3
Okome kakom tai mapunom mapunom umari nangua
Ena na ka ta di erowaiya firo! Okome kakom tei tai ipun dowangua niki ori wom dowangua umari namie.* Kakom tei ari yokamai furo ari akire di erekere te kongo mukom i kunei kanere te nenen kanom akire diro te kou kou unanan eiro te ari kanom ka sire te nenom manom ka dingai si dero te “Mun fi eropune,” dikere yo tongua mapunom i muruwo si dero* te denom minom ari mun fi erekere te ari bei niki de ereinga yokamai mokom bai erere te ari kanom wayom kasu wanere dire te nenen denom minom fingamere epe kiapam beikere ari bei niki de erero te tai mapunom nokapu i muruwo kianom bei erero moraime. Te yokamai ari kianom yokama okonomdi tei erero te kene kene eiro ari inokore ei fingai dourom boiro te nenen di finga “No yai ori moipune,” di firo nenen beinga mapunom mapunom mun firaimba Yai Gumam mun fi tekenaime. Te yokamai “No yokamai Yai Gumam konom kawom wan fupune,” di fire giranom towane ka dimba yokamai Yai Gumam yoporam boingua mapunom i mounom wako teimie. Ena ne ari yokamai moingi tei ma dere tongi fo!* Te yokamai moingi suna tei ari suwo koropane wira diro wan furo opai gan inokore unanan ei finga yokamai ikinomdi tei fure ka ta ka ta di erere gure de erowaime. Te opai gan yokamai bianom munmane fanangoro te yokamai kuianom tai ta ta boi erongua gure unanan de erowamie.* Te opai gan yokamai ka nuwi si ereinga kakom kakom fimba Yai Gumam kam mapunom kawom fikeime. Te koma Yani te Yambiri surai Mose yaromi kianom fai teipikamere epe wom yai gan yokamai ka mapunom kawom kianom fai teimie. Yokamai inokore ei finga niki dongoro te Yai Gumam fi ki si teinga mapunom i finga faikeme.* Yokamai ari nuwi si erowaimba ari yai opai “Ka i dinga nuwi si noreinga mapunom faikeme,” dire dourom boikenaime. Yani te Yambiri yai surai mapunom faikengua beipikamere epe yokamai mapunom faikengua umari unangua ena ari dourom boikenaime.
Yai Gumam ka dungua a ki sire morangua kam
10 Ena yokamai mapunom faikengua beimba ne mora finga na ka ari yokamai nuwi si ereika mapunom te na moi fai beika kakom kokonan beika mapunom te na fi ki si teika mapunom te na wira dire moika mapunom te na denam minam ari mun fi ereika mapunom te tai ipun dongua tarom i fuka di narongua na a gui naikengua ne mora kanine. 11 Te ari muruwo tai niki dongua bei nareinga ne ama kaninie. Koma na Andiako tei te Aikoniam tei te Lisita tei moiki tai niki dongua bei nareinga ena na ganam kipi ori ika ne kanine. Te tai ipun donguai muruwo na nareimba Ari Wanopanom akire di narongoro a gui naikeme.* 12 Te kawom, ari yokamai furo ari yai opai muruwo Kirisito Yesu yo tongua mapunom “Dourom borapune,” dinga yokamai bei niki de erowaingoro tai ipun dongua fire moraime.* 13 Moraimba ari niki deinga yokamai te kasu imari deinga yokamai bei moiro ari ka kasu di erowaingoro te ari ta ka kasu yokamai nenen ama di erowaimie. Ena yokamai niki deinga mapunom i moko iwa namie. 14 Yokamai mapunom i epe benaimba ne mapunom ta beyo! Ka mapunom kawom dungua nuwi si ereinga fi ki singa a ki siro fi moro! Te ne ari ka nuwi si ereinga yokamai mora kaninga* 15 te koma ne gan gawo moinga ne ka mapunom yo tongua koma boinga fi kun dainga ena ka i a ki sire fi moro! Ena ne ka mapunom i kerere fire te Kirisito Yesu fi ki si tenga ena Yai Gumam akire di erongoro kakom kakom moi kuwom singa inanie.* 16 Te Yai Gumam nenen Murom Sumuna ari akire di erere ka di mari de erongoro ena yokamai kam mapunom muruwo munom boimie. Ena no ka mapunom i kerere “Ari ka i nuwi si erowapune,” duwapunga faname. Te ka i kerere ari mapunom ta faikengua benainga no “Epe beikeiyo!” duwapunga faname. Te ka i kerere “Kon i wanapune,” duwapune. Te ka i kerere “Mapunom yo tonguai epe benapune,” duwapune.* 17 No epe duwapunga ena iran no Yai Gumam gama akire di erowapungoro yokamai erowai tero furo kokonan nokapu muruwo benaime.*
* 3:1 1 Ti 4:1 * 3:2 Ro 1:29-31 * 3:5 Mt 7:15, 21; Tai 1:16 * 3:6 Tai 1:11 * 3:8 Eks 7:11, 22 * 3:11 Ap 13:50; 14:5, 19-20; Sam 34:19 * 3:12 Mt 16:24; Yo 15:20; Ap 14:22 * 3:14 2 Ti 2:2 * 3:15 Yo 5:39 * 3:16 Ro 15:4; 2 Pi 1:21 * 3:17 2 Ti 2:21