3
Ma na vailabugi e babâ oka sosongo i ka levugaqira na alaala na mane vaumate ara sanga tabana tana vungu konina a Saul, migira ara sanga tabana konina a David. Ma David e susuliga babâ moa, migira ara sanga tabana tana vungu konina a Saul ara maluku babâ.
Igira na Dalena a David
Ara tu ono na dalena mane a David ara tu botsa vaitsarimurigi kalina a David e totu moa i Hebron: tugira nogo a Amnon na kesanina dalena ma na tinana aia ko Ahinoam ni Jesreel; ma Sileab, na rukanina ma na tinana aia ko Abigail na tinamatena a Nabot ni Karmel; ma na tolunina a Absalom, ma na tinana aia ko Maaka na dalena a Talmai na taovia tsapakae ni Gesur; na vatinina a Adonija, ma na tinana aia ko Hagit; na tsegenina a Sepatia, ma na tinana aia ko Abital; ma na ononina a Itream, ma na tinana aia ko Egla. Tugira sui na dalena mane tugirani ara tu botsa sui i Hebron.
A Abner e Ba Sanga Tabana Konina a David
Mi kalina e babâ moa na vailabugi i ka levugaqira nina alaala a David, ma na alaala ara sanga tabana tana vungu konina a Saul, me tangiloki babâ ganarongo a Abner i laoqira igira ara muria a Saul.
Mi kesa dani ma Isboset na dalena a Saul e tû me kelivania a Abner laka aia e maturu kolua kesa vidaqira na savana lê a Saul, aia ko Rispa na soana, na dalena a Aia. Me gini kore loki sosongo a Abner kalina e rongomia na goko vaga ia, me gudato me tsarivania a Isboset, “?O pada igoe laka na pai ni Juda inau? E tu mai nogo tana tuturigana, minau au totukakai sailagi i konina a Saul na tamamu migira goto na tasina ma na kulana, minau nogo au maurisigo igoe tania na limana a David. !Mi dani eni migoe o tû mo keli vaniau laka au sasi kolua kesa na daki! 9-10 Na Taovia e veke vaninogoa a David laka sauba aia ke adiligia na susuligana na aqotagao tania a Saul migira na dalena, me ke molokaea a David ke lia na taovia tsapakae kaputikaira sui na Israel ma na Juda, ke tû kesa tabana butona momoru me ke tsau bâ i tabana. Mi kalina ia, God nogo ke labumatesiau inau ti vaga inau kau tau manalivania na omea aia e vekea!” 11 Mi tana, ma Isboset e tau goto tsonia sa tsaqina goko rongona e mataguni sosongolia a Abner.
12 Ma Abner e tû me molovanogira visana nina mane adigoko i konina a David aia e totu moa i Hebron gana ke tsarivania, “?Asei sauba ke tagaovi kaputia na butona kao popono iani? E dou ti kaita ka patagokona sai, minau sauba kau sangago mo ko tangolia na Israel popono.”
13 Ma David e tsaria, “E dou! Inau sauba kau patagokona sai kolugo, me kesa moa na omea au ngaoa i konimu: laka nimu aqo igoe ko adimai vaniau ko Mikal na dalena a Saul kalina ko mai reiau.” 14 Ma David e molovanogira goto visana na mane adigoko kara ba laba i konina a Isboset ma kara tsarivania, “Ko molovisumai vaniau ko Mikal na tauqu, aia au voligininogoa na turina na kokoraqira kesa sangatu na mane ni Pilistia gana kau taugâ.” 15 Ma Isboset e tû me ba adiligia ko Mikal tania a Paltiel na tauna, aia na dalena a Lais. 16 Ma Paltiel e ngangai me tsarimurina ko Mikal poi e ba tsau tana vera ni Bahurim. Mi tana ma Abner e tsarivania, “Ko visu moa i vera.” Maia e visu.
17 Ma Abner e liu bâ i koniqira igira na ida tana Israel me tsarivanigira, “E oka sosongo nogo igamu amu ngaoa a David ke lia nimui taovia tsapakae. 18 Ma na tagu dou saikesa vanigamu nogo kalina ia. Kamu padatugua laka na Taovia e tsaria na goko vaga iani: ‘Inau sauba kau gini aqo a David niqu maneaqo ti kau laumaurisigira niqu tinoni ni Israel tania na limaqira na Pilistia, migira sui gaqira gala tavosi goto.’ ” 19 Ma Abner e ba goko vanigira goto na tinoni tana puku konina a Benjamin, mi muri maia e vano i Hebron ke tsarivania a David na omea igira na tinoni ni Benjamin mi Israel ara tabenogoa na nauana.
20 Mi kalina a Abner kolugira ara rukapatu nina mane ara mai tsau i konina a David, maia David e naua kesa na mutsasai kolugira. 21 Mara mutsa sui ma Abner e tû me tsarivania a David, “Kalina nogo ia inau sauba kau vano ma kau soasaigira na tinoni sui ni Israel ma kara tamivanigo ko lia niqira taovia tsapakae. Mi tana migoe sauba ko adia na omea o ngaoa, mo ko tagaovi kaputia na butona momoru popono.” Ma David e moloa a Abner ke visu tana rago, me ke tau goto laba vania sa omea seko.
A Joab e Labumatesia a Abner
22 Tau oka i muri maia Joab kolugira goto nina mane sasanga a David ara visumai talu tana vailabu, mara adimaia kolugira danga na omea ara laugira tana vailabu. Mi tana tagu ia, ma Abner e tau nogo totu kolua a David i Hebron, rongona a David e molovanonogoa tana rago. 23 Mi kalina a Joab ma nina mane ara labamai i vera, ma Joab e rongomia laka a Abner e mai na tsigoviana a David na taovia tsapakae, me laka a David e molovanonogoa tana rago. 24 Bâ, ma Joab e kore me tû me vano i konina na taovia tsapakae me tsarivania, “?Nagua vaga o naua igoe? A Abner e maitsau nogo i konimu. ?Me rongona gua ti igoe o tamivania ke vano lê vaga ia? 25 !Igoe o dona nogo laka aia e gini mai ieni rongona moa ke perobulesigo, me ke donaginia pipi na omea igoe o naua me pipi tana nauna o vano!”
26 Mi kalina a Joab e mololea na valena a David, maia e molovanogira visana na mane adigoko kara adivisumaia a Abner. Migira ara ba tsodoa tana tuvu i Sira mara adivisumaia; maia David e tau saikesa donaginia na omea ara naua igira. 27 Mi kalina a Abner e maitsau tugua i Hebron, ma Joab e adi bâ segenina ligisana na matsapakapuna na vera, vaga moa ti e ngaoa laka ke goko kolusegenia, mi tana maia e adia nina isi me touginia na tobana, me matesiginia a Abner rongona aia nogo e labumatesia a Asahel na kulana. 28 Mi kalina a David e rongomia na omea vaga ia e laba, maia e tsaria, “Na Taovia e donagininogoa laka inau kolugira goto niqu tinoni, igami ami tau gini loaga na mateana a Abner. 29 !Ma na kedena ke gado i konina a Joab ma nina vungu popono! !I laona pipi na vatavata ke botsamai sauba ke kesa na mane i laona na vungu i konina aia ke tsodoa na saqere vora, se na mudo, se ke labe lê me ke tugua moa na nauana niqira aqo na daki, se ke mate tana vailabu, se ke tau tugua gana mutsa!” 30 Maia nogo e vaga kalina kaira a Joab ma Abisai na kulana ara ka tangotugu i konina a Abner rongona aia e labumatesia a Asahel ka kulaqira tana vailabu i Gibeon.
Ara Qilua a Abner
31 Mi muria maia David e ketsalia a Joab migira goto nina mane kara ratsivotâ na poloqira, ma kara sagelia na polo baubau* papadana na padasavi, ma kara tangisia a Abner. Mi tana vano na veiqilu ma David na taovia tsapakae segenina nogo e tsatsari bâ i murina na tsatsaborona. 32 Mara qilua a Abner i Hebron, ma na taovia tsapakae e tangitangi loki tana qiluna a Abner, migira sui goto na toga ara nauvaganana goto ia. 33 Ma David e teâ kesa na linge na tangitangi vania a Abner me tsaria:
“?Laka e ulagamu igoe a Abner ko mate vaga na bule?
34 !Na limamu ara tau goto sorisaikaira,
Mara tau goto sorisaikaira na tuamu;
Mo mate vaga moa kesa na tinoni ara labua igira na tinoni vanga labupoi!”
Mi tana migira na toga ara tuturiga tugua na tangitangi.
35 Mi tana dani popono ia, migira na tinoni ara raiginia a David laka ke mutsa, maia David e gini vatsa me tsaria, “!God ke labumatesiau inau ti kau gania sa omea ti ke sui na dani i dani eni!” 36 Migira sui ara rongomia a David e goko vaga ia, mara rongomingaoa, mara reingaogotoa pipi sui na omea a David e naugira. 37 Migira sui nina toga a David migira goto na toga sui tana Israel ara padagadovia laka na taovia tsapakae e tau sangasage i laona na mateana a Abner. 38 Ma na taovia tsapakae e tsarivanigira nina mane sasanga, “?Laka igamu amu tau reigadovia laka i dani eni nogo e mate kesa na ida loki tana Israel? 39 Atsa moa ti inau na taovia tsapakae God e vilinogoa, minau goto au vatsangia na maluku i dani eni, rongona ka niqira sasaga tabaru kaira na dalena ko Seruia ara ka ngoliginiau sosongo inau. !Na Taovia segenina nogo ke kedekaira na vanga labumate kaira, vaga nogo e tugua na omea kaira ara ka naua!”
* 3:31 3:31 “na polo baubau” Aia na vatana na polo ara sagelia na papadana na melu ma na padasavi.