10
Tɨ nuꞌu seɨj huataseíjre aꞌɨ́jna jemi ɨ́ Cornelio
Ajta seɨj aꞌuun aꞌutéveecaꞌa aꞌujna jáꞌahuaꞌa chajtaꞌa tɨ ayén téjaꞌarájtehuaa tɨjɨ́n Cesarea. Ayee pu ántehuaacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ teáataꞌa tɨjɨ́n Cornelio. Aꞌɨ́ɨ pu aꞌɨ́ɨn púꞌeeneꞌe ɨ́ huaꞌacapítan ɨ́ mej miyen ánteꞌarua tɨjɨ́n xantaaruꞌu ɨ́ mej Italia éꞌemeꞌecan. Aꞌɨjna ɨ́ Cornelio, jeíhua pu ranáꞌamicheꞌe ɨ́ Dios, majta ɨ́ seica ɨ́ teɨtestemuaꞌameꞌen. Cornelio pu ajta ráꞌastehuaꞌa ɨ́ huaꞌayeꞌira aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan. Jéihua pu huaꞌutévaɨ tumin jɨmeꞌe, ajta rahuaucaꞌa jeíhua ɨ́ Dios jemi.
Jaꞌanáj pu ayén tiujuꞌurɨ́j. Aꞌatzaj teꞌecáaráꞌa ɨ́ tacuarixpua jáꞌitaꞌa ucaméꞌecaa ɨ́ xɨcaj, tɨ́ꞌɨj tiꞌitɨ́j huataseíjre. Cu xɨee tevi uteájrupi u chiꞌita aꞌu tɨ aꞌutéveecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Raaseíj temuaꞌa naa. Aꞌii pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen seɨj tɨ tíꞌivaɨreꞌe ɨ́ ta japua ɨ́ Dios jemi aꞌɨ́jna tɨ huataseíjre. Aj pu ꞌi ayén tiraatajé tɨjɨ́n:
―¡Cornelio!
Tɨꞌɨquí rajseíiraꞌajraa. Tíꞌitziɨɨneꞌecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Aj pu ꞌi ayén tiraataꞌíhuaꞌuriꞌi tɨjɨ́n:
―¿Tiꞌitáani, nevástaraꞌa?
Aj pu ꞌi ayén tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna tɨ tíꞌivaɨreꞌe ɨ́ ta japua tɨjɨ́n:
―Dios pu hui raꞌancuréꞌa nain ɨ́ pej peri ráahuaviiriꞌi, ajta ɨ́ pej jɨ́n huaꞌutévaɨ ɨ́ mej caí aꞌij tíꞌijviicuaꞌi. Patáꞌaj huaꞌutaꞌaíjteꞌen ɨ́ teteca mej u áꞌujuꞌun meꞌújna u Jope, mej mi yaꞌuvéꞌeviꞌitɨn meꞌɨ́jna ɨ́ Simón tɨ ajta ayén ántehuaa tɨjɨ́n Pedro. Aꞌuu pu hui aꞌutéjvee seɨ́j jamuan tɨ ajta ayén ántehuaa tɨjɨ́n Simón. Navij pu tíꞌihuaꞌaca aꞌɨ́jna ɨ́ Simón. A pu vejliꞌi éꞌeche aꞌu tɨ jaj eꞌeveꞌeꞌástɨme. Aꞌɨ́ɨ pu hui timuaatáꞌixaateꞌesin aꞌij pej yeꞌí huárɨni. ―Ayee pu tiraataꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ tɨ tíꞌivaɨreꞌe ɨ́ ta japua.
Aj pu ꞌi áꞌuraa aꞌɨ́jna ɨ́ tevi tɨ tiráꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Aj pu ꞌi aꞌɨ́ɨn Cornelio, huaꞌapuaca huataꞌítecaꞌa ɨ́ mej ravaɨreꞌe. Seɨ́j pu ajta seɨj huataꞌítecaꞌa tɨ iꞌi xantaaruꞌu. Jéꞌecan pu ráꞌastejcaꞌa ɨ́ huaꞌayeꞌira aꞌɨ́jna jɨmeꞌe aꞌɨ́jna ɨ́ xantaaruꞌu. Nain pu huaꞌutáꞌixa aꞌij tɨ tiꞌitɨ́j huarɨ́j. Aj pu ꞌi huaꞌutaꞌítecaꞌa mej nuꞌu u áꞌujuꞌun u Jope.
Tɨ nuꞌu tiꞌitɨ́j huataseíjre jemin ɨ́ Pedro
(Hch. 11:5-10)
Yee ruijmuaꞌateꞌe yee, aꞌatzaj tacuarixpua, matɨ́ꞌɨj meri á vejliꞌi aujúꞌucaa u chajtaꞌa, aj pu ꞌi Pedro antíraa ɨ́ chiꞌij japua aꞌu tɨ aꞌupáꞌatza tɨ́ꞌij raatéjhuauni ɨ́ Dios jemi. 10 Jéꞌecan pu huataꞌíꞌicuatacaꞌa. Puꞌuri ayén tíꞌijxeꞌeveꞌecaꞌa tɨ tiúꞌucuaꞌani. Matɨ́ꞌɨj mauj rɨ́ꞌɨ tíꞌiruurejcaꞌa ɨ́ tɨ tíꞌicuaꞌani, aj pu ꞌi tiꞌitɨ́j huataseíjre ɨ́ jemin. 11 Ayee pu aꞌɨ́jna tiuꞌuséij tɨ nuꞌu antaújcu u ta japua. Tiꞌitɨj pu á eꞌicámeꞌecaꞌa á júteꞌe, saavana tiꞌitɨ́j, muáacuacɨꞌe pu uhuáꞌisquíinajme, ajta antijɨ́ꞌɨcɨꞌihuacaꞌa. 12 Naíjmiꞌi mú titéꞌeseijreꞌecaꞌa aꞌɨ́jna jetze ɨ́ saavana naíjmiꞌi ɨ́ animaales, ɨ́ mej muáacuaca ajtaꞌɨ́ɨcajmee, majta ɨ́ mej chuaataꞌa huacɨꞌɨca, ɨ́ mej áꞌusinuurejyeꞌi, majta ɨ́ mej ráꞌaraꞌive.
13 Aj pu ꞌi jaꞌatɨ huánamuajriꞌi tɨ ayén tiraataꞌixaa tɨjɨ́n:
―Pedro, ajchesi. Iiyaꞌa huáꞌucuii patáꞌaj huáꞌucuaꞌani.
14 Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ Pedro, ayée pu tiuꞌutaniú tɨjɨ́n:
―Canu xaa neꞌu. Canu jaꞌanáj racuaꞌani ɨ́ tɨ caí tatáꞌaca ɨ́ tayeꞌirá naꞌari tiꞌitɨ́j tɨ xánaꞌaviꞌireꞌe.
15 Ajtahuaꞌa jaꞌatɨ huánamuajriꞌi. Ayen tɨjɨ́n:
―Aꞌiné nain pu rɨ́ꞌɨ tiuꞌuteájtuaa ɨ́ Dios, capej chéꞌe piyen tíꞌixajta yee xánaꞌaviꞌireꞌe.
16 Ayee pu huaícacajetze. Ajtahuaꞌa tíraa júteꞌe u ta japua aꞌɨ́jna ɨ́ saavana.
Aꞌɨ́ɨme ɨ́ tɨ huaꞌutaꞌítecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio
(Hch. 11:11-14)
17 Jéꞌecan pu tíꞌimuaꞌajca aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨjɨ́n aꞌiquí ꞌeen jɨ́n yé tanéj aꞌɨ́jna mɨ tiꞌitɨ́j, aꞌiquí téꞌeme íjii aꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ huaꞌayeꞌira. Aúcheꞌe pu tíꞌimuaꞌajcá matɨ́ꞌɨj meꞌɨ́n aꞌaráꞌa táꞌapueerta aꞌɨ́ɨme ɨ́ tɨ huajaꞌutaꞌítecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Aꞌɨ́ɨ mú tiuꞌutaꞌíhuaꞌu aꞌu tɨ éꞌechejcaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Simón. Matɨ́ꞌɨj meꞌuun aꞌaráꞌa.
18 Aj mú mi caꞌanín jɨ́n huaꞌutajé tɨ puaꞌa nuꞌu aꞌuun áꞌuca aꞌɨ́jna ɨ́ Simón tɨ ajta ayén ántehuaa tɨjɨ́n Pedro. 19 Ajta aꞌɨ́jna, aúcheꞌe pu tíꞌimuaꞌajcá aꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ tɨ huataseíjre ɨ́ jemin. Aj pu ꞌi ayén tiraataꞌixaa ɨ́ xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan ɨ́ Dios tɨjɨ́n:
―Simón, seica mú hui muahuauhuau. Mé huaíca aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej muaatéhuaunen. 20 Ájchesi. Patáꞌaj acájraꞌani. Pej pi áꞌuraꞌani huáꞌa jamuan. Capej tíꞌitziɨɨneꞌe aꞌiné nee nu huaꞌutaꞌítecaꞌa.
21 Aj pu ꞌi acájraa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro aꞌu mej aꞌutéꞌuucaꞌa. Tɨꞌɨquí ayén tihuaꞌutáꞌixaa tɨjɨ́n:
―Nee nu neꞌɨ́n púꞌeen i sej nehuahuau. ¿Tiꞌitájni jɨ́n yé sevéꞌejuꞌun?
22 Aj mú mi miyen titeetaniú tɨjɨ́n:
―Ayee tu ꞌeen jɨ́n yevéꞌejuꞌun aꞌɨ́jna jetze meꞌecan aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio ɨ́ tɨ huaꞌacapítan. Rɨ́ꞌɨ pu hui tíꞌitevij. Jéihua pu hui ranáꞌamicheꞌe ɨ́ Dios. Ajta naímiꞌi mú rɨ́ꞌɨ tirájchaꞌɨɨ ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan. Seɨj tɨ tíꞌivaɨreꞌe u ta japua ɨ́ Dios jemi, aꞌɨ́ɨ pu raatáꞌixaa tɨ aꞌɨ́ɨn múꞌeetzi huataꞌáijta pej nuꞌu áꞌuraꞌani áa tɨ éꞌeche aꞌɨ́jna, tɨ́ꞌij aꞌɨ́ɨn Cornelio muáanamua nain jɨmeꞌe aꞌachú pej penaꞌa caj tihuaꞌutáꞌixaateꞌesin ɨ́ niuucari. ―Ayee mú tiraataꞌixaa.
23 Tɨꞌɨquí aꞌɨ́ɨn huaꞌutáꞌinee mej uteárute u chiꞌita. Aꞌuu mú aꞌuteájturaa aꞌujna. Yee ruijmuaꞌateꞌe yee pu áꞌuraa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro huáꞌa jamuan ɨ́ mej huaíca. Majta seica mú aꞌucɨ́j íꞌihuaamuaꞌameꞌen ɨ́ mej téꞌatzaahuateꞌe meꞌuun éꞌechejcaꞌa aꞌujna u Jope.
Pedro pu nuꞌu aꞌuun aꞌaráꞌa áa tɨ éꞌeche aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio
24 Majta seɨ́j jetze ɨ́ xɨcaj, aꞌúu mú aꞌaráꞌa u Cesarea. Aꞌɨ́ɨ pu huáꞌachuꞌeveꞌecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Aꞌɨ́j pu jɨ́n huaꞌutajé ɨ́ ruꞌihuaamuaꞌa, ajta ɨ́ ruꞌamiigustemuaꞌa. Naíjmiꞌi mú tiújseɨj u chiꞌita. 25 Tɨ́ꞌɨj Pedro u aꞌuteájrupi u chiꞌita, aꞌɨ́ɨ pu raꞌantinájchecaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio. Aj pu ꞌi aꞌɨ́ɨn Cornelio á eꞌerájve á vejliꞌipuan ɨ́ Pedro. 26 Aj pu ꞌi aꞌɨ́ɨn Pedro pu raꞌajjáj. Ayee pu tiraataꞌixaa tɨjɨ́n:
―Huatéechaxɨ, tevi nuꞌu púꞌeen inee.
27 Matɨ́ꞌɨj aꞌatzu tiuꞌuxáata rujɨ́ɨmuaꞌa, matɨ́ꞌɨj mi uteájrupi u chiꞌita. Tɨꞌɨquí aꞌɨ́ɨn Pedro huaꞌuseíj ɨ́ mej tiújseɨj jeíhua ɨ́ teɨte. 28 Aj pu ꞌi ayén tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨjɨ́n:
―Múꞌeen xu tirúꞌumuaꞌaree ɨ́ tayeꞌirá tɨ caí taatáꞌaca itejmi i tej Israél jetze ajtémeꞌecan tej nuꞌu caí tiyen titejáꞌujujhuaꞌaneꞌen aꞌɨ́mej jamuan ɨ́ mej seɨj chuéjraꞌa japua éꞌemeꞌecan ni tej nuꞌu caí tiyen tihuáꞌamuaare.
’Mɨ ajta Dios pu naataseíjra tɨ caí ayén tiraavíjteꞌe nej niyen tiraaxajta yee capu amɨ́n téꞌaste amɨjna ɨ́ jaꞌatɨ nusu yee xánaꞌaviꞌireꞌe pu seijreꞌe amɨjna. 29 Aꞌɨ́j mú jɨ́n, naatajé meꞌíjna i taꞌihuaamuaꞌa nej nuꞌu mú aꞌuvéꞌemeꞌen, canu tiꞌitɨ́j aꞌij tiuꞌutaxájtacaꞌa. Ayee nu tíꞌijxeꞌeveꞌe nej ráamuaꞌaree aꞌiquí ꞌeen jɨ́n senaatajé. ―Ayee pu tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro.
30 Aj pu ꞌi ayén tiuꞌutaniú aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio tɨjɨ́n:
―Puꞌuri hui teuumé muáacua xɨcaj, ayée nu niche huatacaí, nehuánitziꞌiveꞌe. Neajta raatéjhuau ɨ́ Dios jemi, aꞌatzaj cumu jáꞌitaꞌa ucaméꞌecaa ɨ́ xɨcaj. Tɨꞌɨquí jaꞌatɨ huataseíjre ineetzi jemi. Naa pu tiꞌitemastájyeꞌicaa aꞌɨ́jna ɨ́ tɨ ruꞌucáviɨjcaꞌa. 31 Ajta ayén tinaatáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatɨ tɨjɨ́n: “Cornelio, Dios pu nuꞌu ari ráanamuajriꞌi aꞌɨ́jna ɨ́ pej raatéjhuau ɨ́ jemin. Ajta aꞌɨ́ɨ pu raꞌutámuaꞌareeriꞌi aꞌachú pej caj tíhuaꞌutapuaíjve ɨ́ mej caí aꞌij tíꞌijviicuaꞌi. 32 Patáꞌaj hui huaꞌutaꞌíte mej u áꞌujuꞌun aꞌujna u Jope. Michéꞌe nuꞌu yaꞌuvéꞌeviꞌitɨn meꞌɨ́jna ɨ́ Simón, tɨ ajta ayén ántehuaa tɨjɨ́n Pedro. Aa pu áꞌuca aꞌu tɨ éꞌeche ɨ́ Simón, aꞌɨ́jna tɨ navij tíꞌihuaꞌaca. Aa pu nuꞌu éꞌeche aꞌájna vejliꞌi jaj tɨ eꞌeveꞌeꞌástɨme.” Ayee pu hui tinaatáꞌixaa.
33 ’Aꞌɨ́j nu jɨ́n caꞌanacan huaꞌutaꞌítecaꞌa mɨ seica mej mi muaajaꞌutájeeve. Xɨ́ꞌepɨꞌɨn pej huarɨ́j pej peri mú yaꞌuvéꞌeme. Yee tuꞌuri, ticu, naímiꞌi uꞌutéꞌuu. Dios pu ramuaꞌaree aꞌij tej yeꞌí tíꞌijxeꞌeveꞌe, tetáꞌaj naímiꞌi ráanamua aꞌachú tɨ́j naꞌa caj aꞌɨ́ɨn tavástaraꞌa tímuaataꞌaíj pej titaatáꞌixaateꞌen. ―Ayee pu tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Cornelio.
34 Aj pu ꞌi ayén tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨjɨ́n:
―Nuꞌuri xaa niyen tíꞌinitɨejteꞌe íjii tɨjɨ́n ayej xaa neꞌu tiꞌayajna aꞌɨ́jna jemi ɨ́ Dios naímiꞌi mú miyen titeetaniú tɨjɨ́n Dios pu ayén cheꞌatá naꞌa tíꞌijxeꞌeveꞌe naíjmiꞌica jɨmeꞌe tɨ́j ajta itejmi. 35 Naíjmiꞌica pu aꞌancuréꞌeviꞌitɨ ɨ́ Dios aꞌɨ́mej ɨ́ teɨte ɨ́ mej rɨ́ꞌɨ tiratáꞌaca, majta mej xɨ́ꞌepɨꞌɨn rɨcɨ. Capu Dios jetze ruxeꞌeveꞌe tɨ puaꞌa seɨ́j chuéjraꞌa japua méꞌemeꞌecantan meꞌɨ́jna ɨ́ jaꞌatén.
36 ’Aꞌii pu hui aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ niuucari ɨ́ tɨ Dios jɨ́n ayén tihuaꞌutajé aꞌɨ́mej ɨ́ huáacɨxaꞌastemuaꞌameꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Israél teecan. Aꞌɨ́ɨ pu ayén tihuaꞌutáꞌixaa ɨ́ niuucari jɨmeꞌe tɨ tiuꞌutémuaꞌavisteꞌe aꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ huáꞌa japua huaniú aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús ɨ́ tɨ Dios án yáꞌujra ɨ́ ɨpuari japua. Aꞌɨjna ɨ́ tɨ tavástaraꞌa púꞌeen itejmi, aꞌɨ́ɨ pu taatáꞌa tej ti rɨ́ꞌɨ titeeteáturan ɨ́ Dios jemi.
37 ’Xuꞌuri ramuaꞌaree aꞌij tɨ yeꞌí tiꞌitɨ huarɨ́j aꞌujna jáꞌahuaꞌa tɨ́j naꞌa nainjapua u Judea. Aꞌuu pu aꞌutéjche aꞌujna u Galilea tɨ́ꞌɨj aꞌɨ́ɨn tihuaꞌutáꞌixaa ɨ́ teɨte, ajta tɨ́ꞌɨj ráamuaɨꞌɨhuacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Juan. 38 Dios pu yaꞌutaꞌítecaꞌa ɨ́ ruxɨ́ejniuꞌuca tɨ́ꞌij aꞌɨ́ɨn jemin huateáturan ɨ́ Jesús. Ajta aꞌɨ́ɨn ɨ́ xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan ɨ́ Dios, aꞌɨ́j pu jetze aráujcaꞌanejcaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Tɨꞌɨquí áꞌucheꞌecaneꞌe jáꞌaraa. Ayee pu íꞌirɨjcaa ɨ́ tɨ íꞌixɨꞌepɨꞌɨn jɨmeꞌe. Ajta tihuáꞌahuaꞌatehuaꞌa naíjmiꞌica ɨ́ mej rajpuaíjtzi meꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ tiyaaruꞌu tihuáꞌaꞌaijteꞌecaꞌa. Ayee pu ꞌi rɨjcaa aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús aꞌiné Dios pu raatévaɨ.
39 ’Teen tu raaseíj nain jɨmeꞌe aꞌij tɨ huarɨ́j íiye aꞌu mej éꞌeche aꞌɨ́ɨme ɨ́ mej Israél jetze ajtémeꞌecan ajta aꞌánna Jerusalén. Aꞌɨ́ɨ mú ráꞌutatai ɨ́ cɨyej jetze taꞌutácúruu. Ayee mú hui ꞌeen jɨ́n raajéꞌica meꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. 40 Ajta, Dios pu ajtahuaꞌa raatatɨ́ste ɨ́ xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan tɨ́ꞌɨj teuuméꞌeca huaíca xɨcaj tɨ huamɨ́ꞌɨ. Aꞌɨ́j pu jɨ́n ajtahuaꞌa huatarúj aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús. Ajta Dios pu hui huaꞌutáꞌa mej mi seica raaseíj. 41 Camu naímiꞌi raaseíj, sino aꞌɨ́ɨ muꞌu ɨ́ tɨ huaꞌavéꞌeviꞌitɨ ɨ́ Dios. Iteen tu teꞌɨ́ɨn púꞌeen i tej tiúꞌucuaa, teajta huaꞌí jamuan aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús tɨ́ꞌɨj aꞌitaraꞌa aꞌu mej eꞌevéꞌenamiꞌihuajme ɨ́ mɨꞌɨchite. Teen tu hui xaa neꞌu raaseíj.
42 ’Aꞌɨ́ɨ pu titaataꞌaíj tej ti tihuaꞌutáꞌixaateꞌen ɨ́ teɨte, teajta tiyen tiraataxáj yee Jesús pu aꞌɨ́ɨn púꞌeen ɨ́ tɨ Dios raꞌantíhuaꞌu aꞌɨ́jna jɨmeꞌe ɨ́ tɨ huaꞌuxɨ́jteꞌen naíjmiꞌica ɨ́ teɨte, ɨ́ mej mauj ruurijme, majta ɨ́ mej meri huácuii. 43 Ajta ɨ́ mej títetatéꞌecaꞌa meꞌɨ́jna jɨmeꞌe mej Dios jetze meꞌecan tíꞌixaxaꞌataꞌa, naímiꞌi mú tiuꞌutaxájtacaꞌa meꞌɨ́jna jɨmeꞌe tɨ puaꞌa nuꞌu jaꞌatɨ tɨ naꞌa, ráꞌantzaahuateꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús, nain pu nuꞌu jɨ́n tiraatáꞌuuniꞌira ɨ́ tɨ jɨ́n auteájturaa ɨ́ Dios jemi niuucajtzeꞌen ɨ́ Jesús.
Tɨ nuꞌu aꞌɨ́ɨn xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan ɨ́ Dios, aꞌɨ́ɨ pu huateájturaa huáꞌa jemi aꞌɨ́mej ɨ́ mej seɨj chuéjraꞌa japua éꞌemeꞌecan
(Hch. 11:15-17)
44 Aúcheꞌe pu tíꞌixajtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro, tɨ́ꞌɨj aꞌɨ́ɨn xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan ɨ́ Dios yé veꞌecáane. Tɨꞌɨquí huateájturaa huáꞌa tzajtaꞌa naíjmiꞌica jemi aꞌɨ́mej ɨ́ mej ráanamuajriꞌi aꞌij tɨ tiuꞌutaxájtacaꞌa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro. 45 Seica mú majta á aꞌutéꞌuucaꞌa ɨ́ mej aꞌɨ́mej jetze ajtémeꞌecan ɨ́ mej téꞌatzaahuateꞌe, ɨ́ mej majta aꞌɨ́mej jetze ajtémeꞌecan ɨ́ mej raꞌancuréꞌecuraꞌa ɨ́ runavij ɨ́ taꞌantiújviꞌi ɨ́ mej jetzen seaꞌaraca. Jéꞌecan mú rɨ́ꞌɨ taꞌutaseíj aꞌɨ́ɨme meꞌɨ́jna jɨ́n tɨ Dios ajta raateájtuaa ɨ́ ruxɨ́ejniuꞌuca aꞌɨ́mej jemi ɨ́ mej seɨj chuéjraꞌa japua éꞌemeꞌecan. 46 Ayee mú ꞌeen jɨ́n rɨ́ꞌɨ taꞌutaseíj aꞌiné ayée mú tíhuáꞌunamuajriꞌi ɨ́ mej seica niuucari jɨ́n tíꞌixajtacaꞌa, majta jéꞌecan mú rɨ́ꞌɨ tiratáꞌacareꞌe ɨ́ Dios.
47 Aj pu ꞌi ayén tihuaꞌutáꞌixaa aꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨjɨ́n:
―Ayee mú cheꞌatá menaꞌa tiraꞌancuréꞌa ɨ́ xɨéjniuꞌucareꞌaraꞌan ɨ́ Dios tetɨ́j iteen. Ayej neꞌase, capu méèj jaꞌatɨ tɨ huaꞌutáꞌijmɨi mej caí rumuaɨꞌɨhua aꞌɨ́ɨme ɨ́ teɨte. Capu xaa neꞌu méèj jaꞌatɨ.
48 Ajta áꞌiyen huaꞌutaꞌaíj mej huaújmuaɨꞌɨhua niuucajtzeꞌen aꞌɨ́jna ɨ́ Jesús ɨ́ tɨ ajta Cɨríistuꞌu púꞌeen, ɨ́ tɨ Dios án yáꞌujra ɨ́ ɨpuari japua. Ayee pu aꞌɨ́jna jɨ́n huarɨ́j, matɨ́ꞌɨj mi meꞌɨ́n ɨ́ mej huámuaɨꞌɨvijhuacaꞌa, aꞌɨ́ɨ mú raatáhuaviiriꞌi meꞌɨ́jna ɨ́ Pedro tɨ aꞌɨ́ɨn á aꞌuteáturan huáꞌa jamuan aꞌachú cumu huaꞌapua xɨcaj, huaíca xɨcaj.