10
Umenda vae uyemombo vae reta
(Mt 19.1-10; Lc 16.18)
Jayave Jesús oo joco güi Judea pe Jordán jovaicho pe. Joco pe jeta uyembatɨ ye jae oĩ vae pe. Jayave Jesús omboe reta, jecoño mai uyapo rami.
Jayave fariseo reta yugüeru Jesús oĩ vae pe. Jae reta uipota tẽi uyavɨca chupe. Jáeramo upɨrandu reta chupe:
—¿Jupi pa cuimbae omombo vaerã jembireco?
—¿Mbae pa peocui Moisés? —jei Jesús chupe reta.
—Moisés umaeño cuimbae re uicuatía vaerã tupapire jembireco omombo vaerã —jei reta chupe.
—Moisés uicuatía cua mboroyocui pepɨatanta ramo —jei Jesús—. Ẽrei Tumpa uyapo ramo yave, uyapo cuimbae jare cuña —jei—. Jáeramo cuimbae usɨrɨta tu jare ichɨ güi, jare oota ico vaerã jembireco ndive —jei—. Jare mocui vae uyeyapota penti ramiño. Jáeramo mbaetɨ ma mocui rami. Yugüɨreco penti ramiño —jei—. Jáeramo agüɨye quía tumbɨsɨrɨ Tumpa umɨĩru vae reta —jei chupe reta.
10 Jare o pe ñugüɨnoi yave, jemimboe reta upɨrandu ye Jesús pe cua re. 11 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Cuimbae omombo jembireco jare umenda ĩru cuña ndive yave, uyuvanga menda re jembireco omombo vae cotɨ. 12 Jare cuña usɨrɨ ime güi jare umenda ĩru cuimbae ndive yave, uyuvanga vi menda re —jei.
Jesús uyerure Tumpa pe sambiaɨ reta re
(Mt 19.13-15; Lc 18.15-17)
13 Jare amocue vae güeru Jesús oĩ vae pe sambiaɨ reta, Jesús oñono vaerã ipo jese reta. Ẽrei jemimboe reta uñeengata güeru vae reta pe. 14 Jesús cua uecha yave, pochɨ jemimboe reta pe, jare jei chupe reta:
—Pemaeño sambiaɨ reta re yugüeru vaerã checotɨ. Agüɨye piyopia. Echa'ã cua nunga uyeyocui Tumpa pe iporoyocuia pe —jei—. 15 Añete che jae peve, pipota'ã yave Tumpa pe piyeyocui vaerã penti sambiaɨ uipota rami, ndarau pico Tumpa iporoyocuia pe —jei.
16 Jayave Jesús uicuãva sambiaɨ reta, jare oñono ipo jese reta, jare uyerure Tumpa pe jese reta.
Cuimbae icocatu vae
(Mt 19.16-30; Lc 18.18-30)
17 Jare Jesús joco güi oo yave, penti cuimbae osi ou icotɨ. Uyeatɨca Jesús jovai.
—Oporomboe vae, nde ndepɨacavi co —jei Jesús pe—. ¿Mbae pa ayapota anoi vaerã tecove opa mbae vae? —jei.
18 —¿Maera pa ndere cheve chepɨacavi vae co? —jei Jesús chupe—. Mbaetɨ quía ipɨacavi, jaeño co Tumpa —jei—. 19 Nde ndicuaa co mboroyocui reta: ‘Agüɨye iyuvanga menda re. Agüɨye epuruyuca. Agüɨye nemonda. Agüɨye ndapu ĩru vae re. Agüɨye epurumbɨtavɨ. Ipɨu nderu jare ndesɨ’ —jei chupe.
20 —Oporomboe vae, ayavɨ'ã penti ave cua mboroyocui reta chemichi güive —jei cuimbae chupe.
21 Jesús umae jese uau reve.
—Ime mbae uata ndiyapo vaerã —jei chupe—. Ecua emee opaete mbaembae nenoi vae corepoti re, jare emee ndecorepoti iparavete vae reta pe, jare ndicocatuta ara pe. Jayave evoɨ ndecurusu, jare eyu cherupíe —jei.
22 Ẽrei cua uyandu yave, cuimbae oo ipɨatɨtɨ reve. Echa'ã jeta mbaembae güɨnoi.
23 Jayave Jesús umae iyɨpɨ rupi, jare jei jemimboe reta pe:
—Yavai ete co icocatu vae reta uique vaerã Tumpa iporoyocuia pe.
24 Jemimboe reta ipɨacañɨ Jesús jei vae re. Ẽrei Jesús jei ye:
—Cherɨvɨ reta, yavai ete co icocatu vae reta uique vaerã Tumpa iporoyocuia pe. Echa'ã jei tẽi ipɨa pe: ‘Icavita co cheve. Echa'ã jeta mbaembae anoi’ —jei, jei Jesús—. 25 Yavai ete icocatu vae uique vaerã Tumpa iporoyocuia pe, maemɨmba camello jee vae yuu jesacua rupi uasa vaerã güi —jei.
26 Jayave jae reta ipɨacañɨ ete, jare upɨrandu uyupe:
—Jucuarãi yave, ¿quía pa ipuere uyembɨasaca?
27 Jesús umae jese reta jare jei:
—Ɨvɨ pegua reta ipuere'ã uyembɨasa. Ẽrei Tumpa ipuere umbɨasa reta. Echa'ã Tumpa ipuere uyapo opaete mbaembae —jei chupe reta.
28 Jayave Pedro jei Jesús pe:
—Mase, ore opaete mbaembae ndueya, ndoyu vaerã nderupíe.
29 —Añete che jae peve —jei Jesús—, ime yave quía ueya jenta, ani tɨqueɨ reta, ani tɨvɨ reta, ani jindɨ reta, ani tu, ani ichɨ, ani jembireco, ani isambiaɨ reta, ani iɨvɨ reta chereco pegua jare Tumpa iñee icavi vae jeco pegua vae, 30 cien rupi jecoviata co chupe ɨvɨ pe ico rambueve. Jecoviata jenta reta, tɨqueɨ reta, tɨvɨ reta, jindɨ reta, ichɨ reta, isambiaɨ reta jare iɨvɨ reta —jei—. Ẽrei ĩru vae reta uyapota icavi mbae vae chupe. Ẽrei taɨcue rupi Tumpa umeeta chupe tecove opa mbae vae —jei—. 31 Ẽrei Tumpa umbɨtaɨcueta uyembutuicha vae reta, jare umɨtenondeta uñemɨmichi vae reta —jei chupe reta.
Jesús umɨmbeu ye umanota co
(Mt 20.17-19; Lc 18.31-34)
32 Jesús jare jae ndive ñugüɨnoi vae reta yugüɨraa tape Jerusalén cotɨ oo vae rupi, jare Jesús tenonde oo. Jare jaɨcue rupi yugüɨraa vae reta ipɨacañɨ jare uquɨye. Jayave Jesús ueni ye jocua doce jemimboe reta ĩru reta ipɨte güi, jare umbɨpɨ umɨmbeu chupe reta mbae uyeyapota oĩ chupe vae.
33 —Mase, yaa co ñaĩ Jerusalén pe —jei chupe reta—. Jare che cuimbaerã ayeyapo vae penti vae chemeeta sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta pe. Jae reta jeita amano vaerã, jare chemeeta judío mbae vae reta pe —jei—. 34 Jae reta cheyoyaita, chenupata chicote pe, undɨvɨta cheré, jare cheyucata. Ẽrei mbapɨ ara rupi aicove yeta ayu umanocue vae reta ipɨte güi —jei chupe reta.
Jacobo jare Juan uyerure vae
(Mt 20.20-28)
35 Cua jaɨcue rupi Zebedeo taɨ reta Jacobo jare Juan jee vae yugüeru Jesús cotɨ jare jei chupe:
—Oporomboe vae, nduipota ndiyapo vaerã oreve nduyerureta ndeve jese vae.
36 —¿Mbae pa pipota ayapo vaerã peve? —jei Jesús chupe reta.
37 —Ndiyembutuichaca yave, emaeño oreré nduguapɨ vaerã ndeyɨpɨ pe, penti ndeacata cotɨ jare ĩru ndeaso cotɨ —jei reta chupe.
38 —Picuaa'ã mbae re piyerure vae —jei Jesús—. ¿Pepuereta pa piporara che aiporarata vae rami? ¿Pepuereta pa piyembɨbautizaca che ayembɨbautizacata vae rami? —jei.
39 —Orepuereta co —jei reta.
—Añete pe reta piporarata che aiporarata vae rami, jare pe reta piyembɨbautizacata che ayembɨbautizacata vae rami —jei Jesús—. 40 Ẽrei chepuere'ã jae peve peguapɨ vaerã cheyɨpɨ pe, penti cheacata cotɨ jare ĩru cheaso cotɨ. Echa'ã Tumpa umɨcuatɨ̃ro ma joco pe uguapɨta vae reta peguarã —jei chupe reta.
41 Jare ĩru diez Jesús jemimboe reta cua uyandu yave, pochɨ reta Jacobo jare Juan pe. 42 Jayave Jesús ueni reta.
—Picuaa cavi co cua —jei chupe reta—. Mburuvicha ɨvɨ pegua reta oporoyocui, jare mbaepuere güɨnoi vae reta jei ĩru reta pe mbae uyapo vaerã —jei—. 43 Ẽrei pe reta agüɨye piyapo jucuarãi —jei—. Ime yave penti pepɨte pe oĩ vae uipota mbaepuere güɨnoi vae, tuyeyocui ĩru reta pe. 44 Jare ime yave penti pepɨte pe oĩ vae uipota tenondeguarã ico vae, tuyeyocui ĩru reta pe —jei—. 45 Echa'ã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ayeyocui vaerã ĩru vae reta pe. Ayu'ã ĩru vae reta uyeyocui cheve vaerã. Ayu amano vaerã, jeta vae aepɨ vaerã —jei chupe reta.
Bartimeo jesa mbae vae ucuera
(Mt 20.29-34; Lc 18.35-43)
46 Jayave yugüɨraa uvãe tenta guasu Jericó pe. Jare Jesús oo ye Jericó güi jemimboe reta jare jeta vae reta ndive. Jare Timeo taɨ Bartimeo jee vae uguapɨ uyerure oĩ mbae re tape jembeɨ pe. Bartimeo co jae jesa mbae vae. 47 Jare uicuaa Jesús Nazaret pegua uasa oo oĩ yave, iñeeãta reve jei:
—Cheparareco, Jesús. Nde co jae David iñemoñaa reta pegua —jei.
48 Jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uñeengata chupe. Uipota tẽi umɨquĩi. Ẽrei jae jeiete iñeeãta reve jei:
—David iñemoñaa reta pegua, cheparareco.
49 Jayave Jesús uyemboɨ.
—Peeni —jei.
Jayave ueni reta jesa mbae vae.
—Iñemɨatangãtu. Epũa. Nereni ma oĩ —jei reta chupe.
50 Jayave jesa mbae vae ueya iyasoya, jare upũa voi oo Jesús cotɨ. 51 Jesús upɨrandu chupe:
—¿Mbae pa ndipota ayapo vaerã ndeve?
—Tamae, oporomboe vae —jei jesa mbae vae.
52 Jayave Jesús jei chupe:
—Ndepuere ndeo. Ndecuera ma, nderovia cheré ramo —jei.
Jupivoiño ipuere umae, jare oo Jesús jaɨcue tape rupi.