6
Jesús Nazaret pe
(Mt 13.53-58; Lc 4.16-30)
Jesús oo joco güi iɨvɨ pe, jare jemimboe reta yugüɨraa jupíe. Jayave mbutuu ara pe Jesús umbɨpɨ oporomboe judío reta itupao pe. Jare jeta vae uyapɨsaca jese, jare ipɨacañɨ reta. Jei reta uyupe:
—¿Quiape ra uyemboe cua cuimbae opaete cua re? ¿Mbae nunga aracuaa ra uñemee chupe? ¿Mbae nunga mɨacañɨ ra cua uyapo ipo pe vae? —jei reta—. Cua co jae carpintero. Jae co María imembɨ. Jae co Jacobo, José, Judas jare Simón tɨqueɨ. Jare jindɨ reta yugüɨreco vi yandepɨte pe —jei reta.
Jáeramo jae reta pochɨ Jesús pe. Jayave Jesús jei chupe reta:
—Opaete vae uipɨu penti Tumpa iñee umɨmbeu vae. Jaeño jentaɨgua reta, jentarã reta jare jenta pegua reta uipɨu'ã reta —jei.
Jare joco pe ipuere'ã uyapo jeta mɨacañɨ. Jaeño oñono ipo mbovɨ imbaerasɨ vae reta re umbɨgüera vaerã. Jare Jesús ipɨacañɨ jese reta, güɨrovia'ã jese ramo.
Jayave Jesús oo oporomboe ĩru tenta guasu-raɨ jocoropi ñugüɨnoi vae reta rupi.
Jesús omondo jocua doce jemimboe reta
(Mt 10.5-15; Lc 9.1-6)
Penti ara Jesús umbatɨ jocua doce jemimboe reta, jare omondo mocui mocui rupi, jare umee chupe reta mbaepuere umbɨsɨrɨ vaerã aña reta oya jese vae reta güi. Jare oyocui:
—Peo yave, agüɨye mbae peraa, jaeño pepopoca. Agüɨye peraa peurupucu, perembiurã jare corepoti —jei chupe reta—. Pemonde pepɨpasa, jare agüɨye peraa mocui camisa —jei.
10 Jare jei vi chupe reta:
—Peo pevãe yave penti tenta pe, joco pe peĩ, jocua tenta guasu güi peo ye regua —jei—. 11 Jare ime yave penti tenta guasu pegua reta uipota'ã pepɨta vaerã joco pe jare uipota'ã uyapɨsaca peré vae, pecuaño joco güi, jare pemɨtɨmo ɨvɨcuii pepɨ güi, uicuaa vaerã jae reta co teco güɨnoi —jei—. Añete che jae peve, Tumpa uãa yave ɨvɨ pegua reta, jocua tenta guasu pegua reta tanta uiporarata Sodoma jare Gomorra pegua reta güi —jei.
12 Jayave jae reta yugüɨraa, jare umɨmbeu ĩru vae reta pe:
—Peeya piyemɨngueta icavi mbae vae pepɨa pe oĩ vae.
13 Jare jae reta umbɨsɨrɨ jeta aña reta oya jese vae reta güi, jare jeta imbaerasɨ vae reta re oñono aceite umbɨgüera vaerã.
Juan imano
(Mt 14.1-12; Lc 9.7-9)
14 Opaete vae uyandu ma Jesús regua. Mburuvicha guasu Herodes jee vae uyandu vi. Jae jei:
—Juan upurumbɨbautizase vae icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi. Jáeramo uyapo cua mɨacañi reta —jei.
15 Ĩru vae reta jei:
—Jae co Elías.
Jare ĩru vae reta jei:
—Jae co penti Tumpa iñee umɨmbeu vae Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae rami.
16 Ẽrei Herodes uyandu yave, jei:
—Jae co Juan añãcasɨaca vae. Icove ye ma ou umanocue vae reta ipɨte güi —jei.
17 Echa'ã ndei Juan umano mbove, Herodes umenda Felipe jembireco Herodías jee vae ndive. Felipe co jae Herodes tɨvɨ. Jayave Herodes omondo uipɨsɨca Juan, jare oñonoca peresorɨru pe, Herodías jei ramo. 18 Echa'ã tenonde yave Juan jei Herodes pe: “Icavi'ã nemenda vaerã nderɨvɨ jembireco ndive.”
19 Jáeramo Herodías pochɨ Juan pe, jare uipota tẽi uyucaca, ẽrei ipuere'ã. 20 Echa'ã Herodes uicuaa Juan co jae cuimbae jupi vae. Jáeramo uipɨu, jare umaeño'ã quía re uyapo vaerã icavi mbae vae chupe. Jare uyandu yave Juan jei vae, uyemɨpɨa'ã tuicha. Ẽrei jecuaeño uipota uyapɨsaca jese. 21 Ẽrei uvãe ara Herodías uyapo vaerã icavi mbae vae Juan pe. Jocua ara Herodes uyembɨara oa vae regua, jare umbatɨca ĩru mburuvicha reta, sundaro reta juvicha reta, jare icocatu vae reta Galilea pegua, umɨngaru vaerã. 22 Jare Herodías imembɨ cuña uique upɨrae yave, umbɨyerovia Herodes jare jae ndive ucaru ñugüɨnoi vae reta. Jayave Herodes jei cuñatai pe:
—Eeca cheve mbae ndipota vae, jare che ameeta ndeve —jei.
23 Jare jei ye chupe Tumpa jee re:
—Ipotave mbae ndeeca cheve vae ameeta co ndeve, cheɨvɨ mbɨte rupi yepe.
24 Jayave cuñatai oẽ oo upɨrandu ichɨ pe:
—¿Mbae pa aecata chupe?
—Eeca chupe Juan upurumbɨbautizase vae iñãca —jei ichɨ chupe.
25 Jayave ɨmambaeño cuñatai uique ye mburuvicha guasu oĩ vae pe.
—Aipota nemee vaerã cheve añave voi Juan upurumbɨbautizase vae iñãca penti plato pe —jei chupe.
26 Jayave mburuvicha guasu ipɨatɨtɨ tuicha. Ẽrei Tumpa jee re jei chupe ramo, jare ĩru vae reta uyandu ramo, uipota'ã uicuacu iñee. 27 Jáeramo omondo sundaro Juan iñãca güeru vaerã. 28 Jayave oo sundaro peresorɨru pe uñãcasɨa Juan. Jare güeru iñãcacue penti plato pe, jare umee cuñatai pe. Jayave jae umee ichɨ pe. 29 Jare Juan jemimboe reta cua uicuaa yave, yugüeru güɨraa jetecue oñotɨ vaerã.
Jesús umɨngaru cinco mil cuimbae reta
(Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)
30 Jesús jemimondo reta uyembatɨ ye yave jae ndive, umɨmbeu reta chupe opaete uyapo vae jare oporomboe jese vae. 31 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Pe retaño peyu yaa quĩi ngatu vae pe, peputuu vaerã michi pegua —jei.
Echa'ã jecuaecuae jeta vae yugüeru opou ipɨ. Jáeramo Jesús jare jemimboe reta iquĩi'ã ucaru vaerã. 32 Jayave jae retaño yugüɨraa chalana pe quĩi ngatu vae pe. 33 Ẽrei jeta vae reta uecha yugüɨraa, jare uicuaa quía co jae vae. Jare yugüɨraa ɨvɨ rupiño tenta guasu reta güi Jesús oo vae pe, jare yugüɨraa uvãe ndei Jesús oo uvãe mbove, jare uyembatɨ joco pe. 34 Jesús ugüeyɨ yave chalana güi, uecha jeta vae, jare uiparareco reta. Echa'ã jae reta ovecha mbaetɨ iyandarecoa güɨnoi vae reta rami co. Jare umbɨpɨ omboe reta jeta mbaembae re.
35 Caaru ma yave, Jesús jemimboe reta yugüeru jei chupe:
—Mbaetɨ quiave ico cua rupi, jare caaru ma oĩ. 36 Emondo cua reta ogua vaerã jembiurã tenta tenta rupi. Echa'ã mbaetɨ mbae jou reta vaerã cua pe —jei reta.
37 Ẽrei Jesús jei chupe reta:
—Pe reta pemee tucaru.
—¿Ndoota pa ndogua doscientos ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua mbɨyape, numee jou reta vaerã? —jei reta chupe.
38 Jesús jei chupe reta:
—¿Mbovɨ pa mbɨyape ime penoi? Pecua peeca —jei.
Jae reta uicuaa ma yave, umɨmbeu Jesús pe:
—Ime nonoi pandepo mbɨyape jare mocui pira —jei reta.
39 Jayave Jesús oyocui opaete vae uyembatɨmbatɨ vaerã uguapɨ capiichape re. 40 Jayave uyembatɨmbatɨ reta uguapɨ cien rupi jare cincuenta rupi. 41 Jayave Jesús uipɨsɨ jocua pandepo mbɨyape jare mocui pira, jare umae ara cotɨ, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape, jare umee jemimboe reta pe, jae reta umee vaerã yatɨ yatɨ ñugüɨnoi vae reta pe. Jesús upɨsãa vi jocua mocui pira, uñemee vaerã opaete vae pe. 42 Opareve ucaru, jare iyangapɨɨ reta. 43 Jayave Jesús jemimboe reta umbatɨ tembíu uñepɨsãacue jembɨre vae, jare umɨtɨnee doce canasta. 44 Jare ucaru vae reta güi cuimbae retaño uyepapa cinco mil.
Jesús uguata ɨ iárambo
(Mt 14.22-27; Jn 6.16-21)
45 Jare jupivoiño Jesús oyocui jemimboe reta uyupi vaerã chalana pe, jare yugüɨraa vaerã jenonde ɨ guasu jovaicho pe tenta guasu Betsaida pe, jae omondo rambueve uyembatɨ vae reta. 46 Jare opa omondo yave, Jesús uyupi ɨvɨtu guasu re uyerure vaerã Tumpa pe. 47 Pɨ̃tu ma yave, jemimboe reta yugüɨraa chalana pe ɨ guasu mbɨte rupi, jare Jesús jaeño upɨta ɨvɨ pe. 48 Jare Jesús uecha tanta ma uparavɨquɨ reta, uruguata vaerã chalana. Echa'ã ɨvɨtu tanta oovãiti. Jare cõeta ma yave, Jesús uguata oo ɨ iárambo rupi güɨraa uepitɨ. Jare uasata tẽi chugüi reta. 49 Jae reta uecha yave uguata oo ɨ iárambo rupi, ipɨa pe uyemɨngueta tẽi uecha mbae iãcue, jare usapɨcai reta. 50 Echa'ã opaete jae reta uecha, jare uquɨye ete reta. Ẽrei jupivoiño Jesús ombou iñee chupe reta:
—Piñemɨatangãtu. Che co. Agüɨye pequɨye —jei.
51 Jayave Jesús ou uyupi chalana pe, jare upɨta ɨvɨtu. Jare jae reta ipɨacañɨ. 52 Echa'ã jocua mɨacañɨ mbɨyape regua uyapo yave, Jesús uipota tẽi jae reta uicuaa cavi vaerã. Ẽrei ndeiño uicuaa. Echa'ã jecuaeño ipɨatanta.
Jesús umbɨgüera Genesaret pegua imbaerasɨ vae reta
(Mt 14.34-36)
53-54 Ɨ guasu uasa reta yave, yugüɨraa uvãe ɨvɨ Genesaret pe. Jare ugüeyɨ reta yave chalana güi ɨ guasu jembeɨ pe, jupivoiño joco pegua reta uicuaa jae co Jesús vae. 55 Jare yugüɨraa opaete jocua ɨvɨ rupi, jare umbɨpɨ güeru imbaerasɨ vae reta jupa reve Jesús oĩ vae pe. Ĩru vae reta umɨmbeu chupe reta quiape oĩ vae. 56 Jare Jesús oo tenta guasu-raɨ reta rupi, jare tenta guasu reta rupi, jare tenta ñana rupi ñugüɨnoi vae reta pe. Jare oo vae rupi joco pegua reta güeru oñono imbaerasɨ vae reta tape rupi, jare uyerure Jesús pe umaeño imbaerasɨ vae reta uyavɨquɨ vaerã jemimonde jembeɨ yepe. Jare opaete uyavɨquɨ vae reta ucuera.