24
Tumpa jo uyeitɨta
(Mr 13.1-2; Lc 21.5-6)
Jayave Jesús oẽ Tumpa jo güi. Jare jemimboe reta yugüeru uechaca Jesús pe opaete o Tumpa jo pe ñugüɨnoi vae reta. Jare Jesús jei chupe reta:
—¿Pemae pa peĩ opaete cua o reta re? Añete che jae peve, ndarau upɨta penti ave ita ĩru ita iárambo. Opaete uyeitɨta co —jei.
Mbaesusere reta uyeyapota vae
(Mr 13.3-23; Lc 21.7-24; 17.22-24)
Jare Jesús uguapɨ oĩ rambueve ɨvɨtu guasu Olivos re, jemimboe reta yugüeru jae oĩ vae pe jare jei chupe, jae retaño jae ndive ñugüɨnoi yave:
—Emɨmbeu oreve, ¿quirãi yave pa cua uyeyapota? Jare ndeyu yeta ma yave, ¿quirãita pa nduicuaa? Jare cua ara reta opata ma yave, ¿quirãita pa nduicuaa? —jei reta.
Jayave Jesús jei chupe reta:
—Piñemoa ngatu agüɨye vaerã petavɨ. Echa'ã yugüeruta jeta cheree pe uyembɨjeeta vae reta. Jae reta jeita: ‘Che co jae Cristo.’ Jare umbɨtavɨta jeta vae reta —jei—. Imeta co ñerãro reta coiño pegüi. Imeta vi ñerãro reta mbɨrɨ pegüi. Piyandu yave cua reta regua, agüɨye pequɨye. Cua susere reta uyeyapoñotai co. Ẽrei cua susere reta ndei ave co opa vaerã —jei—. Penti ɨvɨ pegua reta uñerãrota ambɨe ɨvɨ pegua reta ndive, jare mburuvicha reta uñerãrota ĩru mburuvicha reta ndive. Jare imeta caruai reta jare ɨvɨcãta jeta que rupi —jei—. Ẽrei cua susere reta uyembɨpɨ ramo co oĩ —jei—.
Jayave ĩru vae reta pemeeta uiporaracata peve vae reta pe, jare piyeyucacata. Jare piñemɨtarẽɨcata opaete vae pe chereco pegua —jei—. 10 Jare jeta vae uñatima yeta Tumpa güi jare uñemeeta reta jare uñemɨtarẽɨta —jei—. 11 Jare jeta upurumbɨtavɨ vae reta jeita: ‘Che co jae penti Tumpa iñee umɨmbeu vae.’ Jáeramo jae reta umbɨtavɨta jeta vae —jei—. 12 Jare jeta vae uyapota icavi mbae vae. Jáeramo jeta tenonde yave upuruau vae reta ndarau ma upuruau —jei—. 13 Ẽrei jõsata oo uvãe iyapɨ pe vae uyembɨasacata co —jei—. 14 Jare cua ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia pegua jerãcuata opaete ɨvɨ rupi opaete ɨvɨ pegua reta uyandu vaerã. Jayave cua ara reta opata co —jei—.
15 Jare peechata icavi mbae vae opaete urucumegua vae uyemboɨ oĩ o uñeñono tee Tumpa peguarã vae pe. Tumpa iñee aracae umɨmbeu vae Daniel jei uyecuaata co. (Umɨngueta vae tuicuaa) —jei—. 16 Jayave Judea pe ñugüɨnoi vae reta tosi ɨvɨtu guasu cotɨ. 17 Jare o cupe re oĩ vae agüɨye tuique jo pe güɨraa vaerã imbaembae —jei—. 18 Jare ico pe oĩ vae agüɨye tou ye jenta pe güɨraa vaerã iyasoya —jei—. 19 Jare ipurúa vae reta jare umɨcambu vae reta uiporara eteta jocua ara reta pe —jei—. 20 Jare piyerure Tumpa pe agüɨye vaerã pesi roɨ ma yave ani mbutuu ara pe —jei—. 21 Echa'ã jocua ara reta pe ɨvɨ pegua reta uiporara eteta. Jucuarãi'ã uiporara reta ɨvɨ uyeyapo güive, jare ndarau ye jucuarãi uiporara reta —jei—. 22 Jare yandeYa uipota'ã yave opa vaerã jocua ara reta, mbaetɨta tẽi quía ipuere ico. Ẽrei Tumpa uiparavo vae reta jeco pegua opata jocua ara reta —jei—.
23 Aramoi jocua ara reta pe quía jeita peve: ‘Mase, co oĩ Cristo’, ani jeita: ‘Mase, pee oĩ Cristo.’ Jucuarãi jei yave, agüɨye perovia —jei—. 24 Amocue upurumbɨtavɨ vae reta jeita: ‘Che co jae Cristo’, jare ĩru upurumbɨtavɨ vae reta jeita: ‘Che co jae Tumpa iñee umɨmbeu vae.’ Jare jae reta uyapota mɨacañɨ reta, umbɨtavɨ vaerã tẽi Tumpa uiparavo vae reta —jei—. 25 Mase, amɨmbeu ma peve cua, ndei uyeyapo mbove —jei—.
26 Jayave ĩru vae reta jei yave peve: ‘Mase, ime co ñana pe oĩ’, agüɨye pecua. Jare ĩru vae reta jei yave peve: ‘Mase, ime co cua o pe oĩ’, agüɨye perovia —jei—. 27 Tamɨjaanga ama uvera vae. Echa'ã ama uvera vae uyecuaa opaete ara re guarasɨ oẽ vae cotɨ güi guarasɨ uique vae cotɨ pe. Jae ramiño vi che cuimbaerã ayeyapo vae ayecuaata opaete vae pe ayu ye yave —jei—.
28 Umano vae jetecue oĩ vae pe uyembatɨta uruvɨ reta —jei—.
Cuimbaerã uyeyapo vae ou yeta
(Mr 13.24-37; Lc 21.25-36; 17.26-36)
29 Jayave opa uiporara reta jocua ara reta pe yave, guarasɨ uñemɨpɨ̃tumimbita, jare yasɨ ndarau ma jembipe, jare yasɨtata reta oata ara güi, jare opaete ara re mbaepuere güɨnoi vae reta ucãtata —jei—. 30 Jayave mbae uyecuaata ara re. Jocua uicuaacata ɨvɨ pegua reta pe che cuimbaerã ayeyapo vae ayu yeta co. Jayave opaete atɨ Israel pegua reta ipɨatɨtɨta jare cherechata ayu amapɨ̃tu reve ara güi. Che cuimbaerã ayeyapo vae anoita mbaepuere tuicha vae, jare ayembɨadoracata opaete vae pe —jei—. 31 Jare amondota ángel cheve uyeyocui vae reta trompeta uñee reve, jae reta güeru vaerã aiparavo vae reta opaete ɨvɨ rupi güi —jei—.
32 Yandepuere yamɨjaanga ɨva. Piyemboe jese —jei—. Joquɨ yave, picuaa uyaro ma co ama oquɨ vaerã —jei—. 33 Jae ramiño vi pe reta peecha yave opaete cua mbaembae uyeyapo ñugüɨnoi vae, picuaata che coiño ma co aĩ —jei—. 34 Añete che jae peve, cua ɨvɨ pe añave yugüɨreco vae reta ndarau opa umano ndei opaete cua mbaembae uyeyapo mbove —jei—. 35 Ara jare ɨvɨ opata, ẽrei chiñee ndarau opa —jei—.
36 Ẽrei mbaetɨ quía uicuaa mbae ara pe ani mbae ora pe yepe cua uyeyapota, jaeño cheRu. Ángel ara pe ñugüɨnoi vae reta uicuaa'ã. Che co jae Tumpa Taɨ. Ẽrei che ave aicuaa'ã —jei—. 37 Noé ico rambueve, ɨvɨ pegua reta uyapo icavi mbae vae. Jae ramiño vi che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye yave, ɨvɨ pegua reta uyapota icavi mbae vae —jei—. 38 Ndei ɨporu guasu ou mbove, ɨvɨ pegua reta ucaruñoi jare ucauñoi yugüɨreco, jare jecuaeño cuimbae reta umenda cuñatai reta ndive jare tu reta umee tayɨ reta cuimbae reta pe umenda jae ndive vaerã. Ẽrei penti ara Noé uique jocua chalana guasu pe —jei—. 39 Jare uyepocouca reta, ɨporu guasu ou yave. Jáeramo ɨporu guasu opa uyuca reta. Jucuarãita vi uyeyapo che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye yave —jei—. 40 Jocua ara mocui cuimbae imeta co pe ñugüɨnoi. Penti vae uyereraacata jare ĩru vae upɨtata co pe —jei—. 41 Jae ramiño vi mocui cuña umbaesota ñugüɨnoi penti angúa pe. Penti vae uyereraacata jare ĩru vae upɨtata —jei—. 42 Jáeramo jecuaeño peãro. Echa'ã picuaa'ã mbae ara pe ayu yeta. Che co jae peYa —jei—. 43 Aipota picuaa vaerã cua: Penti tenta iya uicuaa yave mbae ora pe outa uvãe imonda vae oñomi vaerã imbaembae jenta güi, uñemɨcuatɨ̃rota tẽi jare ndarau tẽi umaeño imonda vae re güɨraa vaerã imbaembae chugüi —jei—. 44 Jae ramiño vi pe reta peãro, agüɨye vaerã che cuimbaerã ayeyapo vae ayu ye avãe piyandareco'ã pẽi yave —jei—.
Uyeyocui vae uyapo'a ipatrón jei vae
(Lc 12.41-48)
45 Penti uyeyocui vae iyaracuaa vae uyapo ipatrón jei chupe uyapo vaerã vae. Jare ipatrón umee chupe ico vaerã ĩru jembiocui reta juvicharã, jare umee vaerã chupe reta jembiurã opa ara —jei—. 46 Ipatrón ou ye uvãe yave jenta pe, uecha yave jocua jembiocui uyapo oĩ iparavɨquɨ, jocua jembiocui uyeroviata co —jei—. 47 Añete che jae peve, ipatrón umeeta chupe uyandareco vaerã opaete imbaembae re —jei—. 48 Ẽrei aramoi uyeyocui vae uyapo icavi mbae vae jare jei iyupe ipɨa pe: ‘Chepatrón ndarau ou ye ɨmambae.’ 49 Jare umbɨpɨ uinupa ĩru uyeyocui vae reta, jare ucaru jare ucau usavɨpo vae reta ndive —jei—. 50 Jayave penti ara ipatrón ou yeta uvãe jembiocui uyandareco'ã oĩ yave. Jocua ora pe etei ipatrón uipocouta —jei—. 51 Jayave ipatrón uiporaracata chupe jare omondota ico vaerã opaete ĩru upurumbɨtavɨ vae reta ndive. Joco pe uyaota jare jãi umbɨquɨrɨrɨuta —jei—.