9
Jesús umbɨgüera cuimbae ipuere mbae omɨ vae
(Mr 2.1-12; Lc 5.17-26)
Jare Jesús uyupi ye penti chalana pe jare oo ye ɨ guasu jovaicho pe. Jayave oo uvãe jenta guasu pe. Jayave amocue vae güeru penti cuimbae imbaerasɨ vae. Cua cuimbae ipuere mbae omɨ vae. Jupa pe oĩ. Jesús cua uecha yave, uicuaa jae reta güɨrovia co jese, jare jei cuimbae ipuere mbae omɨ vae pe:
—Iyerovia, cherɨvɨ. Nembaeyoa reta uyembai ma —jei.
Jayave amocue mboroyocui re oporomboe vae reta ipɨa pe uyemɨngueta: “Cua cuimbae jei icavi mbae vae Tumpa cotɨ.”
Ẽrei Jesús uicuaa jae reta ipɨayemɨngueta, jare jei chupe reta:
—¿Maera pa penoi pepɨa pe yemɨngueta icavi mbae vae reta? Chepuere jae cua cuimbae pe: ‘Nembaeyoa reta uyembai ma.’ Jae ramiño vi chepuere jae chupe: ‘Epũa eguata.’ ¿Mbae nunga pa yavai jae vaerã? —jei—. Ẽrei aipota picuaa vaerã cua: Che cuimbaerã ayeyapo vae chepuere ambɨasa quía pe imbaeyoa reta cua ɨvɨ pe aĩ rambueve —jei.
Jayave jei cuimbae ipuere mbae omɨ vae pe:
—Epũa evoɨ nderupa, jare ecua nerenta pe.
Jayave cuimbae upũa, jare oẽ oo jenta cotɨ. Ẽrei jeta joco pe ñugüɨnoi vae reta uecha yave, uquɨye jare umbɨadora reta Tumpa, mbaepuere tuicha vae umee Jesús pe ramo.
Jesús ueni Mateo
(Mr 2.13-17; Lc 5.27-32)
Jare Jesús joco güi oo yave, uecha penti cuimbae Mateo jee vae uguapɨ oĩ mburuvicha peguarã ocovara ñugüɨnoi vae pe, jare jei chupe:
—Eyu cherupíe.
Jayave Mateo upũa, jare oo jae jupíe.
10 Jare Jesús ucaru oĩ rambueve Mateo jenta pe, jeta mburuvicha peguarã ocovara vae reta jare teco icavi mbae vae uyapo vae reta yugüeru ucaru vaerã Jesús jare jemimboe reta ndive. 11 Jare fariseo reta cua uecha yave, jei Jesús jemimboe reta pe:
—¿Maera pa ucaru pemboe vae ocovara vae reta jare teco icavi mbae vae uyapo vae reta ndive?
12 Ẽrei Jesús cua uyandu yave, jei chupe reta:
—Icove catu vae reta ueca'ã upurupɨano vae. Imbaerasɨ vae retaño ueca —jei—. 13 Pecua piyemboe mbae uipota jei cua: ‘Aipota pepuruparareco vaerã, aipota'ã maemɨmba uyeyucacue reta pemee cheve vaerãño.’ Echa'ã che ayu aeca vaerã iyoa vae reta. Ayu'ã aeca vaerã jupi vae reta —jei.
Maera Jesús jemimboe reta uyecuacu'ã tembíu güi
(Mr 2.18-22; Lc 5.33-39)
14 Jayave yugüeru Juan jemimboe reta Jesús oĩ vae pe jare upɨrandu chupe:
—¿Maera pa ore jare fariseo reta nduyecuacu tembíu güi, ẽrei nderemimboe reta uyecuacu'ã tembíu güi?
15 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Umendata vae pe ñugüɨnoi vae reta ndarau etei uyecuacu tembíu güi, umendata vae jae reta ndive oĩ rambueve. Ẽrei outa uvãe ara umendata vae uyereraaca vaerã chugüi reta. Jayave ramo uyecuacuta tembíu güi —jei—.
16 Icavi'ã yamboya vaerã temimonde indechi vae maemboyaa ipɨau vae pe. Echa'ã jucuarãi yayapo yave, maemboyaa ipɨau vae umɨãta temimonde indechi vae, jare temimonde jeiete osoro —jei—. 17 Jae ramiño vi icavi'ã yambɨru vaerã vino ipɨau vae vino jɨru guacapi indechi vae pe. Echa'ã jucuarãi yayapo yave, vino omondoro jɨru, jare vino uyepɨyere, jare jɨru icavi'ã ma. Jáeramo yambɨru vino ipɨau vae jɨru ipɨau vae pe. Echa'ã jucuarãi yayapo yave, jɨru osoro'ã jare vino uyepɨyere'ã —jei.
Jairo tayɨ jare cuña Jesús jemimonde uyavɨquɨ vae
(Mr 5.21-43; Lc 8.40-56)
18 Jare Jesús cua jei chupe reta rambueve, ou Jesús oĩ vae pe uvãe penti mburuvicha. Jae uyeatɨca Jesús jovai jare jei:
—Cherayɨ umanota ma oĩ. Ẽrei yaa iñono ndepo jese embɨgüera, agüɨye vaerã umano —jei.
19 Jayave Jesús jare jemimboe reta yugüɨraa mburuvicha jupíe.
20 Jare penti cuña doce año ma uiporara tugüɨguasu vae oya Jesús re icupe cotɨ jare uyavɨquɨ jemimonde jembeɨ. 21 Echa'ã jae jei ma iyupe ipɨa pe: “Yepe tẽi jemimondeño tayavɨquɨ, acuerata co.” 22 Ẽrei Jesús uyerova, jare uecha yave, jei chupe:
—Cherindɨ, ndepɨacatu. Ndecuera ma nderovia cheré ramo.
Jare jupivoiño cuña ucuera.
23 Jare Jesús uique mburuvicha jo pe yave, uecha uyemimbɨ vae reta umɨñee ma jemimbɨ reta teõgüe güɨraa oñotɨ vaerã jare jeta joco pe yatɨ ñugüɨnoi vae reta umbɨapu ñugüɨnoi. 24 Jayave jei chupe reta:
—Pecua oca pe. Cua cuñatai umano'ã co. Oqueño co oĩ —jei.
Ẽrei joco pe ñugüɨnoi vae reta oyoyai Jesús. 25 Jayave Jesús omoẽ opaete vae oca pe. Jayave uique ye o pe jare uipɨsɨ cuñatai ipo pe, jare cuñatai upũa voi. 26 Jare opaete jocua ɨvɨ pegua reta pe jerãcua quirãi Jesús uyapo cua mɨacañɨ.
Mocui cuimbae jesa mbae vae reta
27 Jare Jesús joco güi oo yave, mocui cuimbae jesa mbae vae reta yugüɨraa jaɨcue, jare iñeeãta reve jei chupe:
—Nde co jae David iñemoñaa reta pegua. Oreparareco.
28 Jare Jesús uique ma yave o pe, cuimbae jesa mbae vae reta vi uique jaɨcue. Jayave Jesús upɨrandu chupe reta:
—¿Perovia pa chepuere co ayapo cua peve?
—Ndugüɨrovia, oreYa —jei reta.
29 Jayave Jesús uyavɨquɨ jae reta jesa, jare jei chupe reta:
—Perovia ramo, pemae.
30 Jare mocui reve ipuere umae. Jayave Jesús jei chupe reta:
—Agüɨye pemɨmbeu quía pe ave.
31 Ẽrei jae reta yugüɨraa ma yave, umɨmbeu jeta jocua ɨvɨ pegua reta pe Jesús uyapo chupe reta vae.
Iupa vae umbɨpɨ uyemɨngueta
32 Jare jae reta yugüɨraa ma yave, ĩru vae reta güeru Jesús oĩ vae pe penti cuimbae iupa vae, aña oya jese vae. 33 Jayave Jesús umbɨsɨrɨ aña chugüi jare iupa vae umbɨpɨ uyemɨngueta. Jare jeta vae reta ipɨacañɨ jare jei reta:
—Yaecha'ãi cua nunga mɨacañɨ Israel pe.
34 Ẽrei fariseo reta jei:
—Aña guasu imbaepuere pe umbɨsɨrɨ aña reta oya jese vae reta güi.
Jeta co yaavɨro vaerã
35 Jare Jesús oo opaete tenta guasu reta jare tenta guasu-raɨ reta rupi, jare oporomboe judío reta itupaopao pe. Umɨmbeu ñee icavi vae Tumpa iporoyocuia pegua, jare umbɨgüera imbaerasɨ vae reta ipotave mbaerasɨ güi. 36 Ẽrei uecha yave jeta vae, uiparareco umae jese reta. Echa'ã jae reta uyemɨpɨa'ã jare ipɨatɨtɨ. Ovecha mbaetɨ iyandarecoa güɨnoi vae reta rami co. 37 Jayave Jesús jei jemimboe reta pe:
—Jeta ete co yaavɨro vaerã. Ẽrei mbovɨ ete co umbaevɨro vae reta. 38 Jáeramo pe reta piyerure yandeYa pe omondo vaerã uparavɨquɨ vae reta umbaevɨro reta vaerã —jei.