8
Yeesu nyawtii ceccefo gom
(Marku 1.40-45; Luka 5.12-16)
Yeesu jippoyii diga dow waanne, go jama'aare ɗuunne e tokki mo. Wakkati mum, ceccefo gom wari, jiccii yeeso makko, wi'i mo: «Joomiraawo, to aa yiɗi, a waawan ko nyawtimmi.»
Yeesu foorti junŋo mum, meemi mo, wi'i: «Mii yiɗi, nyawta!» Ɗon maa ɗon, gorko on nyawtii. Den Yeesu wi'i mo: «Hakkil! Taa batu ka goɗɗo. Amma yahu holloy hoore maa limaamiijo. Den, gaɗaa sadaka ka Muusa wi'i on gaɗon, gam anninaa ɓe a yoofake.»
Yeesu nyawtii jaggiiɗo hooreejo soogeeji Roma
(Luka 7.1-10; Yuhaana 4.4-54)
Yeesu e naata siire Kafarnahum, ɗon hooreejo soogeeji gom ɓattii mo, eeli mo, wi'i: «Joomiraawo, jaggiiɗo am na'on fukkii wuro, yanɗaa, faa juuɗe e koyɗe fu waatii, oo naawee sanne!» Yeesu wi'i mo: «Mi yahan, mi nyawta mo.» Amma hooreejo soogeeji on toontii, wi'i: «Joomiraawo, mi fotay naataa wuro am. Amma batu woliine woore tan, jaggiiɗo am yoofoto. Min e hoore am, mii woodi mawɓe ɓe ɗowtanii mi, min bo mii woodi ɗowtaniiɓe am. To mi wi'i, oo ɗo, ‟yahu”, o yahan. To mi wi'i, oo to, ‟war”, o waran. To mi wi'i, jaggiiɗo am, ‟waɗu nii”, o waɗan.»
10 No Yeesu nani ka, haaynaare nanŋi ɗum, wi'i tokkuɓe ɗum: «E gooŋa batanmi on, mi yi'ay iri goonɗinki kii ɗo dow goɗɗo, baa der Isira'iilaaɓe. 11 Mii bata on, ɗuuɓɓe waran diga lettugal e gorgal. Ɓe jooɗodo e Iburahiima e Isiyaaku e Yaakuubu, ɓe nyaamda der Laamaare Alla. 12 Amma laatiiɓe ɓiɓɓe Laamaare, faɗɗete yaasi, der niwre. Ton ɓe bullata, ɓe ƴakkontira nyiiƴe.»
13 Ɓaawo mum, Yeesu wi'i hooreejo soogeeji on: «Hootu! Ɗum laatanee hande no goonɗinirɗaa.» Wakkati mum, jaggiiɗo makko yoofii.
Yeesu nyawtii nyawɓe ɗuuɓɓe
(Marku 1.29-34; Luka 4.38-41)
14 Yeesu yahi wuro Piyer. O tawi esiraawo Piyer debbo e fukkii, e yontaa. 15 Yeesu meemi junŋo makko, yontere nen acci mo. Den o ummii, oo jagganoo ɓe.
16 No kiikiiɗe waɗi, Yeesu waddanaa himɓe ɗuuɓɓe, ɓe ginnaaji woni e mum. O riiwi ɗi e haala makko, o nyawti nyawɓe fu. 17 Hande non haala annabaaku Esaaya hebbiri, ka o wi'i:
«O jaɓii roonaago tampe meeɗen,
o nyawtii nyawuuji meeɗen.»
No haani Yeesu tokkiree
(Luka 9.57-60)
18 Yeesu yi'i jama'aare ɗuunne e huuritii ɗum, o wi'i aahiiɓe makko ɓe jola fonŋo far to. 19 Ɗon Moodibbo tawreeta gom ɓattii mo, wi'i: «Moodibbo, mi tokkete to jahataa fu.»
20 Yeesu wi'i mo: «Dondonɗehon e woodi gayɗe, pooli bo e woodi daɗɗa mum, amma Ɓii neɗɗo woodaa to fukkinta hoore mum gam siwtoo.»
21 Goɗɗo diga caka aahiiɓe wi'i mo: «Joomiraawo, accu mi yaha, mi uwaa baaba am taw.»
22 Yeesu toontii mo, wi'i: «Tokkam, accu maayɓe uwa maayɓe mum.»
Yeesu deƴƴitinii hennu
(Marku 4.31-41; Luka 8.23-25)
23 Yeesu naati der laana diyam, go aahiiɓe makko e tokki mo. 24 Ɗon maa ɗon, hennu mawkol ummii e wifa dow maayo. Ŋol wifi, faa galmaaji diyam e yiɗi mutina ŋa. Amma Yeesu e ɗaani. 25 Aahiiɓe ɓattii mo, finnini mo, wi'i: «Joomiraawo, faaba men! Men na'on kalka!»
26 O toontii ɓe, o wi'i: «Gam ume ko kuluɗon? Onon ɓe goonɗinki paanɗuki!» Den, o ummii, o falmi hennu e maayo. Ɗum yeewi siriw! 27 Ɓe fu, haaynaare nanŋi ɓe, ɓee bi'a: «Iri moy nun oo ɗo, faa hennu e maayo e ɗowtanoo mo?»
Yeesu nyawtii ginnaajiiɓe ɗiɗo
(Marku 5.1-20; Luka 8.26-39)
28 Yeesu joli fonŋo maayo, yottii der leydi Gadarena. Ɗon worɓe ɗiɗo wooduɓe ginnaaji wurtii e caabeeje, fotti e makko. Ɓee kunnii puy, faa goɗɗo suusataa ko tokki laawol ŋol. 29 Ɓe darii ɓee bata e semme, ɓee bi'a: «An Ɓiɗɗo Alla, ume jiɗuɗaa waɗugo men? A warii ɗo gam tooraa men diga wakkati waɗay na?»
30 Fotii darne afaaji mawne gom e durannoo takkol ɗon. 31 Ginnaaji ɗin eeli Yeesu, wi'i: «To a riiwii men, accu men naataa der darne afaaji nee ɗo.»
32 O wi'i ɓe: «Jahee!» Ginnaaji ɗin wurtii, naatoy der afaaji ɗin. Ɗon maa ɗon, darne afaaji nen fu diirtii diga takkol waanne, simmitii der maayo, yoolii e diyam.
33 Durooɓe afaaji ɗin doggi, hooti wuro. Ɓe batoy ko waɗi fu, e ko waɗi wooduɓe ginnaaji ɗiɗo ɓen. 34 Den, himɓe siire nen fu wurtoy fotti e Yeesu. No ɓe ji'i mo, ɓe eeli mo o wurtoo leydi maɓɓe.