7
Naŋa ŋa pàa pye na yinri Akan
wi kapege kala
Yaara nda Yawe Yɛnŋɛlɛ làa yo pe tɛgɛ ti yɛ pew li kan mberi tɔngɔ, Izirayɛli woolo pàa kapege pye ki yaara ti wogo na. Wa Zhuda cɛnlɛ li ni, naŋa ŋa pàa pye na yinri Karimi wi pinambyɔ Akan wìla ki yaara ta lɛ. A Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si nawa ŋgban Izirayɛli woolo pe ni. Akan wìla pye Zabidi naa Zera pe setirige pyɔ.
Ma pe ta wa Zheriko ca, a Zhozuwe wì si nambala pele tun wa Ayi ca, wa Bɛti Avɛni ca ki tanla, wa Betɛli ca ki yɔnlɔ yirisaga yeri. Wìla pe pye fɔ: «Ye kari ye sa ki tara ti kagala ke yewe.» A ki nambala pè si saa Ayi ca kagala ke yewe. Naa pàa kaa sɔngɔrɔ ma pan Zhozuwe wi kɔrɔgɔ, a pè suu pye fɔ: «Go woro ki na mbe leele pe ni fuun pe torogo wa. Nambala waga shyɛn (2 000) nakoma waga taanri (3 000) mbe ya Ayi ca ki ya. Maga ka leele pe te pe kari wa, katugu Ayi ca fɛnnɛ pee lɛgɛ.»
Kì kaa pye ma, a nambala waga taanri (3 000) si poro si kari pe ni, ɛɛn fɔ, a pè si fe Ayi ca fɛnnɛ pe yɛgɛ. Ayi ca fɛnnɛ pàa lere nafa ma yiri kɛ ma yiri kɔgɔlɔni si wo gbo pe ni, mɛɛ pe purɔ maga lɛ wa ca ki mbogo yeyɔngɔ ki na, fɔ ma saa gbɔn wa Shebarimu laga ki na, ma pe gbo wa yanwiga ki tigiwɛn pi ni. Kona, a Izirayɛli woolo pe sunndo wì si kɔn pe na fɔ a pè kotogo la.
A Zhozuwe wì suu yɛɛra yaripɔrɔ ti walagi lawɔrɔ ti kala na, mɛɛ wi yɛgɛ ki jiile wa tara Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɔn finliwɛ kɛsu wi yɛgɛ sɔgɔwɔ, fɔ ma saa gbɔn ki yɔnlɔkɔgɔ. A Izirayɛli lelɛɛlɛ pège kala nuŋgba li pye ma fun. Pàa tara koli ma wo wa pe yɛɛ yinrɛ ti na lawɔrɔ ti kala na. A Zhozuwe wì sho fɔ: «E! We Fɔ, Yawe Yɛnŋɛlɛ, yiŋgi na, a mà si ti ki leele mbele pè Zhuridɛn gbaan wi kɔn ma yiri, mbe pan mbe we le Amɔri cɛnlɛ woolo pe kɛɛ pe we tɔngɔ? Ndɛɛ ki pye we ja koro wa gbaan wi kɛɛ ŋga na ko mbe ja mbɔnrɔ. Koni mila ma yɛnri Yawe Yɛnŋɛlɛ, yiŋgi mbe ya yo mbege ta Izirayɛli woolo pè fe pe juguye pe yɛgɛ we? Kana tara fɛnnɛ poro naa ki tara nda ti woolo pe ni fuun pe yaa ki wogo ŋga ki logo. Pe yaa wa mbe we maga, mbe we gbo mbe we mɛgɛ ki kɔ mbege wɔ laga tara ti ni. Ma mɛgɛ ŋga kì gbɔgɔ, ma yaa ki pye mɛlɛ leele pee ki jɛn?»
10 Kona, a Yawe Yɛnŋɛlɛ lì si Zhozuwe wi pye fɔ: «Yiri ma yere. Yiŋgi na, a mà si to mɔɔ yɛgɛ ki jiile wa tara? 11 Izirayɛli woolo pè kapege pye. Yɔn finliwɛ mba mì le pe ni, pòo jɔgɔ. Yaara nda tì tɛgɛ ti yɛ pew mbe tɔngɔ, pège yaara ta lɛ, mari yu, mari lara, mari le wa pe yaara ti ni. 12 Ki kala na, Izirayɛli woolo pe se ya yere mbe pe juguye pe sige, pe yaa la fee pe yɛgɛ; katugu poro jate mìgi tɛgɛ mbe pe tɔngɔ mbe pe wɔ wa. Mi se koro ye ni naa, mbaa ye sari, fɔ ndɛɛ yaraga ŋga kì tɛgɛ ki yɛ pew, mbe tɔngɔ yege tɔngɔ mbege wɔ wa ye yɛɛ sɔgɔwɔ. 13 Koni, yiri ma leele pe pye kpoyi na yɛgɛ na. Ma pe pye fɔ: ‹Ye ye yɛɛ pye kpoyi goto pilige ki mɛgɛ ni, katugu mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ, yoro Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ le, mì yo fɔ: Yoro Izirayɛli woolo, yaraga ŋga kì tɛgɛ ki yɛ pew na kan mbe tɔngɔ, ki yɛn wa ye sɔgɔwɔ. Ye se ya yere ye juguye pe yɛgɛ, fɔ ndɛɛ ye ko yaraga ko wɔ wa ye yɛɛ sɔgɔwɔ. 14 Goto pinliwɛ ni, ye pan laga na yɛgɛ sɔgɔwɔ cɛnlɛ cɛnlɛ. Mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ, na mi ka cɛnlɛ na naga, ki woolo pe pan setirige setirige. Mi ka setirige ŋga naga, ki woolo pe pan sege sege. Mi ka sege ŋga naga, ki woolo pe pan nambala nambala. 15 Mi ka ka naŋa ŋa naga mbe yo wo wì yaara nda tì tɛgɛ ti yɛ pew na kan mbe tɔngɔ ka lɛ, ko fɔ wo naa wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti daga mbe sogo kasɔn ni; katugu mi ŋa Yawe Yɛnŋɛlɛ wìlan yɔn finliwɛ pi jɔgɔ, ma kajaaga pye laga Izirayɛli woolo pe sɔgɔwɔ.› »
16 Ki goto, a Zhozuwe wì si yiri pinliwɛ pi ni faa, mɛɛ Izirayɛli woolo pe pye, a pè pan cɛnlɛ cɛnlɛ. Zhuda cɛnlɛ lo Yawe Yɛnŋɛlɛ làa naga. 17 A wì si Zhuda cɛnlɛ woolo pe pye, a pè pan setirige setirige. Zera setirige ko Yawe Yɛnŋɛlɛ làa naga. A wì si Zera setirige woolo pe pye, a pè pan sege sege. Zabidi sege ko Yawe Yɛnŋɛlɛ làa naga. 18 A wì si Zabidi sege woolo pe pye, a pè pan nambala nambala. Karimi pinambyɔ Akan wo Yawe Yɛnŋɛlɛ làa naga. Wìla pye Zabidi naa Zera pe setirige pyɔ, ma yiri wa Zhuda cɛnlɛ li ni. 19 A Zhozuwe wì si Akan wi pye fɔ: «Na pinambyɔ, mila ma yɛnri, Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li gbɔgɔ mali sɔn. Kala na mà pye, li yo na kan, maga kali lara na na.»
20 A Akan wì si Zhozuwe wi yɔn sogo ma yo fɔ: «Kaselege ko na, mì kapege pye Yawe Yɛnŋɛlɛ, Izirayɛli woolo Yɛnŋɛlɛ li na. Kala na mì pye li na. 21 Mì Sineyari tara derigbɔgɔ tiyɔngɔ ka yan wa yaara nda tì koli ti ni, naa warifuwe pyɔ cɛnmɛ shyɛn, konaa tɛ kuru nuŋgba ni, wi nuguwɔ pi yɛn culo walaga. Na yɛgɛ yiri ti na, a mì siri lɛ. Ti yɛn ma lara wa tara ti ni, wa na paraga go ki nandogomɔ, warifuwe wi yɛn wa ti nɔgɔ.»
22 A Zhozuwe wì si leele tun wa Akan wi paraga go ki ni. A pè si fyɛɛlɛ ma kari mɛɛ saa ti yan ti yɛn ma lara wa tara ti ni, wa paraga go ki ni, warifuwe wi ni wa ti nɔgɔ. 23 A pè si ti ni fuun ti lɛ ma yiri ti ni, mɛɛ pan ti ni Zhozuwe wo naa Izirayɛli woolo sanmbala pe ni fuun pe kɔrɔgɔ, mɛɛ ti tɛgɛ Yawe Yɛnŋɛlɛ li yɛgɛ sɔgɔwɔ. 24 A Zhozuwe wo naa Izirayɛli woolo pe ni fuun pe ni, pè si Zera pinambyɔ Akan wi yigi, naa warifuwe wo naa derigbɔgɔ ko naa tɛ kuru wi ni, naa wi pinambiile, naa wi sumborombiile, naa wi nɛrɛ, naa wi sofilele, naa wi simbaala, naa wi paraga go konaa wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti ni, mɛɛ kari pe ni wa Akɔri gbunlundɛgɛ ki ni. 25 A Zhozuwe wì si Akan wi pye fɔ: «Yiŋgi na, a mà si ti jɔlɔgɔ to we na? Yawe Yɛnŋɛlɛ li yaa jɔlɔgɔ wa ma na fun nala.» Kona, a Izirayɛli woolo pe ni fuun pè suu wa sinndɛɛrɛ ni maa gbo. A pè suu woolo pe wa sinndɛɛrɛ ni fun ma pe gbo, mɛɛ pe sogo kasɔn ni. 26 Ko puŋgo na, a pè si sinndɛɛrɛ lɛgɛrɛ gbogolo Akan wi na. Ti yɛn wa ali ma pan ma gbɔn nala. Ko pyeŋgɔlɔ, a Yawe Yɛnŋɛlɛ li naŋgbanwa pì si kɔ. Ko ki ti pe maa ki laga ki yinri Akɔri gbunlundɛgɛ fɔ ma pan ma gbɔn nala.
7:21 7.21: Sineyari tara to nuŋgba to pe maa yinri Babilɔni tara. 7:26 7.26: Akɔri ko kɔrɔ wo yɛn jɔlɔgɔ.