12
Co iporúa icavi mbae vae reta
(Mt 21.33-46; Lc 20.9-19)
Jayave Jesús umbɨpɨ imiari chupe reta umɨjaanga reve.
—Ico penti cuimbae icorã uiquẽse vae, jare oñotɨ pɨpe jeta uva —jei—. Jayave oyoo ɨvɨ, jare uyapo uva uitami pɨpe vaerã. Uyapo vi penti chapapa, umae vaerã ɨvate güi opaete co re. Jayave uiporuca ico ĩru vae reta pe, jae reta uyandareco vaerã jese. Jayave co iya oo mbɨrɨ ambɨe ɨvɨ pe —jei—. Jare uva yagüɨye ma yave, co iya ombou penti jembiocui co iporúa reta pe, jae reta umbɨyao vaerã tẽi uva chupe reta, iya güɨnoi vaerã imbaerã. Ẽrei jae reta uipɨsɨ uinupa co iya jembiocui, jare omondo ye. Umee'ã etei chupe güɨraa vaerã —jei—. Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta uyapi ita pe umbɨpere iñãca rupi, jare uyapo reta icavi mbae vae chupe. Jayave omondo ye —jei—. Jayave co iya ombou ye tẽi ĩru jembiocui. Ẽrei co iporúa reta uyuca cua. Jare jucuarãiñoi uyapo reta jeta ĩru co iya jembiocui reta pe. Jae reta uinupa amocue vae, jare uyuca ĩru vae reta —jei Jesús—. Co iya güɨnoi jaeño penti taɨ uau ete vae. Taɨcue ete ombou cua taɨ co iporúa reta pe. Co iya jei tẽi: ‘Aramoi jae reta uipɨuta cheraɨ’ —jei, jei chupe reta—. Ẽrei co iporúa reta jei uyupe: ‘Cua co jae iyarã vae. Yayuca, jare yande yaicota co iyarã’ —jei reta, jei—. Jayave jae reta uipɨsɨ co iya taɨ uyuca omombo co güi —jei—. ¿Mbae ra uyapota co iya? —jei—. Outa, opa uyuca vaerã jocua co iporúa reta, jare uiporucata ico ambɨe vae reta pe —jei Jesús—. 10 ¿Pemɨngueta'ã pa cua Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ vae?
‘Ita tenta iyapoa reta omombo vae uyeyapo ma ita tenondegua vae.
11 YandeYa uyapo cua.
Yaecha ma, jare yandepɨacañɨ jese.’
Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei chupe reta.
12 Jayave jocua uyapɨsaca jese vae reta uipota tẽi uipɨsɨ Jesús. Echa'ã uicuaa catu cua umɨjaanga reve jei vae uicuaaca quirãi jae reta teco güɨnoi. Ẽrei uquɨye tenta guasu pegua reta güi. Jáeramo ueyaño, jare yugüɨraa.
¿Jupi pa yambɨepɨ vaerã César pe?
(Mt 22.15-22; Lc 20.20-26)
13 Jayave jae reta ombou amocue fariseo reta jare herodiano reta, uyavɨca vaerã tẽi chupe jae uyemɨngueta yave. 14 Jae reta yugüeru uvãe yave, jei Jesús pe:
—Oporomboe vae, nduicuaa nde ndere vae añete co. Nde nemae oyovaque opaete pãve re. Nembutuicha'ã penti ave ĩru vae güi. Nde ndeporomboe cavi quirãi Tumpa uipota yaico vaerã vae re —jei reta—. César yandeocui yambɨepɨ vaerã chupe corepoti pe. ¿Jupi pa yambɨepɨ vaerã chupe? ani ¿jupi'ã pa? ¿Yambɨepɨta pa chupe? ani ¿yambɨepɨta'ã pa chupe? —jei reta Jesús pe.
15 Ẽrei Jesús uicuaa jae reta uipota tẽi co umbɨtavɨ, jare jei chupe reta:
—¿Maera pa pipota piyavɨca cheve? Peru cheve penti corepoti taecha —jei.
16 Jae reta güeru chupe. Jayave jae upɨrandu chupe reta:
—¿Quía jova íã pa cua? ¿Quía jee pa cua uyecuatía oĩ vae? —jei.
—Cua César imbae co —jei reta.
17 —Pemee César pe César pegua, jare pemee Tumpa pe Tumpa pegua —jei Jesús chupe reta.
Jare jae reta ipɨacañɨ jese.
¿Icove yeta pa umanocue vae reta?
(Mt 22.23-33; Lc 20.27-40)
18 Jayave yugüeru vi Jesús oĩ vae pe amocue saduceo reta. Opaete saduceo reta jei umanocue vae reta icove ye'ã co. Saduceo yugüeru vae reta jei Jesús pe:
19 —Oporomboe vae, Moisés uicuatía ueya yandeve cuarãi: ‘Penti tɨqueɨ vae umano yave, jembirecocue mbaetɨ imembɨ chupe yave, cuimbae amɨri tɨvɨ tumenda jocua cuña ndive. Jayave cuña imembɨ yave, cuimbae tumbɨjee sambiaɨ tɨqueɨ amɨri jee pe.’ Jucuarãi uicuatía Moisés —jei reta chupe—. 20 Ico penti cuimbae seis tɨvɨ reta güɨnoi vae. Cua cuimbae umenda, jare umano umɨmembɨ mbae reve —jei reta—. 21 Cuimbae amɨri jaɨcue rupigua umenda jembirecocue ndive, ẽrei umano vi umɨmembɨ mbae reve. Jae ramiño vi uyeyapo jaɨcue rupigua ye pe. 22 Opaete siete reve umenda jocua cuña ndive, jare opaete siete reve umano umɨmembɨ mbae reve. Taɨcue rupi cuña umano vi —jei reta—. 23 Jayave umanocue vae reta icove ye yave, ¿quía nunga vae jembirecorã pa icota jocua cuña? Echa'ã opaete siete reve umenda jae ndive —jei reta.
24 —Pe reta piyavɨ co —jei Jesús chupe reta—. Echa'ã picuaa'ã Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae jare Tumpa imbaepuere —jei—. 25 Echa'ã umanocue vae reta icove ye yave, cuimbae reta jare cuña reta ndarau umenda. Yugüɨrecota ángel ara pe ñugüɨnoi vae reta yugüɨreco rami —jei—. 26 Tamɨmbeu peve umanocue vae reta regua. Icove yeta co. ¿Pemɨngueta'ã pa Moisés uicuatía vae? —jei—. Uyecuatía oĩ jocua yai regua, jare quirãi Tumpa jei Moisés pe jocua yai jendɨ vae ipɨte güi: ‘Che co Abraham, Isaac jare Jacob iTumpa’ —jei, jei chupe reta—. 27 Tumpa mbaetɨ co umanocue vae reta iTumpa. Jae co tecove güɨnoi vae reta iTumpa. Tuicha co piyavɨ —jei.
Mboroyocui tenondegua vae
(Mt 22.34-40)
28 Ou vi Jesús oĩ vae pe penti mboroyocui re oporomboe vae. Uyandu uyeaca reta, jare uicuaa Jesús umɨmbeu cavi co chupe reta. Jayave jae upɨrandu Jesús pe:
—¿Mbae nunga mboroyocui pa co jae tenondegua vae? —jei.
29 Jesús jei chupe:
—Mboroyocui tenondegua vae co cua: ‘Israel pegua, iyapɨsaca. YandeYa Tumpa, jaeño co Tumpa. 30 Eau ndeYa Tumpa opaete ndepɨa reve, opaete nderecove reve, opaete ndepɨayemɨngueta reve jare opaete nepɨrãta reve.’ Cua co jae mboroyocui tenondegua vae —jei chupe—. 31 Jare jaɨcue rupigua co cua: ‘Eau nderapicha nde ndiyerau rami.’ Mbaetɨ ĩru mboroyocui tenondegua cua reta güi vae —jei.
32 Jayave mboroyocui re oporomboe vae jei Jesús pe:
—Añete co, oporomboe vae. Icavi ndere Tumpa pentiño co jare mbaetɨ ye ĩru. 33 Jare yaau yave Tumpa opaete yandepɨa reve, opaete yanderecove reve, opaete yandepɨayemɨngueta reve jare opaete ñanepɨrãta reve, jare yaau yave yanderapicha yande yayerau rami, jocua icavi opaete maemɨmba Tumpa peguarã ñamee vae reta güi —jei.
34 Jare Jesús uyandu yave jae jei jupi cavi vae, jei chupe:
—Jeta'ã uata ndiyeyocui vaerã Tumpa pe iporoyocuia pe.
Jare mbaetɨ ma quía uipota upɨrandu chupe mbae re.
¿Quía iñemoñaa reta pegua pa co Cristo?
(Mt 22.41-46; Lc 20.41-44)
35 Jare Jesús oporomboe oĩ Tumpa jo pe.
—¿Maera pa jei mboroyocui re oporomboe vae reta Cristo co jae David iñemoñaa reta pegua? —jei—. 36 Echa'ã David etei jei Espíritu Santo rupi cuarãi:
‘YandeYa jei cheYa pe:
Eguapɨ cheyɨpɨ pe cheacata cotɨ,
nderovaicho reta opa amɨamɨri regua.’
Jucuarãi jei David aracae —jei Jesús—. 37 ¿Quirãi pa ipuere ico David iñemoñaa reta peguarã? Echa'ã David etei jei chupe: ‘CheYa’ —jei Jesús chupe reta.
Jare jeta vae uyapɨsaca ñugüɨnoi Jesús re uyerovia reve.
Jesús umbɨjeco mboroyocui re oporomboe vae reta
(Mt 23.1-36; Lc 11.37-54; 20.45-47)
38 Jare Jesús oporomboe yave, jei chupe reta:
—Piñemoa ngatu mboroyocui re oporomboe vae reta güi —jei—. Jae reta jecuaeño uipota uguata jemimonde pucu vae reve, jare jecuaeño uipota ĩru vae reta pe uyembɨsaludaca vaerã calle reta rupi —jei—. 39 Yugüɨraa yave tupao pe jare parea pe, jecuaeño uipota uguapɨ tenda tenondegua vae reta pe —jei—. 40 Jare upɨ̃ro reta cuña ime umano vae reta güi opaete imbaembae, jare pucu uyerure Tumpa pe upurumbɨtavɨ vaerã —jei—. Jae reta uiporara eteta co —jei chupe reta.
Cuña ime umano vae umee corepoti Tumpa pe
(Lc 21.1-4)
41 Penti ara Jesús uguapɨ oĩ corepoti jɨru jovai Tumpa jo pe, jare uecha quirãi jeta yugüeru vae reta oñono corepoti pɨpe. Icocatu vae reta oñono jeta corepoti. 42 Jare ou vi penti cuña ime umano vae iparavete vae. Jae oñono mocui riare. Jocua jeta'ã co jepɨ. 43 Jare Jesús ueni jemimboe reta jare jei chupe reta:
—Añete che jae peve, cua cuña ime umano vae iparavete vae uyapo jeta opaete ĩru oñono vae reta güi —jei—. 44 Echa'ã opaete ĩru reta güeru oñono jeta güɨnoi vae güi. Ẽrei cua cuña, yepe tẽi iparavete, oñono opaete güɨnoi vae. Jocua co jembíu jepɨrã tẽi vae —jei chupe reta.