17
Waaju Pol e Silas nder Tesalonika
Pol e Silas ummii Filipi, tokkiri Amifipolis e Apolloni ngari nder Tesalonika, to *Yahudankooɓe ngoodunoo *waajordu. Pol naati hano no woowrunoo nder *waajordu Tesalonika. Nyalaaɗe powteteeɗe tati, o naati, omo haalda he himɓe tawaaɓe nder mayru dow Dewtere Seniine. Omo famtina ɓe, omo holla ɓe duu ko Dewtere Seniine wi'i no haani *Almasiihu oon torree, nden o ummintinee. Omo wi'a ɓe ko Iisa oo woni *Almasiihu oon.
Nder maɓɓe, woɓɓe ngoonɗini tokki Pol e Silas. Gerekankooɓe heewɓe hulooɓe Alla, he rewɓe heewɓe haalooɓe nanee, tokki ɓe. Ɗum monnini *Yahudankooɓe ɓe ngoonɗinaay ɓeen. Ɓe kawri himɓe ɓe limaaka no goɗɗum nder leydi ndiin, ummina fitina nokku fuu nder huɓeere ndeen. Himɓe ɓee, njehi wuro Yason, ɓe tefi Pol e Silas faa ɓe njaara ɓe yeeso mawɓe huɓeere ndeen. Amma ɓe ngiitaay ɓe. Nden ɓe nanngi Yason, he banndiraaɓe mum gom, ɓe njaari yeeso hiitotooɓe ɓeen. Iɓe kuuɓa, iɓe mbi'a :
—Himɓe ɓee, umminii hakkillooji duuniyaaru fuu, hannden kamɓe nii wuro meeɗen. Yason weerni ɓe wuro mum ! Iɓe ngaɗa kujje ɗe njahdataa he laabi laamorde meeɗen. Ngam iɓe mbi'a ko no woodi laamiiɗo gom bi'eteeɗo Iisa ko hanaa laamiiɗo meeɗen.
Haalaaji kaalaaɗi ɗii ummini hakkillo hiitotooɓe ɓeen, he wonɓe nder huɓeere ndeen. Yason he nanngidaaɓe he mum ɓeen ngaɗaa njoɓi, nden ko ɓe njoofaa.
Waaju Pol e Silas nder Bereya
10 Wakkati jenngunoo, goonɗinɓe gom mballi Pol e Silas mburtii Tesalonika, pa'i Bereya. Wakkati ɓe njottinoo Bereya, ɓe naati *waajordu *Yahudankooɓe gom. 11 *Yahudankooɓe Bereya no ɓuri *Yahudankooɓe Tesalonika jikku ngasungu. Ɓe njaɓɓori haala kaan juuɗe ɗiɗɗiɗi. Wakkati fuu iɓe njannga dewtere Alla ngam faamude se haalaaji Pol he ko dewtere Alla wi'i no njahda. 12 Heewɓe nder maɓɓe ngoonɗini Alla. Nder Gerekankooɓe duu worɓe ɗuɓɓe, he rewɓe heewɓe haalooɓe nanee, fuu ngoonɗini.
13 Wakkati *Yahudankooɓe Tesalonika ɓeen nanunoo ko Pol waajake haala Alla nder Bereya, ɓe ummii Tesalonika ɓe ngari Bereya. Ɓe kuɓɓi hiite hakkune himɓe, ɓe uppi ɓe ngam ɓe murta. 14 Wakkati mum da, goonɗinɓe Bereya adi Pol njaari daane maayo, ngam o acca wuro ngoon. Amma Silas e Timote kay, njooɗii. 15 Pol e ɗowtirɓe ɗum, naati laana ndiyam ngari Ateena. Nden o lili ɓe, ɓe mbi'a Silas e Timote jaawɗo law law ngara tawa mo Ateena.
Waaju Pol nder huɓeere Ateena
16 Wakkati Pol doomannoo Silas e Timote nder huɓeere Ateena, ɓerne makko nyawi sanne ngam huɓeere ndeen no heewi tooruuje. 17 Nder *waajordu Ateena, omo yewtida he *Yahudankooɓe, he ɓe kanaa *Yahudankooɓe kulooɓe Alla. Wakkatiiji gom omo haalda he himɓe nder hiirirde. 18 Nder Ateena jom'en annde luggiɗiɗɗe gom wi'eteeɓe Epikuri'en he Sitoyko'en* kaaldi he makko. Wakkati ɓe nanannoo Pol no waajoo dow Iisa e ummitaaki mum, nder maɓɓe woɓɓe no mbi'a :
—Ɗume olkoowo oo woni no wi'a ?
Woɓɓe duu no mbi'a :
—Iɗum nanndi filla diina leyɗe gom.
19 Ɓe adi mo ɓe njaari nokkuure wi'eteene Areyopagus, ɓe ƴami mo ɓe mbi'i :
—Aɗa waawi famtinde min maana jannginooje kese ɗee, ɗe ngonɗaa aɗa janngina ? 20 Ngam aɗa haala dow ko min anndaa e ko min meeɗaay nanude abada. Miɗen ngiɗi min paama maana majje.
21 Ngam ɓiɓɓe wuro he hoɓɓe tawaaɓe nder Ateena fuu no njewta naa no kettinoo haalaaji kesi ɗii.
22 Sey Pol ummii darii caka hawriine Areyopagus, wi'i :
—Jama'aare, himɓe Ateena, mi hi'i ko diina no nder ɓerɗe mooɗon sanne. 23 Ngam wakkati piiliimi huɓeere mooɗon, mi hi'i kujje ɗe ndewoton, mi hi'i duu no winndaa dow sakkirde mooɗon gom : « *Sakkirde deweteeɗo mo anndaaka. » Too miin, mi wari haalande on filla mo ndewoton baa nde tawaama on anndaa mo. 24 Alla taguɗo duuniyaaru, he ko woni nder mayru fuu, kam woni jom dow e ley. O walaa nder juulirɗe mawɗe nyiɓiraaɗe juuɗe ɓiɓɓe aadama. 25 Walaa fuu ko neɗɗo waawi wallirde mo o wuura, ngam walaa ko njaccani mo. Kanko woni kokkuɗo neɗɗo mbuurnam, foofaango he ko hoddi. 26 He neɗɗo gooto o itti lenyi ɗuɗɗi, ɗi mbuura nokku fuu dow leydi. O diidi keeri caka leyɗe, o waɗi wakkati fuu he wakkaade mum. 27 Alla waɗaana kujje ɗee fuu ngam himɓe tefa mo. Tawte ɓe memmemtan faa ɓe ngiitowa mo, baa ko o woɗɗaaki neɗɗo meeɗen fuu. 28 Ngam baawɗo haala gom wi'i : « Kanko waɗi eɗen mbuura, eɗen ndilla, yonki duu no nder meeɗen. » Waawɓe haala nder mooɗon gom duu, goonga non mbi'i : « Enen duu, to makko ƴuwɗen. »
29 Ndenne, nde nii enen duu to makko ƴuwɗen, en kaana nanndinde mo he goɗɗum miilaaɗum waɗiraa kanŋe naa cardi naa golle juuɗe ɓiɓɓe aadama. 30 Alla nanngirtaa himɓe wakkati ɓe ngonnoo nder majjere. Amma joonin, o wi'i neɗɗo to tawaa fuu tuuba. 31 Ngam o itti nyalaane nde o hiitotoo duuniyaaru nduu he dartinaaku. O suɓake kiitotooɗo oon. Wakkati o ummintinnoo neɗɗo mo o suɓii oo, o holli goonga e goonga ko neɗɗo oo woni kiitotooɗo oon.
32 Wakkati Gerekankooɓe ɓeen nanunoo ko Alla no waawi ummintina maayɓe, nder maɓɓe woɓɓe no njaltinoo Pol, woɓɓe duu no mbi'a :
—Nyannde gom min kettinto haala maa.
33 Nden Pol dilli to maɓɓe. 34 Nder Gerekankooɓe ɓeen woɓɓe njaɓi tokki Pol, laatii goonɗinɓe. Nder jaɓuɓe tokki ɓeen, no tawa Diyonisiyus jeyaaɗo nder hawriine Areyopagus, debbo gom bi'eteeɗo Damaris, he himɓe gom.
* 17:18 17.18 Epikuri'en jom'en annde non waawɓe haala pewnooka ɓerɗe kelɗe. Sitoyko'en jom'en annde non hollitooɓe ko basiira e tittinkinaaku ngoni wuddu mbuurnam. To maɓɓe Alla tagaay duuniyaaru. 17:19 17.19 Areyopagus waamnde non wonnde nder Ateena. Hawriine mawne wuro ngoon duu no inndiree Areyopagus ngam inde waɗee ley mayre. 17:23 17.23 Himɓe Ateena mbinndi innde « deweteeɗo mo anndaaka » dow sakkirde mum'en ngam to ɓe mbonnu ɓerne tooruure nde ɓe njeggiti fuu.