Jahaangal Pol aranal
13
(13.1–14.28)
Cuɓaaki Barnabas e Sol ngam golle lilaaku
Nder hawriine goonɗinɓe wonnde Antiyokiya no tawa annabiiɓe e jannginooɓe gom, Barnabas, Simeyon inndirteeɗo Ɓaleejo, Lukiyus mo Sirene, Sol e Manahen, mo he laamiiɗo *Hirudus ummodi nokku ngootu. Nyannde gom wakkati ɓe teddinannoo Joomiraawo, iɓe cuumi nyannde mum, sey *Ruuhu Ceniiɗo wi'i ɓe :
—Cuɓanee kam Barnabas e Sol ngam golle ɗe noddanmi ɓe.
Wakkati ɓe kumtinoo, ɓe ndu'ii, ɓe njowi juuɗe maɓɓe dow Barnabas e Sol, ɓe callimi ɓe, ɓe ndilli.
Barnabas e Sol nder duune Kipurus
*Ruuhu Ceniiɗo lili Barnabas e Sol nder duune Kipurus. Wakkati ɓe njehannoo, ɓe tokkiri har Selewkiya, ɓe naatowi laana ndiyam, ɓe ponndi Kipurus. Wakkati ɓe njottinoo Salamis, ɓe mbaajii haala Alla nder *baajorɗi *Yahudankooɓe. Yahaaya inndirteeɗo Markus no wondi he maɓɓe no walla ɓe. Ɓe piili duune ndeen fuu faa ɓe njottii Pafos. Nder Pafos ɓe potti he Bar-Iisa, Yahudanke gaɗoowo dobo-dobooji, aduɗo hoore mum hano annabiijo. Bar-Iisa no wondi he laamiiɗo Sergiyus Polus, gorko jom hakkillo.
Nyannde gom Sergiyus Polus noddi Barnabas e Sol ngam hettinaade haala Alla. Amma Elimas gaɗoowo dobo-dobooji, mo maana innde mum woni « jom dobo-dobooji » nder gerekankoore, no tefa haɗude ɗum. O hiɗaa laamiiɗo oon hettinanoo ɓe faa goonɗina.
Sol gooto, lilidaaɗo he Barnabas, no inndiree Pol. O heewi *Ruuhu Ceniiɗo, o daari Elimas faa wooɗi, 10 o wi'i :
—Hey ƴoyre ! Jammbotoongel, aan Seyɗan ganyo Alla, ganyo ko wooɗi ! Nde celataa bonude laabi Joomiraawo ? 11 Jooni sawru Joomiraawo saaman dow maa, mbumaa. A waɗan balɗe, a hi'aay jeyngol naange.
Wakkati mum da nimre huuri mo, gite makko ngi'ataa fuy. Omo memmemta, omo tefa ɗowoo mo. 12 Waaju haala Joomiraawo oo naati ɓerne laamiiɗo Sergiyus Polus sanne. Wakkati o hi'unoo ko waɗi, o tuubii, o goonɗini Iisa.
Waaju Pol nder huɓeere Antiyokiya leydi Pisidiya
13 Pol he wondunooɓe he mum ummii naati laana ndiyam Pafos, ponndi Perga nder leydi Pamfiliya. Yahaaya inndirteeɗo Markus seedi he maɓɓe, soƴƴii *Ursaliima. 14 Amma Pol he horiiɓe ɓeen ummii Perga, ngari Antiyokiya nder leydi Pisidiya.
*Nyalaane fowteteene gom Pol'en naati *waajordu njooɗii. 15 Wakkati ɓe kantunoo jannde aayaaje gom nder *Tawreeta he nder dewte annabiiɓe, hooreeɓe *waajordu nduun ngaɗi lilaaɓe ngari mbi'i Pol'en :
—Banndiraaɓe, nde nii oɗon ngoodi ko mbi'oton himɓe hawruɓe hannden nder *waajordu nduun ngam semmbinɗinde ɓe, oɗon mbaawi wi'ude ɗum jooni.
16 Sey Pol ummii, darii sappii ɓe wi'i :
—Onon *Isra'ilankooɓe he onon hulooɓe Alla, kettinee ko mbi'anmi on. 17 Wakkati maamiraaɓe meeɗen ngonnoo Misira, Alla mo Isra'ilankooɓe ngoonɗini suɓii ɓe mawnini ɓe. Nder baawɗe makko duu o wurtiniri ɓe nder mayri. 18 Wakkati ɓe ngaɗunoo duuɓi lasooji ɗiɗi nder ladde yeeruure, kanko nyamni ɓe, yarni ɓe.* 19 Nder leydi Kanaana o moyti lenyi jeɗɗi, o hokki ɓe ndi, ɓe ndona 20 ko watta duuɓi keme nay e woygu (450).
Illa duuɓi keme nay e woygu ɗiin faa wara he jamaanu annabi Samuwiila, Alla hokki ɓe hiitotooɓe gom. 21 Maamiraaɓe meeɗen eeli mo o hokka ɗum'en laamiiɗo. O hokki ɓe Sawulu ɓii-Kis jippotooɗo he Benyamin, mari ɓe duuɓi lasooji ɗiɗi.
22 Wakkati Alla teeti laamu Sawulu, o suɓii Daawda laamoo ɓe. O haali dow Daawda, o wi'i : Mi hi'i ko Daawda ɓii-Yesa, gorko non pottanɗo ɓerne am, gaɗoowo muuyɗe am fuu. 23 Nder jippotooɓe he Daawda Iisa ƴuwi. Kanko duu Alla waɗi Kisinoowo Isra'ilankooɓe hano no o wi'irnoo ɗum nii. 24 Fadde Iisa warde, Yahaaya gaɗoowo *batisma watti daane he himɓe *Isra'el fuu o wi'i, ɓe tuuba, ɓe ngaɗanee *batisma. 25 Wakkati Yahaaya gaɗoowo *batisma timminnoo golle mum, wi'i ko kam hanaa neɗɗo mo ɓe ndoomi garki mum oon. Gaɗa mum neɗɗo oon warta, kam fotaay duu baa fiirtude ɓoggi paɗe makko.
26 Banndiraaɓe, onon jippotooɓe he *Ibrahim he hulooɓe Alla, enen habaru kisinam oo lildanaa. 27 Himɓe *Ursaliima he mawɓe mum'en annditaay moy woni Iisa. Wakkati ɓe kiitotonoo Iisa, ɓe kumni haalaaji annabiiɓe ɗi ɓe njanngata *nyalaane fowteteene fuu. 28 Baa nii ko ɓe keɓaayno feloore fuu he makko, ɓe eeli Pilaatus waɗa o waree.
29 Wakkati ɓe kumnunoo ko dewte kaalunoo dow Iisa, o jippinaa dow *leggal bardugal, o mooɓaa. 30 Amma Alla ummintinii mo. 31 O waɗi balɗe omo wanngana wondunooɓe he makko illa Galili faa wara *Ursaliima, laatiiɓe seedantooɓe mo hannden yeeso himɓe. 32 Minen he ko'e amin, miɗen kaalana on dow *Habaru lobbo oo, mo Alla fodaninoo maamiraaɓe meeɗen. 33 Wakkati Alla ummintinnoo Iisa, o humni fodoore ndee ngam meeɗen en fuu, enen jippotooɓe he maɓɓe. Ngam no winndaa nder *Jabuura suura ɗiɗi :
Aan woni Ɓiyam, ɓaawo hannden miin woni Bammaa.
34 Kaden duu, Alla wi'iino kam no ummintinan mo, kam accataa ɓanndu makko nyola. Nii woni no o haaliri ɗum :
Mi hokkan on barke ceniiɗe, barke goongaaje ɗe podaniimi Daawda.§
35 Ngam majjum waɗi Daawda wi'i nder aayaare *Jabuura gom :
—A accataa ceniiɗo maa nyola nder annyeere.*
36 Daawda gollani Alla, maayi, mooɓaa hadde annyeeje maamiraaɓe mum. Ɓanndu makko nyoli, 37 amma mo Alla ummintini oon kay, ɓanndu mum nyolaay.
38-39 Banndiraaɓe, paamee ko dow filla moytol hakkeeji daliila Iisa min mbaajii on. Neɗɗo fuu goonɗini mo no soptinte he maccangaaku hakke, ngu *Tawreeta waawaay soptinde on he mum. 40 Kakkilee to ko winndaa nder dewte annabiiɓe ɗum waɗu he mooɗon :
41  Kettinee onon yawiiɓe Alla,
ɗum laatanto on haayne, kalkon !
Ngam mi waɗan gollal nder mbuurnam mooɗon,
ngal baa nde goɗɗo fillanii on, on njaɓataa.
42 Wakkati Pol e Barnabas mburtii *waajordu nduun, jama'aare ndeen eeli ɓe, ɓe ngarta *nyalaane fowteteene waroore, ɓe mbaajoo ir waaju oo. 43 Gaɗa cankitaaki hawriine ndeen, *Yahudankooɓe ɗuɓɓe e tuubuɓe gom, njaɓi diina *Yahudankooɓe, tokki Pol e Barnabas. Pol e Barnabas njewtani ɓe, cemmbinɗini ɓe ngam ɓe ɓeyda feŋaade he Alla moƴƴuɗo.
44 Wakkati *nyalaane fowteteene ndeen wartunoo, ɗuuɗal himɓe wuro ngoon fuu ngari kettini waaju Pol e Barnabas. 45 Wakkati *Yahudankooɓe ɓeen ngi'unoo jama'aare ndeen, haasidaaku naatani ɓe. Ɓe tinni iɓe njeddodira he Pol'en, iɓe njanca haalaaji Pol. 46 Sey caka jama'aare ndeen, Pol e Barnabas acci kulal fuu, mbi'i ɓe :
—Waajibi, onon haala Alla kaa haani haalaneede. On calake ka, ngam oɗon miila ko on kaandaa mbuurnam nduumiiɗam. Ndenne, min coƴƴoto to ɓe kanaa *Yahudankooɓe, min kaalana ɓe ka. 47 Ngam kanƴum woni ko Joomiraawo wi'i min ngaɗa, wakkati o wi'unoo :
Mi suɓake ma laatoɗaa jeyngol duuniyaaru,
ngaddaa kisinam nder kappa kuula mayru fuu.
48 Wakkati ɓe kanaa *Yahudankooɓe nanunoo haala kaa, ɓe nanii belɗum. Ɓe tinni iɓe teddina haala Alla. Himɓe fuu, ɓe Alla fodi laatoo goonɗinɓe nyannde mum, ngoonɗini.
49 Haala Joomiraawo sankitii nder leydi ndiin fuu. 50 *Yahudankooɓe uppi rewɓe e worɓe, haalooɓe nanee nder wuro ngoon tokkuɓe diina maɓɓe, ngam ɓe torra Pol e Barnabas. Ɓe ndiiwi Pol e Barnabas nder leydi ndiin. 51 Wakkati Pol e Barnabas ndillannoo, ɓe piɗɗi sollaare koyɗe maɓɓe§ dow wuro ngoon, ɓe pa'i Ikoniyum. 52 Aahiiɓe wonɓe Antiyokiya Pisidiya keewi belɗum ɓerne e *Ruuhu Ceniiɗo.
* 13:18 13.18 No woodi ɗereeji bi'uɗi O munyii ɓe. 13:22 13.22 1 Sama'iila 13.14 13:33 13.33 Jabuura 2.7 § 13:34 13.34 Esaaya 55.3 * 13:35 13.35 Jabuura 16.10 13:41 13.41 Habakuk 1.5 13:47 13.47 Esaaya 49.6 § 13:51 13.51 Piɗɗol sollaare koyɗe aahiiɓe ngool no holla ko ɓe njeeƴitittaako ɓe ngarta to himɓe ɓee. Ɓe ngiɗaa duu hooƴude goɗɗum maɓɓe, baa sollaare wuro ngoon ɓe ngiɗaa ndillididde ɗum.