6
Nasarete ibal kobe Yesu mun kal waa tongwa
(Mat 13:53-58; Luk 4:16-30)
Ena Yesu Kapanaum gariba pisere inin ogin Nasarete ongure, gawlima kobe bole para ongwa. Pi milungure, Sare kaun u bawa dungure yalini Yuda ibal ka main ogu ala pirere, ka main nil si tongure ibal binanbile pire buul kune iru dungwa, “Yalini ka dungwa mere main paangwa, alde pire yuure dime? Nomanin si pirekun ere dungwa, tamintan nomanin si pire dime? Kal guman kwi dungwa i maribe ere erungwiwe? Yalini ogu miremil ki kanungwa yal tawle milemua. Maria wan milere, Yemis te Yose te Yuda te Saimon abinbi milemua. Yalini alenbi abila bole para ta milekemo? Milemua.” Iru dire nigi de pire Yesu tongwa. Tongure Yesu ka iru di tongwa, “Ka kebe yal ibal pire yebe ere tomba, inin garibanin ibal, te enin taw kobe, te nen man kobe, pire yebe ere tekungwa paamua.” Dire gariba gul i kal guman kwi dungwa erala dimba, ta erekire ibal nibil erungwa taran taran aan aa tere a pilaan pai tongwa. Ibal kobe God pire gi dekungwa Yesu kane buul kunungwa.
Yesu gawliman kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan, konagi ere tongwa
(Mat 10:5-15; Luk 9:1-6)
Yesu ogu ai ta ta ka main nil si te yongwa. Gawlima kobe anan kole kole muru kawnan milin sutan “Miliga gul ere wo,” di gala dire, yal sutan sutan nu morin si erungwa. Sia ibal den miriin suna milungwa maa si mena erama dire, Yesu yobilaan bile gawlima kobe tongwa. Yesu kaman tere iru dungwa, “Baan suna kobi nanga kalkan ire pikio. Komina baan nenanga, te gal kaban te kobile moni gal gulangwa, te gal sutan para ire pikio. Goliba tawle ire po. Kawn tobilin sigi dire te gal taran sigi dire po.” 10 Dire ka iru di tongwa, “I pi milanga ogu i mile payo. Ogu taw kebe yekio. 11 Ai baan ta pi bawa dinangire, aa te wai ere i tekire, te ka dinanga pirekire, ibal iru ere i tenangwa, guman yaa tere kal iru eringire, nomanin sire main piramua.” 12 Dungure yal kobe u sutaw pire ka iru kere di ibal kobe tongwa, “I kal digan ere taalime eringa pisere, nomanin suna kwi si kiruul so.” 13 Dire, yalin kobe sia inin inin milungwa para maa si mena erere, ibal binanbile nibil erungwa kakulin bile tongure, aa te pilaan pai tongwa.
Nil bile tongwa yal Yon, gulungwa
(Mat 14:1-12; Luk 3:19-20; 9:7-9)
14 Yesu guun kan kole kole ware biingwa, kenin erungwa yal bil kaan Kerodi pirungwa. Ibal taw mile, “Nil bile tongwa yal Yon, gulere ale u kwi omua. Omia, ena yobilaan bile kal guman kwi dungwa eremua,” dungwa. 15 Dimba, ibal taw kobe mile “Elaya milemua,” dungure, te ibal taw kobe mile, “Goma ka kebe yal milungwa mere yalini ka kebe yal iru milemua,” dungwa.
16 Ibal kobe iru dimba, Kerodi pirere, “Yon naan di keli sibinga ale u kwi omua,” dungwa. 17 Ka iru dungwa main iwe. Kama kaya Kerodi Yon kan kulala dire, ibal kobe nusi erere pi kanin si yuungure, kanin paangwa. Iru erungwa main iwe. Kerodi yalini kebinbi Pilipi ebinbi kaan Kerodias, Kerodi abalini ingwa 18 Yon iru di yalini tongwa, “I kebininbi ebinbi i inin inga paikimua.” Iru dungure Kerodias nigi de pirungwa; Kerodi Yon si kanin sungwa. 19 Kerodias Yon nigi de pire tere si gulala di pirimba, Kerodi Yon milungwa kuril pirungure, abalini erala di pirungwa kuunin erekungwa. 20 Yon yalini kabin sire dorimil milungwa, Kerodi kuman kine tongwa. Yon ka dungwa Kerodi pire nomanin su simba, ka dungwa wai pirungwa.
21 Abal Kerodias Yon sala di ongwa kaun u maribe ongwa. Kaun i, Kerodi kule nongwa kaun pire komina bil gabman yal, te simil nen bil, te Galili yal singaba ki tere nongwa. 22 Nere milungwa kaun, Kerodias abilin suna ali urere egin gale erungwa, Kerodi te komina bole ne milungwa yalin kobe wai kanungwa. Kerodi ka iru di gi iray tongwa, “I kalkan irala di piranga kal i, ‘Na to,’ dinanga i teralwa.” 23 Kerodi inin mabin mina aa taw sire iru dungwa, “Kalkan na kenin ere ke milebinga suna pol sirere, ‘I kole na to,’ dinanga mere, na wiina ere i teralwa.” 24 Dungure abalini mena pirere ka iru sirin bile man tongwa, “Takal waa di yalini terale?” Dungure iru dungwa, “ ‘Yon nil bile tongwa yal, naan di keli sire gibilin gole na to,’ di ta.” 25 Dungure, gi i gin taran mugu di pi ka iru di yal bil kaan Kerodi tongwa, “Yon nil bile tongwa yal gibilin gole pele bala bolimina ye, malia na to.” 26 Dungure yal bil Kerodi miriin wen pirimba, mabin mina ka di tere te ibayaal milungwa, ena ka yaa ime sirala di pirekungwa, inin ka dungwa ka di kile di mena erala di pirekungwa. 27 Yalini gin taran simil nen ta nusi ere, “Yon yalini gibilin gole ire yuwo,” di tongwa. Di tongure kanin paangwa ogu pirere naan di keli sire 28 gibilin gole pele bala ye yuure gi tongure, gi yuure manbi tongwa. 29 Iru erungwa Yon gawlima kobe pirere, yobilaan irere yobilaan gul maul si yongwa.
Yesu ibal 5,000 komina tongwa
(Mat 14:13-21; Luk 9:10-17; Yon 6:1-13)
30 Yesu nusi erungwa yal kobe kwi Yesu milungwa gul urere, konagi ere te ka nil si tongwa mere, bolin kule tongwa. 31 Ibal ure ka di tere ere ongure, ibal kwi ure di tere ere ongwa. Ibal kobe morin iru erungwa, Yesu te gawlima kobe komina nerabina di pirimba, kaun ta dekungwa ole nekungwa. Ta nekungwa, ena Yesu ka iru di gawlima kobe tongwa, “Gariba simi yongwa gul erin milana nabina wo.” 32 Dire, sipe ala pirere gariba simi yongwa gul inin nil bolimina ongwa.
33 Ongure ibal miriki Yesu u ongwa guman kanere ogin pisere mugu di pire, kaya u kol baan suul milungwa. 34 Yesu sipe pisere, pi gariba i ongwa kaun, ibal kobe miriki wen milungwa kanere miriin pire tongwa. Bolima siipe siipe milungwa mere ibal kobe iru milema di pirungwa. Bolima siipe siipe yal ta kenin erekungwa mere, ibal kobe iru milema di pire, Yesu miriin pire tere ka binanbile nil si tongwa. 35 Kamin girungure gawlima kobe Yesu milungwa gul urere, ka iru di tongwa, “Abila pene yongwa dungure te kamin giremia, 36 ena ibal kobe komina gibilin si nenama dire komina dungwa gul, te ogu pene yongwa gul binan nusi ero.” 37 Dimba Yesu mile, “Ibal kobe komina nenama dire i inin to,” dungure yal kobe ka iru dungwa, “Komina birete kobile moni kandret sutan bilungwa, pi gibilin si terabino? Tamama.” 38 Dungure yalini ka iru di tongwa, “I komina birete tamintan dime? Dinangwa mere pi kere kanana po.” Dungure yal kobe kere kane pisere iru dungwa, “Komina birete anan kole muru te nil kabe sutan dimua.”
39 Dungure Yesu mile, “Ibal kobe kul kwi yongwa bolimina taminin inin inin sire amin di milo,” di tongwa. 40 Ibal kobe pirere ibal taminin taw wan kandret baan ta milungure, taminin taw pipti baan ta milungure, ibal para muru iru amin di milungwa. 41 Yesu birete anan kole muru te nil kabe sutan, aa tere kamin gul kane yebe ere God maki ye tere, komina birete bege di gawlima kobe tongure, gawlima kobe obin si ibal kobe tongwa. Tongure, yalini nil kabe sutan obin si ibal para muru tongwa. 42 Ibal para muru nere kubin maangwa. 43 Komina birete te nil kabe imo dungwa gal gulungure, gal anan kole kole muru kawnan milin sutan muulungwa. 44 Yalgo binanwenbile, tausen anan kole muru, komina birete nongwa.
Yesu nil benge bolimina kol warungwa
(Mat 14:22-33; Yon 6:15-21)
45 Ena Yesu kaya ka iru di gawlima kobe tongwa, “I sipe ala pire nil benge binan kole iray Besaida ogu ai goma po.” Dire ibal miriki wen, “U sutaw po,” di tongwa. 46 Ibal “Ere po,” di te pisere, Yesu ana di God terala dire kamin kuul pi maangwa. 47 Kamin sibilungure, gawlima kobe sipe ala nil benge suna bolimina warungure, Yesu mena inin milungwa. 48 Gawlima kobe bili awlan bale nil mina waa kire dire omba, gwi u sipe guman sungwa sungwa yal kobe buul yaangwa, Yesu kanungwa. Mine main kamin taangure Yesu nil bolimina ware ongwa. 49 Pirere goma nala di omba, nil bolimina warungwa yal kobe kanere, “Sia ta umua,” di pire gala bil dungwa. 50 Yal kobe yalini kanere kalgane ingwa. Imba, Yesu ka iru di yal kobe tongwa, “Yobilaan bile milo. Na inan miliga i kuril ta pirekio.” 51 Dire sipe pi ala pire gwi gurala erungwa. Erungure yal kobe nomanin pire buul kunungwa. 52 Yalini komina birete tongwa mere, main ta pirekun erekire pire bawa dikungwa.
Yesu Genesarete ibal kobe binanbile aa te pilaan pai tongwa
(Mat 14:34-36)
53 Ena nil benge binan koli iray, gariba kaan Genesarete u bawa dire, sipe si gule yongwa. 54 Yal kobe sipe pisere u mena ongure, ibal kobe Yesu milungwa guman kane bawa dungwa. 55 Ibal mugu di kole kole pire, ibal nibil erungwa eri bale kawi yuungwa. “Yesu ai baan ta omua,” dungwa gul ibal nibil erungwa awli ongwa. 56 Yesu ogu ai mege, te ogu ai bil, te gariba binan ogu i mege mege ki paangwa ai, iru para muru ongure, nibil erungwa ibal awli malge pirere i main erungwa. Ibal ana dire iru dungwa, “I gal binan aa terabina, ‘Para paimua,’ da.” Ibal kobe aa tongwa, nibil erungwa piraan dungwa.