9
Sadakaaji gaɗeteeɗi wakkati Alkawal Kiinŋal
(Wurtaago 25.26; 40.17-33)
Alkawal aranal e wooduno sariyaaji dow sujidango Alla e nokkuure ceniine, nyiɓaane der duuniyaaru. Bukaaru tiggaama, enu woodi gaɗaaji ɗiɗi. Gaɗa arana e wi'ee gaɗa ceniika, ɗon nun fitilleel resetee, e taaburu, e peen cakkanaako Alla. Ɓawɓawre wudere ɗiɗawre wiirniraane, ɗon nun gaɗa ɗiɗaɓa bi'eteeka, gaɗa ɓuruka senaago fu woni. Der makka, e woodi urirde wardi gaɗiraane kanŋeeri, e keesuwal alkawal gaɗiraaŋal kanŋeeri. Der keesuwal ŋal, looŋel gaɗiraaŋel kanŋeeri na'on ɗon. Maannu e woni der looŋel ŋel, e sawru Haruuna bilitinŋol, e kaaƴe alluwaaje ɗiɗi to dookaaji winnaa. Dowdowre keesuwal ŋal, e woodi foto malaykaaɓe wi'eteeɓe kerubaaɓe, tedduɓe. Biyeeɗe maɓɓe e suddi ommoode yaaforde hakkeeji. Jooni en baawataa ko batani ɗum gootel gootel.
Non non nun huune ɗum fu resiraa. Den, nyalaane fu, Limaamiiɓe naata gaɗa bukaaru arana, ɓe gaɗa golle sujidango Alla. Amma gaɗa ɗiɗaɓa, hooreejo Limaamiiɓe tan nun naatata ɗon de woore der duuɓol. O naatataa bo, to o jogaaki ƴiiƴam o waɗirta sadaka gam yaafuye hakke makko e ɗe himɓe waɗi hinaa e sago. Diga e majjum Ruuhu Ceniiɗo e hollita no laawol gaɗa ɓuruka senaago fu maɓɓitaaki taw, to wecco bukaaru aranu e woni. Huune ɗum e hollita ko woni jooni. Ko ɗum yiɗi wi'ugo woni: dokke e sadakaaji cakketeeɗi waawataa laaɓingo ɓerne gaɗoowo ɗum. 10 Sariyaaji ɗii ɗon laati nun ɗi ɓannu. Ɗii batana haala nyaamdu, e jaram, e lootuki feere feere. Sariyaaji ɗii nafii faa wakkati de Alla wayliti ɗi.
Haala sadaka der Alkawal Kesal
11 Amma, Almasiihu warii, laatii hooreejo Limaamiiɓe dow kujje geete, garooje yeeso. O naatii der bukaaru ɓurunu mawnugo, e ɓurunu hebbugo, nu junŋo neɗɗo waɗay, nu jeyaaka bo e duuniyaaru ɗo. 12 O naatii de woore der nokkuure ɓurne senaago fu, ɗum heƴi faa e baadey. O naatiday e ƴiiƴam ginniiji, e ɗam nyalbi, amma e ƴiiƴam hoore makko. Non non o sooditorii en faa e baadey. 13 To ƴiiƴam ginniiji e ga'i, e dooni wiige miccaama dow coɓuɗo, eɗam laaɓina mo dow laawol diina. 14 To non, noy ƴiiƴam Almasiihu ɓurirtaa laaɓingo cuuɗiiɗum ɓerɗe meeɗen diga e golle mum baatuɗe? Gam e baawɗe Ruuhu tabitiiɗo o hokkiri hoore makko Alla, o laatii sadaka kaa ɗo woodaa tuuni, heɓa gollanoɗen Alla mo yonki.
15 Kan acci Almasiihu laatii beldinoowo, kaɓɓuɗo alkawal kesal, gam noddaaɓe heɓa donŋu duumiiŋu ŋu Alla haɓɓani ɓe alkawal. Ɗum waɗoto, gam o maayii, heɓa o sooditoo himɓe waɗunooɓe hakke der alkawal aranal.
16 To ɗerewol donŋu e batanee, sey laatoo doneteeɗo maayii. 17 Ɗerewol donŋu nafataa, to doneteeɗo e wuuri, sey doneteeɗo maaya go ŋol nafa. 18 Kan acci go alkawal aranal haɓɓee, sey no ƴiiƴam reƴƴitii. 19 Ɓaawo Muusa janŋani himɓe sariyaaji gonuɗi der tawreeta fu, o etti ƴiiƴam nyalbi, e ɗam ginniiji, o hawrontiri e diyam. Den o etti leeɓi boɗeeji, e haako isop, o micci dow dewtere, e dow himɓe fu, o wi'i: 20 «Kanjum woni ƴiiƴam tabbitinoojam alkawal ŋal Alla haɓɓi wi'i, ɗowtanoɗon 21 Hande non bo o micci ƴiiƴam dow bukaaru, e dow ko ɓe cujidiranta Alla fu. 22 Hande no tawreeta resiri, ƴiiƴam nun laaɓinta huune ɗuuɗɗum! To ƴiiƴam reƴƴitaaka bo, yaafuye hakkeeji walaa.
Sadaka Yeesu Almasiihu moytii hakke
23 E haani kujje kollitooje ko woni dow kammu laaɓiniree hande non. E haani bo ɗe laaɓiniree e sadakaaaji ɓuruɗi wooɗugo. 24 Gam Almasiihu naatay der nokkuure ceniine ne junŋo neɗɗo nyiɓi, nandune e gooŋaare. Amma o naatii dow kammu e hoore makko, gam o daroo jooni yeeso Alla gam men. 25 O naatay ton gam o sakka hoore makko de ɗuuɗɗum, hande no hooreejo Limaamiiɓe naatirta duuɓol fu der nokkuure ɓurune senaago e ƴiiƴam mareefu. 26 To hinaa non, Almasiihu toorotono de ɗuuɗɗum diga fuɗɗoode duuniyaaru. Amma jooni, o hollitake de woore tan, der heennyitirde jaamanuuji, gam o ikkina hakkeeji diga e hokkugo yonki makko. 27 Neɗɗo fu maayan de woore hande no ɗum resirani ɗum, ɓaawo mum Alla hiitoo mo. 28 Hande non bo, Almasiihu sakkii hoore mum de woore tan gam o ikkina hakkeeji himɓe ɗuuɓɓe. O suppitoyto de ɗiɗawre, hinaa gam hakke, amma gam o hisina hettiniiɓe mo.
9:20 Wurtaago 24.8