai nere ka ta dume. “Epena na kuianam i ipun domia ena tora duwaiye? Ena na ‘Auwo, tai epena fuka di narowaro bengua i ne bei de naro!’ duwaiyo? Ma do! Epe dikenaiye. ‘Tai fuka di narowaro bengua i epena fuka di narowamie,’ diro mangi wiye.* 28 Ena ‘Auwo, ne kanum ako ori do!’ diye,” epe dungoro ena Yai Gumam kamundi moiro ka epe dume: “Na kanam mora ako ori deiye. Te na kanam tokoi ako ori duwaro beiye,” dungoro* 29 ena ari yai opai tei arero mora finga ena yokamai suwo koropane “Kamun nunu dumie,” dingoro te suwo “Yai Gumam nuwi kokonan gan ta uro yaromi ka di tomie,” epe dime. 30 Ena Yesu ka mokom bairo “Ka dungua ‘Na firame,’ diro dikemba ‘Ne yokamai firaime,’ diro dume.* 31 Te epena Yai Gumam mangi ari tawa moinga ipu suwaro bemie. Te epena Yai Gumam mangi ari kiapanom bengua yaromi Satan si ime de towame.* 32 Dumba na eri yoro bakomdi ei narere akire duwainga kakom i ari yai opai muruwo gure na moraiki tei dowaiye,” ka epe dume.* 33 Te ka epe dunguai yaromi nenen gam kipi kairo gorangua mapunom opom di norome.*
34 Ena ari munmane moinga yokama ka mokom bairo “Mose ka di guwo dungua ‘Yai Gumam awi dowangua akire di norowangua yaromi Kirisito i kakom kakom moi dero moramie,’ epe di noromie. Ena ta bengoro ne ‘Na ari gaunom wam i ero yoro bakomdi ei narere akire duwaime,’ dine? Ari gaunom wam i eramom moime?” epe dingoro* 35 ena Yesu nenen kam kuiam epe dume: “Kakom suwo gurom towane kewa ne yokama moraingi yo de moramie. Ena ne yokamai moingi ama kama sikere kewa de moinguamere epe kon waniyo! Nenta kama sungua kon fungua konom kankemie.* 36 Ena ne yokamai kewa dongua kon waningai ari moraro benainga na kewa yo de moikamere ena fi ki si nareiyo!” epe di gouro “Ari yokamai na kankenaime,” diro furo iki dero fume.*
Yura ari ori fi ki sikeime
37 Ena ari yokamai kaningai Yesu tai ori yoporam boingua munmane bemba yokamai Yesu ama fi ki si tekeime. 38 Fi ki si tekeinga ena iran ka mapunom yai Aisaiya ka epe dungua mukom faimie. Yaromi ka epe dume:
Ari Wanopanom yo, yokamai nonon kanom wayom dupunga fi kun daikeingoro ena ne fure yoporanum yai ta opom di towanga faikename.
ka epe dungua* 39 ena fi ki si towainga faikeme. Te ka mapunom yai Aisaiya ka ta ama epe dume: *
40 Yai Gumam ari yokamai okonom murom ako tou koiro te nomanenom fere de ki singa bei eromie. Ena iran yokamai okonom murom tai kanainga faikeme. Te nomanenom ka ta firainga ama faikeme. Ena Yai Gumam “Yokamai nomanenom si awa towainga ena na bei nokapu de erowaiye,” epe dumba yokamai si awa tekeime.
Aisaiya ka epe dume. 41 Yaromi kuwan kanungua Yesu bau boingua kanungua ena Yesu kam wayom diro te kan teme iwa okonom murom ako tou koiro nomanenom kongo tokomere epe bei erongua kam i ama dume.*
42 Ena ari ori munmane Yesu fi ki si tekeimba te munmane Yesu fi ki si teime. Fi ki si teimba te yokamai Feresi ari kurinom fire “Yokamai ka nuwi si noreinga ikom tei no yokamai nowi mena dowaime,” diro ena “Yesu fi ki si topune,” diro di mari dekeime.* 43 Yokamai “Ari nonon kanom akire duwaime,” diro mun fimba “Yai Gumam nonon kanom akire duwame,” diro mun fikeime.*
Yesu ka dunguai ari ipu si erowamie
44 Ena kakom tei Yesu u boiro “Nenta na fi ki si narongua yaromi na towane fi ki si narekemba yaromi na nawi dongua yaromi ama fi ki si tomie.* 45 Te nenta na nakanungua yaromi na nawi dongua yaromi ama kanumie.* 46 Ena na ‘Nenta na fi ki si narowangua yaromi si boingua akaiyom tei moikenamie,’ diro ena kewa donguamere epe u mangi wiye.* 47 Te nenta na ka dika firo dourom boikenangua ena nanan ipu si tekenaiye. Na mangi tawa uro ari yai opai ipu si erowaro kuipa na ‘Ari yai opai akire di erowaiye,’ diro wiye.* 48 Ena nenta mouwom wako na narero te na ka dika ikenangua na ka dika bei moiro ipu si towamie. Kakom gounangua tei ipu si towangua yaromi na ka dika i firo yaromi ipu si towamie.* 49 Ena ta bengoro ipu si towangua yaromi na ka dika firo ipu si towame? Na ka dika nanan fikamere dikeipa na aunam nawi dongua yaromi nenen ka di narere ‘Ka i duwo!’ dunguamere epe di mari deiye. 50 Ena iran na mora fiye. Nenta na aunam ka dungua gore duwangua ena yaromi moi kuwom suwangua tarom inamie. Ena ka muruwo na dikai na aunam di naronguamere epe diye,” epe dume.*
* 12:1 Yo 11:1, 43 * 12:2 Lk 10:38-42 * 12:3 Lk 7:37-38 * 12:4 Yo 18:2-3 * 12:7 Yo 19:40 * 12:8 Diu 15:11 * 12:9 Yo 11:43-44 * 12:11 Yo 11:45 * 12:13 Sam 118:25-26; Yo 1:49 * 12:14 Sek 9:9 * 12:16 Yo 2:22 * 12:17 Yo 11:43-44 * 12:19 Yo 11:48 * 12:21 Yo 1:44 * 12:23 Yo 13:31-32; 17:1 * 12:24 1 Ko 15:36 * 12:25 Mt 16:25; Lk 9:24 * 12:26 Mt 28:20; Yo 14:3 * 12:27 Mt 26:38 * 12:28 Mt 3:17 * 12:30 Yo 11:42 * 12:31 Yo 16:11 * 12:32 Yo 3:14-15 * 12:33 Yo 18:32 * 12:34 Sam 89:4, 36; 110:4; Ais 9:7; Dan 7:14-15 * 12:35 Yo 7:33; 8:12; 1 Yo 2:10-11 * 12:36 Ef 5:8 * 12:38 Ais 53:1; Ro 10:16 * 12:39 Ais 6:10; Mt 13:15; Ap 28:26-27 * 12:41 Ais 6:1 * 12:42 Yo 7:48; 9:22 * 12:43 Yo 5:44 * 12:44 Mt 10:40 * 12:45 Yo 14:9 * 12:46 Yo 1:9; 8:12; 12:35 * 12:47 Yo 3:17; 8:15 * 12:48 Ip 4:12 * 12:50 Yo 8:26, 28