9
Igira na Gibeon Ara Peroa a Josua
E tangi loki sosongo na rongona niqira tangomana igira na tinoni ni Israel, ma na turupatuna e ba laba i koniqira na taovia tsapakae sui ara totu tabana i tasi na Kô Jordan: igira ara totu i kelana na vungavunga, migira ara totu i tuana na vungavunga, migira sui goto ara totu taonia na poina popono i liligina na Tasi Mediteranean, me vosa bâ i vava i Lebanon; igira nogo niqira taovia tsapakae na Het, ma na Amor, ma na Kanaan, ma na Peres, ma na Hivi, ma na Jebus. Igira nogo ara saia niqira alaala na mane vaumate, gana kara vailabugi kolua a Josua migira na tinoni ni Israel.
Migira moa na tinoni ni Gibeon, igira na turina na Hivi, ara rongomia na omea e naunogoa a Josua vanikaira na vera ni Jeriko mi Ai, mara vorogokona sai laka kara peroa a Josua. Mara bâ mara adigira visana na mutsa mara mologira i laona na kopeta ngutanguta, mara adia na uaeni mara qetutsavua i laona na todo ara tsiparâ,* mara molokaegira i kelana niqira asi. Mara sagelia na polo tataratsi, ma gaqira porotua ngutanguta. Ma na bredi ara adia ara mamatsa mara viri voko sui. Mi muri, mara vano i Gilgal i tana ara tototu igira na Israel, mara tsarivania a Josua migira na mane ni Israel, “Igami ami talumai tana vera ao sosongo. Mami ngaoa igamu kamu naua kesa na vekesai gana na rago kolugami.”
Migira na mane ni Israel ara tsarivanigira, “?Na rongona gua ti igami kami aqosia kesa na vekesai gana na rago kolugamu igamu? E tau utu ti igamu amu talu kesa tana vera varangisigami moa igami.”
Migira ara tsarivania a Josua, “Igami nimu maneaqo nogo igoe.”
Ma Josua e veisuagira, “?Masei vaga igamu? ?Miava vaga amu talumai?”
Mi tana migira ara tavongani botsangia na turupatu vaga iani, “Taovia, igami ami talumai tana vera ao sosongo, rongona ami rongomia ganarongo na Taovia nimu God. Igami ami rongominogoa pipi na omea sui aia e naua i Ejipt, 10 ma na omea sui aia e naugotoa vanikaira e ruka niqira taovia tsapakae na Amor, ara ka totu tabana i longa na Kô Jordan: aia Sihon na taovia tsapakae ni Hesbon, maia Og na taovia tsapakae ni Basan, kaira ara ka totu i Astarot. 11 Igira gamami tinoni loki me pipi sui na tinoni ara totu tana veramami ara tsarivanigami kami vangaraua visana na mutsa gana na mani mutsa i sautu, ma kami vano ma kami vaitsodogi kolugo igoe. Mara ketsaligami kami tsarivanigo vaga iani, ‘Igami nimu maneaqo nogo igoe. Mami nongigo ko aqosia kesa na vekesai na rago kolugami.’ 12 !Ko morosia bâ gamami bredi! Kalina igami ami mololea i veramami na vaitsodogi kolugo igoe mara papara dou moa. !Mo ko reia kalina ia! Ara mamatsa mara viri voko sui. 13 Mi kalina igami ami dangaligira na todo na uaeni girani ara vavaolu moa. !Mo ko morosigira bâ kalina ia! Ara viri tapa sui nogo. Ma na polomami ara viri taratsi sui ma gamami porotua ara viri takuti sui rongona ami talu ao sosongo.”
14-15 Mi tana susuina ma Josua migira na tinoni lokiloki na vera ara tutunina na omea ara tsaria igira. Mara tau goto gini boe na veisuana talu na Taovia ti ke tamivanigira se tagara. Migira ara tû mara naua moa kesa na vekesai na rago kolugira na Gibeon, mara tami na adiana visana na mutsa koniqira. Mara vatsa kara muridoua niqira tabana na vekesai ia.
16 E putsi tolu moa na dani i murina ara aqosia niqira vekesai kolugira na Gibeon, migira na Israel ara vasini ara rongomia laka e manana nomoa igira ara talu kesa tana vera varangi moa, mara tau talu kesa tana vera ao vaga ara tsaria igira. 17 Me vaga ia, migira na Israel ara aligiri na vano na laveana iava i tana ara totu, me tolu na dani i muri te ara ba tsau tana verabau tana ara totu na tinoni girani: i Gibeon, mi Kepira, mi Beerot, mi Kiriat Jearim. 18 Me gini utu nogo vanigira na Israel kara labumatesigira rongona gaqira ida ara aqosinogoa na vekesai gana na rago koluaqira na Gibeon mara gini vatsa tana asana na Taovia na God ni Israel. Mi tana migira na toga sui ni Israel ara gini kore vanigira gaqira ida rongona na omea ara aqosia igira. 19 Migira na ida ara gokovisu mara tsarivanigira, “Igami ami aqosinogoa kesa na vekesai gana na rago kolugira, mami vatsa tana asana na Taovia na God ni Israel. Mi kalina ia e utugana vanigita nogo ka naua kesa na omea ke sekoligira. 20 Nida aqo nomoa ka mologira kara mauri moa rongona na veke igita a naunogoa; me ti vaga ka tau nauvaganana ia, maia God sauba ke kedegita. 21 Mologira moa ma kara mauri, ma kara lia gana na mani kavi lake ma na tore kô vanigita.” Iani nogo na omea vaga ara pedea igira gaqira ida.
22 Ma Josua e ketsaligira na tinoni ni Gibeon kara mailaba i matana, me veisuagira, “?Rongona gua ti amu perobulesigami igami, mamu tsarivanigami laka igamu amu talu kesa tana vera ao, miava, migamu amu totu varangi lê moa?” 23 Rongona nogo igamu amu nauvaganana ia ti aia God e kedeginigamu. Nimui tinoni sauba kara tseka sailagi, ma kara lia gana na mani kavi lake ma na tore kô ma na adivanoana tana nina belatabu niqu God.”
24 Migira ara tuguvisua mara tsarivania, “Taovia, igami ami nauvaganana ia, rongona ami rongominogoa laka e mana nomoa laka na Taovia nimu God e ketsalia a Moses nina maneaqo ke sauvanigamu na kao popono girani, ma kamu labumatesigira sui igira ara mauri i laona. Eo, ami nauvaganana ia, rongona ami matagunigamu sosongo igamu kamu tau labumatesigami sui. 25 Mi kalina ia, igami ami totu nogo i limamu igoe; mo ko nauvanigami moa na omea igoe o pada e goto.” 26 Miani nogo na omea a Josua e naua: e reitutugudougira moa me tau tamivanigira na tinoni ni Israel kara labumatesigira. 27 Me atsa moa ti a Josua e reitutugudougira sosongo, maia e mologira moa kara tseka gana na kavi lake ma na kalagai kô vanigira na toga ni Israel me vania nina belatabu na Taovia. Me tsau mai i dani eni migira na Gibeon ara nau babâ na aqo vaga ia tana nauna i tana na Taovia e vilia gana na samasama vaniana.
* 9:4 9:4 Aia e kesa na vata na todo ara aqosiginia na kokorana na omea tuavati mara dona na molo uaeni i laona. 9:14-15 9:14-15 Na papadana ara manalinogoa niqira vekesai gana na rago.