9
EWeema eya Kibbumba eyʼoku kyalo
Era endagaano esooka eyʼaMateeka ga Musa yabbaire nʼebiragiro ebyalaganga engeri yʼokusinzamu oKibbumba, era nʼeraga nʼekifo ekitukulye ekyʼomu kifo kyʼokumusinziramu ekyʼoku kyalo. Ekifo ekyo kyabbaire weema eya Kibbumba aBaisirairi egibakomekere ngʼerimu ebisenge bibiri. Omu kisenge kyayo e kyenza, ooba ekisooka, mwabbairemu ekikondo oku bayanika eitaala. Era nga mulimu nʼemenza, nʼemigaati egibawonga eeri oKibbumba. Ekitundu ekyo nga bakyeta Kifo eKitukulye.+ E nyuma wʼolutimbe olwokubiri, olwabbaire omunda omu Kifo eKitukulye, niiwo awabbaire ekisenge ekyokubiri ekibeeta eKifo eKitukulye eIno.+ Mwiyo mwabbairemu ekyoto ekyʼobubbaani, ekibakolere mu zaabbu. Era mwabbairemu esanduuku eyʼendagaano, egibasiigireku ezaabbu oku mba gyonagyona. Omu sanduuku eyo, mwabbairemu ekibya ekyʼezaabbu, omwabbaire obubbongokera bwʼemere egibeeta emaanu.+ Era mwabbairemu nʼomwigo gwʼAlooni ogwalokere, nʼebipande ebibiri ebyʼamabbaale okubawandiikire ebiragiro eikumi ebya Kibbumba.+ Oku ngulu kwayo kwabbaireku ebifaananyi byʼabakeruubbi* abʼekitiisya. Ebiyaya byabwe nga bikingulya oku ngulu kwʼekisaanikiro kyʼesanduuku oku baswankiranga omusaaye gwʼebyo ebibasadaakire. Ebiyaya ebyo byabiikanga oku kisaanikiro iyo entebe ya Kibbumba onanyere okusaasira. Ebyo byonabyona titwezya kubisonzola atyanu ekimo ku kimo.+
Ebyo byonabyona nga biwoire okubicaana nakusani bityo, abakabona baingiranga bulijo omu kisenge ekisooka, ni batuukirirya omulimo gwabwe.+ Neye omu kisenge ekyokubiri, eyaingirangamu yabbaire kabona akira obukulu yenkani, ngʼaingiramu omulundi gumo buli mwanka, era ngʼali nʼokutwalayo omusaaye gwʼesadaaka oguyaawangayo okululwe, nʼoku lwʼebibbibibbi byʼabantu ebibakola omu kutamanya.+
Mwebyo byonabyona oMwoyo oMutukulye yabbaire alaga ati, enzira etuuka omu Kifo eKitukulye eIno, yabbaire ekaali kumanyikana eeri abantu, ngʼeweema eya Kibbumba eyasookere ekaali eriwo. Ekyo kyabbaire kifaananyi-bufaananyi ekiwa ekyokwega ekyamakulu omu biseera binu ebitulimu. Kiraga kiti, ebirabo nʼesadaaka ebyo ebibaawangayo, tibyezyanga okutukulya okutoolawo okuwulira omusango omu mwoyo gwʼoyo abiwaayo. 10 Byakomanga ku bintu byʼoku ngulu, ebifa ku byokulya nʼoku byokunywa nʼoku bulombolombo obwʼokwetukulya, era ebyabbaire ebyʼokubbaawo paka oku kiseera ekyʼokwirya buli kintu obuyaaka.
Omusaaye gwa Kurisito
11 Neye oKurisito yaizire nga niiye okabona akira obukulu owʼebisa ebyaba okwiza, nʼaingiire omu weema eya Kibbumba ekira obukulu nʼokutuukirira, eteri yʼabantu egibakolere. Ekikoba kiti, iyo tiya ku kyalo kunu neye yʼomwigulu. 12 Iye tiyaingiireyo na musaaye gwa mbuli ooba gwa nyana wa nte. Wazira yaingiireyo na musaayegwe ogunanyerenyeere, nʼaingirira nakimo omu Kifo eKitukulye eIno omulundi gumo lumala, ngʼamalire okutusunira okutununula okutawaawo. 13 Atyanu, omusaaye gwʼembuli nʼogwʼente enumi, nʼeikoke lya mpaki egiboocerye, ebibamwaga kwabo abatatukula, bibatukulya, omu Mateeka ga Musa, ni babba batukula ku ngulu mu mubiri neye timu myoyo.+ 14 Neye oKurisito abulaku ekyokumunenya, yeewaireyo nʼafa ngʼesadaaka eeri oKibbumba omu maani ga Mwoyo atawaawo. Aale atyanu omusaayegwe tigwalikirawo ino okunaabya emyoyo gyaiswe nga gutoolawo okuwulira omusango olwʼebikole ebibbibibbi, ni tuweererya oKibbumba onanyere obwomi?
15 Nʼolwekyo oKurisito niiye omutabagania omu ndagaano empyaka, olwʼokubba abo oKibbumba abeyalondere nʼabasuubiza ebintu ebisa ebitawaawo, abayezyesya okubisuna. Ekyo kyezyeka, olwʼokubba yafiire nʼanunula abantu omu bibbibibbi byabwe ebibakolere nga bakaali bali ansi wʼeifuge lyʼendagaano esooka.
16 Ngʼekyokuboneraku, omuntu owaakola ekiraamo kikakata ngʼeyakikolere amalire kufa. 17 Ekiraamo tikikola ngʼeyalaamiirye akaali mwomi, wazira amala kufa, kaisi ni kikola. 18 Nʼendagaano esooka kagira bagikakasire na musaaye. 19 OMusa oweyamalire okulanga eeri abantu ebiragiro bya Kibbumba byonabyona ebiri omu Mateeka, nʼakwata omusaaye gwʼente nʼogwʼembuli, nʼatabulyamu amaizi. Kaisi nʼasiba ebyoya bya ntaama ebitukuliki oku kasaale akebeeta “Yisopu,” nʼaswankira omusaaye ogwo oku kitabo kyʼaMateeka nʼoku bantu bonabona.+ 20 Yaswankiranga nga waakoba ati, “Gunu niigwo omusaaye ogukakasa endagaano oKibbumba egyabalagiire okutuukirirya.” 21 Era omu ngeri enanyere eyo, oMusa nʼaswankira omusaaye ogwo oku weema eya Kibbumba nʼoku bintu byonabyona ebibakolesya omu kusinza.+ 22 Era omu Mateeka, kumpi buli kintu bakitukulya na musaaye, era anambula kusuka omusaaye, tiwabbaawo okusoniya omuntu ebibbibibbi.+
OKurisito sadaaka etoolawo ekibbikibbi
23 Kale abakabona, kyabbaire kibeetaagisya okutukulya ebifaananyi ebyʼebintu ebiri omwigulu nga bawaayo sadaaka egyo. Neye ebintu ebiri omwigulu ebinanyerenyeere, byetaaga okubitukulya nʼesadaaka ekira egyo obusa. 24 Era oKurisito tiyaingiire omu kifo ekitukulye nga bantu niibo abakikolere, ekifaanana-obufaanani na kidi ekinanyerenyeere. Wazira yaingiire omwigulu awananyerenyeere, era nga gyali nʼatyanu omumaiso ga Kibbumba ngʼatukiikirira. 25 Era oKurisito tiyaingiire omwigulu kwewaayo mirundi mingi, ngʼokabona akira obukulu owaingira buli mwanka omu Kifo eKitukulye okuwaayo omusaaye gwʼebisolo. 26 Singa kyabbaire kityo, awo oKurisito yankubbaire ali nʼokugada emirundi mingi okuzwera nakimo ekyalo kasookeede bakibbumba. Neye iye yabonekere lumo, mu biseera binu ebyʼenkomerero, kaisi atoolewo ekibbikibbi oku lwʼabantu bonabona, nga yeewaayo onyere ngʼesadaaka. 27 Era nga buli muntu oKibbumba oweyamutegekeire okufa lumo, era oluzwanyuma lwʼokufa, ni bamusalira omusango, 28 era nʼoKurisito atyo, bamuwaireyo omulundi gumo ngʼesadaaka okwetiika ebibbibibbi byʼabangi.+ Yaliiza omulundi ogwokubiri, neye nga taizire kwiramu kwetiika kibbikibbi, wazira okulokola abo abamukuumirira.
+ 9:2 Kuz 26:1-30; 25:23-40 + 9:3 Kuz 26:31-33 + 9:4 Kuz 16:4-36 + 9:4 Kuz 16:33; 25:10-16; 30:1-6; Kub 17:8-10; Ama 10:3-5 * 9:5 Bakeruubbi. Ebibbumbe byʼomwigulu ebibbaaku ebiyaya. 9:5 Kisaanikiro. KyʼeSanduuku yʼeNdagaano. + 9:5 Kuz 25:18-22 + 9:6 Kub 18:2-6 + 9:7 Lee 16:2-34 + 9:13 Lee 16:15-16; Kub 19:9,17-19 + 9:19 Kuz 24:6-8 + 9:21 Lee 8:15 + 9:22 Lee 17:11 + 9:28 Isa 53:12