13
Bernabé jare Saulo yogüɨraja omombeu ñee icavi vae
Jare yogüɨreco oporogüɨrovia vae Antioquía pe ñogüɨnoi vae reta ipɨte pe amogüe Tumpa iñee omombeu vae reta jare Tumpa iñee re oporomboe vae reta. Jae reta co Bernabé, Simón Niger, Lucio Cirene pegua, mburuvicha guasu Herodes jentara Manaén jee vae, jare Saulo. Cuae reta oyeócuai ñandeYa pe jare oyecuacu tembíu güi rambueve, Espíritu Santo jei chupe reta:
—Pemondo Bernabé jare Saulo oyapo vaera mbaravɨquɨ che aiparavo ma chupeguara vae.
Jare oyecuacu reta tembíu güi, jare oyerure reta Tumpa pe. Jayave iru reta oñono ipo jese reta jare omondo.
Omombeu reta ñee icavi vae Chipre pegua reta pe
Jayave Saulo jare Bernabé oñemondouca Espíritu Santo pe, jare yogüɨraja tenta Seleucia pe, jare joco güi oasa ɨ guasu rupi ɨvɨ Chipre pe. Jare yogüɨraja ovae yave tenta Salamina pe, omombeu reta Tumpa iñee judío reta itupao reta pe. Jare Juan ojo jae reta ndive omborɨ vaera. Jare opaete Chipre omboapɨ yave, yogüɨraja ovae tenta Pafos pe, jare joco pe oñovae metei judío Barjesús jee vae ndive. Jae co metei ipaye vae, jare jei jae co metei Tumpa iñee omombeu vae. Cuae jei oporombotavɨ vaera. Cuae cuimbae oi mburuvicha Sergio Paulo jee vae ndive. Cuae mburuvicha iyaracuaa catu co. Jae oeni Bernabé jare Saulo, jare oipota oyeapɨsaca Tumpa iñee re. Erei Elimas (Cuae tee oipota jei: Ipaye vae.) omboavai, agüɨye vaera tei mburuvicha oporogüɨrovia. Erei Saulo (oñembojee vi Pablo pe vae) tɨnɨe Espíritu Santo pe, jare omae ngatu Elimas re 10 jare jei chupe:
—Nde co jae aña guasu taɨ oporombotavɨ vae. Nde reyapo icavi mbae vae, jare mbaeti reipota iru vae reta oyapo vaera jupi vae. Jecuaeño reporopia ñandeYa jape icavi vae güi. 11 ¡Mase! añave ñandeYa tombou ipo nderé, nderesa mbae reico vaera. Ngaraa reecha cuaraɨ mbovɨ ara pegua —jei.
Jare jupiveiño Elimas mbaeti mbae ipuere oecha, pɨtumimbi oi yave rami, jare cotɨcotɨ oyerova oeca tei quia oipoco güɨraja vaera. 12 Jayave mburuvicha cuae oyeapo vae oecha yave, güɨrovia Tumpa iñee. Echa ipɨacañɨ ñandeYa iporomboe re.
Pablo jare Bernabé Antioquía Pisidia pegua pe
13 Jayave Pablo jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta yogüɨraja Pafos güi, jare oasa ɨ guasu rupi tenta Perge ɨvɨ Panfilia pegua pe. Erei Juan oeya reta ojo ye Jerusalén cotɨ. 14 Jayave jae reta yogüɨraja Perge güi tenta Antioquía Pisidia pegua cotɨ. Jare joco pe yogüɨraja ovae yave, oique reta judío reta itupao pe mbutuu iara pe, jare oguapɨ reta. 15 Jare iru vae reta omongueta güire mboroócuai güi jare Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe güi, tupao pegua reta itenondegua reta omondo jei chupe reta:
—Orerɨvɨ reta, oime yave ñee penoi oremboaracuaa vaera, pepuere pemiari.
16 Jayave Pablo opúa, jare omopúa ipo omoquirii reta vaera. Jayave jei chupe reta:
—Cuimbae Israel pegua reta, pe reta pemboete co Tumpa. Peyeapɨsaca cheré. 17 Israel pegua reta iTumpa oiparavo ñanetenondegua reta, jare omboeteuca Egipto pe yogüɨreco rambueve. Erei Egipto mbaeti co jae reta iɨvɨ. Jare Tumpa imbaepuere tuicha vae pe güɨnoe joco güi —jei—. 18 Jare cuarenta año ipɨaguasu chupe reta ñuu rupi. 19 Jare opa omboai güire Canaán güi siete ɨvɨ ambuembué vae pegua reta, omee cuae reta iɨvɨgüe Israel pegua reta pe iɨvɨra —jei—. 20 Cuae jaɨcue rupi cuatrocientos cincuenta año rupi Tumpa omee chupe reta mburuvicha reta ojaa vaera Samuel oi regua. Samuel co jae Tumpa iñee aracae omombeu vae —jei—. 21 Jayave jae reta oyerure mburuvicha guasu re. Jayave Tumpa omee chupe reta Cis taɨ Saúl jee vae cuarenta año pegua. Jae co metei cuimbae Benjamín iñemoña pegua. 22 Jare Tumpa cuae cuimbae omombo yave, omee chupe reta David juvicha guasura. Jare Tumpa jei David re: Che aicuaa Isaí taɨ David. Jae co metei cuimbae cheremimbota oipota vae. Jae oyapota opaete che aipota vae —jei, jei Pablo—. 23 Cuae David iñemoña güi Tumpa omee Jesús. Jae co oporomboasa vae. Jocorai Tumpa oyapo ma aracae jeigüe vae —jei—. 24 Ndei Jesús ou mbove, Juan omombeu opaete Israel pegua reta pe oeya vaera iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, jare oñembobautizauca vaera. 25 Jare Juan opata ma omombeu chupe reta yave, jei: Pe reta peñemongueta tei che co jae. Erei mbaeti jocorai. Co ou cheraɨcue iru vae. Mbaeti jupi che amboi vaera ipɨapaa —jei, jei—.
26 Cherɨqueɨ reta, pe reta co jae Abraham iñemoña reta. Pe reta pemboete co Tumpa. Tumpa ombou peve cuae ñee peñemboasauca vaera. 27 Echa Jerusalén pegua reta jare juvicha reta mbaeti oicuaa quia ra co jae Jesús. Mbaeti vi oicuaa Tumpa iñee aracae omombeu vae reta oicuatiagüe mbutuu iara ñavo jae reta omongueta tei vae. Jae rambue jae reta jei Jesús oyeyucauca vaera, jare jocorai oyeapo oyecuatía oi jese vae —jei Pablo—. 28 Jare yepe tei mbaeti ovae teco Jesús re oyucauca reta vaera, erei oyerure Pilato pe oyucauca vaera. 29 Jare jae reta opa ma oyapo chupe yave opaete jese oyecuatía oi vae, ombogüeyɨuca reta ɨvɨra güi, jare oñonouca teogüerɨru pe —jei—. 30 Erei Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. 31 Jare jeta ara oyecuaa jae jupíe yogüɨraja Galilea güi Jerusalén pe vae reta pe. Jae reta añave omombeu iru vae reta pe —jei Pablo chupe reta—. 32-33 Jare ore vi romombeu peve ñee icavi vae, quirai Tumpa jei ñanetenondegua reta pe vae Tumpa etei oyapo ma ñandeve. Echa omoingove ye Jesús güeru omanogüe vae reta ipɨte güi. Oyecuatía oi Salmo mocoia pe corai: “Nde co jae cheRaɨ. Cuae ara che co jae ndeRu”. Jocorai oyecuatía oi. 34 Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi, agüɨye vaera etei jetegüe oicomegua. Jare cuae re jei: “Tamee ndeve morogüɨrocuavee David pe jae ameeta chupe vae” —jei Tumpa, jei—. 35 Jae rambue jei iru Salmo pe: “Che co jae jupi vae. Mbaetita remaeño cheretegüe re oicomegua vaera” —jei, jei—. 36 Echa David oyeócuai güire opaete jenta pegua reta pe Tumpa jemimbota rupi, omano, jare oñeotɨuca itenondegua reta ñogüɨnoia pe, jare jetegüe oicomegua —jei—. 37 Erei jocuae Tumpa omoingove ye güeru omanogüe vae reta ipɨte güi vae jetegüe mbaeti etei oicomegua —jei—. 38 Jae rambue, cherɨqueɨ reta, peicuaa cavi cuae ore romombeu iru vae reta pe vae. Tumpa iñɨrota peve pembaeyoa reta re cuae Jesús jeco pegua. 39 Jare opaete güɨrovia jese vae reta oñembojupi ma. Echa mbaeti ñandepuere ñañembojupi Moisés iporoócuai re —jei—. 40 Jae rambue peñeandu, agüɨye vaera oyeapo peve Tumpa iñee aracae omombeu vae reta jei vae. Echa jei reta corai:
41 ¡Mase! oporogüɨroɨro vae reta, pepɨacañɨ jare pecañɨtei —jei Tumpa—.
Echa che ayapota metei mbaravɨquɨ peico rambueve.
Pe reta ngaraa perovia, yepe tei quia omombeuta peve —jei.
Jocorai jei reta —jei.
42 Jare oe reta yave judío reta itupao güi, judío mbae vae reta omoñera omombeu vaera chupe reta cuae ñee mbutuu iara outa vae pe. 43 Jare tupao pe yatɨ vae reta opa yogüɨraja yave, jeta judío reta jare judiora oyeapo vae omboete Tumpa vae reta yogüɨraja Pablo jare Bernabé ndive. Cuae mócoi reve imiari chupe reta, jare oyócuai jecuaeño oyeco reta vaera Tumpa ipɨacavi re.
44 Jare mbutuu iara ou vae pe opaete seri tenta pegua reta oñemboatɨ, oyeapɨsaca vaera Tumpa iñee re. 45 Erei judío reta oecha yave jeta yae vae yatɨ, oñemoagüɨro yae, jare jei mbaeti co añete Pablo jei vae, jare jei icavi mbae vae Pablo cotɨ. 46 Jayave Pablo jare Bernabé imiari oquɨye mbae reve chupe reta. Jei reta:
—Añete icavi co ore romombeu vaera peve rani Tumpa iñee. Erei peroɨro ma. Mbaeti ma peipota. Jocorai peicuauca oreve mbaetita co penoi tecove opa mbae vae. Jae rambue añave romombeuta judío mbae vae reta pe. 47 Echa ñandeYa oreócuai corai:
Pomondo judío mbae vae reta pe, peraja vaera tembipe chupe reta, jare pemombeu vaera opaete ɨvɨ pegua reta pe Tumpa omboasata co.
Jocorai oreócuai —jei reta.
48 Jare judío mbae vae reta oendu yave cuae ñee, oyerovia yae, jare omboete Tumpa iñee. Jare güɨrovia opaete jocuae Tumpa oiparavo tecove opa mbae vae güɨnoi vaera vae reta. 49 Jare Tumpa iñee oñemoai opaete jocuae ɨvɨ rupi. 50 Erei judío reta omboemboe cuña tenta pegua reta itenondegua omboete Tumpa vae reta jare cuimbae tenta pegua reta itenondegua reta, jare omboɨpɨ oiporarauca Pablo jare Bernabé pe, jare omombo reta iɨvɨ güi. 51 Jayave Pablo jare Bernabé omotumo ɨvɨtimbo ipɨ güi, oechauca vaera tenta pegua reta co teco güɨnoi, jare yogüɨraja tenta Iconio cotɨ. 52 Erei oporogüɨrovia vae reta oyerovia yae, jare tɨnɨe Espíritu Santo pe.