16
Fii no Iisaa Tororaa Hollugol Maande
(Mrk. 8.11-13; Luk. 12.54-56)
Onsay *Fariisiyaaɓe ɓen e *Sadduusiyaaɓe ɓen ɓadii mo kanko Iisaa fii ndarndagol mo, ɓe torii mo yo o hollu ɓe maande iwrunde ka kammu. Iisaa jaabii ɓe, wi'i: «Kiikiiɗe on wi'ay: ‹Yaasi on hentoto, fii ko kammu ngun wojji kon.› Bimbi kadi wi'on: ‹Hande wundinay, ko fii kammu ngun no wojji ɓawli.› Hiɗon waawi faamude fii ko feeɲi ka kammu kon, kono on waawataa faamude fii maandeeji saa'iiji ɗin? Jamaanu bonngu jinoowu no ɗaɓɓa maande, kono ngu jonnetaake maande goo, si hinaa sifa ndee nde Yuunusa.» Onsay o acci ɓe ɗon, o yahi.
Fii ‹Lewen› Fariisiyaaɓe ɓen e Sadduusiyaaɓe ɓen
(Mrk. 8.14-21)
Ko ɓe lumbitata, taalibaaɓe ɓen yejjiti ƴettorde bireedi. Iisaa wi'i ɓe: «Reenee fota e lewen Fariisiyaaɓe ɓen e Sadduusiyaaɓe ɓen!»
Taalibaaɓe ɓen wi'indiri: «Ko o wi'iri ɗun, ko fii en ƴettaali bireedi.»
Ɓay Iisaa andii ɗun, o wi'i ɓe: «Ko fii honɗun wi'anɗon ɗun, onon ɓee fanɗa-gomɗinalɓe? Ko fii on ƴettaali bireedi? Jaka on faamaali haa jooni, on anditaali fii bireediije jowi senditananooɗe worɓe guluuje njowo ɗen, e ko debeeje jelu artirnoɗon ko lutti? 10 E bireediije ɗen jeeɗiɗi senditananooɗe worɓe guluuje nayo ɗen, e yeru debeeje ko artirnoɗon ko lutti? 11 Ko honno woniri on faamaali wonde hinaa fii bireedi mi wowlani on? Kono reenee e lewen Fariisiyaaɓe ɓen e Sadduusiyaaɓe ɓen!» 12 Onsay ɓe faami ko o inni yo ɓe reeno, ko e jannde Fariisiyaaɓe ɓen e Sadduusiyaaɓe ɓen, hinaa e lewen waɗeteeɗo e bireedi.
Fii Qirritannde Petruusu nden
(Mrk. 8.27-30; Luk. 9.18-21)
13 Nde Iisaa naatunoo Seezariiya-Filiipu, o landii taalibaaɓe makko ɓen ngal landal ɗoo, o wi'i: «E wi'i yimɓe ɓen, ko hombo woni *Ɓii-Aaden on?»
14 Ɓe jaabii mo, ɓe wi'i: «Woɓɓe no wi'a ko onon woni Yaayaa lootaynooɗo on, woɓɓe kadi no wi'a ko onon woni Iiliiya, woɓɓe goo kadi no wi'a ko onon woni Yeremiiya maa goɗɗo goo e annabaaɓe ɓen.»
15 O wi'i ɓe: «Onon non wi'uɗon ko hombo woni lan min?»
16 Sim'uunu Petruusu jaabii mo wi'i: «Ko onon woni *Almasiihu on, on *Ɓiɗɗo Alla Wuuruɗo on!» 17 Iisaa ƴettiti haala kan, wi'i mo: «A malii, yo Sim'uunu mo Yuunusa, ko fii hinaa ɓandu e ƴiiƴan feɲɲinan-maa ɗun, kono ko Ben an, on Wonɗo ka kammu. 18 Min non mi wi'ii an Petruusu, ko a fetere.f Ko e hoore ndee fetere mi darnata *moftal an ngal, hay doole jahannama foolataa ngal. 19 Awa kadi mi jonnoyte saabiije laamateeri kammu ngun: ko toŋuɗaa ka leydi woo haray toŋaama ka kammu, ko jaɓuɗaa ka leydi woo haray jaɓaama ka kammu.» 20 Onsay o yamiri taalibaaɓe ɓen, o tentini, wota ɓe wowlan hay gooto wonde ko kanko woni Almasiihu on.
Fii Tampereeji Iisaa ɗin e Artugol makko ngol
(Mrk. 8.31-9.1; Luk. 9.22-27)
21 Gila nden ɲande, Iisaa fuɗɗii hollude taalibaaɓe mun ɓen wonde ko bee o yaha Yerusalaam, o tampinoyee fota immorde e mawɓe ɓen e hooreeɓe *yottinooɓe sadaka ɓen e jannooɓe fii Sariya on ɓen, o waree, o immintinoyee ka ɲalaande tammere.
22 Onsay Petruusu pottini mo sera, o woni mo e felugol wi'a: «Yo Allaahu on reenu on, yo Koohoojo, hara ɗun hewtaali on!»
23 Kono Iisaa yeƴƴitii, wi'i Petruusu: «Yilto ɓaawo an, yo Ibuliisa, ɓay an ko a fegginoowo lan! Ko fii miijooji maa ɗin hinaa ɗi Alla, kono ko ɗi yimɓe ɓen!»
24 Onsay Iisaa wi'i taalibaaɓe mun ɓen: «Kala faalaaɗo jokkude lan, yo o hayfintino, o ƴetta *leggal makko altindiraangal ngal,g o jokkammi. 25 Kala faalaaɗo dandude ngurndan mun, ɗan hayriray mo, kono kala non mo ngurndan mun hayriraa sabu an min, o hettay ɗan. 26 E ko nafa honɗun woodani neɗɗo heɓugol aduna on fow, hayra wonkii mun kin? Maa ko honɗun neɗɗo ittata fii sottugol wonkii mun kin? 27 Ko fii Ɓii-Aaden on ardoyay e mangural Ben mun ngal, wondude e malaa'ikaaɓe mun ɓen, o jonnita mo kala njoddi kuuɗe mun. 28 Ka haqiiqa mi andinii on, no woodi woɓɓe e mon onon wonɓe ɗoo ɓen, ɓe maayataa ado ɓe yi'ude Ɓii-Aaden on no arda e laamu mun ngun.»
f 16:18 16.18 Ndee innde «Petruusu» no firi «fetere». g 16:24 16.24 «Ƴettugol leggal mun altindiraangal ngal» ko hebilagol jokkugol Iisaa haa maaya.