2
Hajagol fii Ɓurdindingol
Musiɓɓe an, ɓay ko on gomɗinɓe Iisaa Almasiihu Joomi men mo darja wonani on, reenee e ɓurdindingol yimɓe. Si wattiiɗo hurundaare kaŋŋe, ɓornii conci dimi aru e naatude ka *moftal mon, baaso kadi ɓorniiɗo conci yakkiiɗi ara e naatude, si on hittinii fii ɓorniiɗo conci dimi on, on wi'ii mo: «Onon toolii mon ka ndaɗɗudi ɗoo!», wi'on baaso on: «An daro ɗaa!», maa: «Jooɗo ka ley koyɗe an ɗoo!», e hara on waɗaali sendondiral hakkunde mon onon tigi? E on ɲaawiraali miijooji bonɗi?
Heɗitee, yo musiɓɓe an yiɗaaɓe! E hara hinaa miskinɓe ɓen ka aduna ɗoo Alla suɓii fii no ɓe wonira alɗuɓe e nder gomɗinal ngal, e heɓooɓe geɓal e laamu ngu o fodi yiɗuɓe mo ɓen ngun? Kono onon, on hersinii baaso on. E hara wonaa alɗuɓe ɓen woni on tampinde, naɓa on ka ɲaawirɗi? E hinaa ɓen woni hoynooɓe innde teddunde nde inniraɗon nden?
Kono si on ɗoftike sariya mawɗo on, wano bindi ɗin wi'iri non wonde: «Yo a yiɗir ɲokondo maa on wano yiɗirɗaa hoore maa non»,a haray on waɗii ko moƴƴi. Kono si on ɓurdindinii yimɓe ɓen, haray on waɗii junuubu, Sariya on no jogori on wa bonnuɗo Sariya. 10 Ko ɗun waɗi, on mo yeddi yamiroore wootere e nder Sariya on, hay si o ɗoftike ɗeya heddiiɗe fow, haray o wonii bonnuɗo Sariya on fow. 11 Ko fii on Wi'uɗo: «wota mo jeena», no wi'i kadi: «wota mo itta hoore.» E hin-le si on waɗaali jinaa, kono on ittii hoore, haray on wonii bonnuɗo Sariya on.
12 Awa yewtiree huuwiron wa yimɓe ɲaawiroyteeɓe Sariya rinɗinoowo on. 13 Ko fii ɲaawoore nden aldanaa mo yurmetaake e yurmeende, kono yurmeende nden foolay ɲaawoore nden.
Fii Hakkunde Gomɗinal e Kuugal
14 Musiɓɓe an, ko nafa honɗun woodani neɗɗo wi'ugol himo mari gomɗinal, si o alaa ɓanginirde ɗun kuuɗe? Taw si sifa ngal gomɗinal no waawi dandude mo? 15 Si musiɗɗo men gorko maa bandiraawo men no holi, no ŋakkiri ɲaametee kadi ɲande woo, 16 goɗɗo e mon ara e wi'ude ɓen: «Yahee e jam, ɓornoɗon, ɲaamon haa haaron», e ɓaawo jonnugol ɓe ko ɓalli maɓɓe ɗin handi e mun kon, haray ko honɗun ɗun nafata? 17 Gomɗinal ngal kadi ko wano non: si ngal aldaa e kuuɗe, ko ngal mayngal kangal tigi.
18 Kono si goɗɗo wi'ii: «An hiɗa mari gomɗinal e min miɗo mari kuuɗe», haray min mi wi'ay mo: «Hollan gomɗinal maa ngal e ɓaawo kuuɗe, min non mi hollirte gomɗinal an ngal kuuɗe an ɗen.» 19 Hiɗa gomɗini ko Alla gooto woodi? No moƴƴi! Jinnaaji ɗin kadi no gomɗiniri non, haa hiɗi diwna.
20 Ko an yo njofoojo! Hiɗa faalaa faamude wonde gomɗinal ngal aldaa e kuuɗe ko meerewal?
21 Enee, wonaa ko Ibraahiima, on maamiraawo men, waɗunoo kon fewndo o weeɓiti *Issaaqa ɓiɗɗo makko on fii layyagol ka *layyorde kon waɗi si o jogitoraa feewuɗo? 22 A yi'ii, gomɗinal ngal yaadii e kuuɗe makko ɗen, awa kadi ko kuuɗe makko ɗen timmini gomɗinal makko ngal. 23 Ko non ko bindi ɗin wi'i kon laatori: «Ibraahiima gomɗini Alla, ngal gomɗinal makko jogoranaa mo peewal», haa o noddaa giɗo Alla. 24 On yi'ii, ko sabu kuuɗe ɗen neɗɗo on jogoraa feewuɗo, hinaa sabu gomɗinal ngal tun.
25 Enee, oo cagaajo wi'eteeɗo *Raabi, kanko kadi, taw si hinaa sabu kuuɗe ɗen o jogoranoo feewuɗo fewndo ko o wernunoo nulanooɓe fii tefugol ɓen, o holli ɓe laawol goo ngol ɓe rewa? 26 Wano tawiri non ɓandu ndu aldaa e ruuhu ko mayndu, ko wano non kadi gomɗinal ngal aldaa e kuuɗe ko mayngal.
a 2:8 2.8 Lew. 19.18