23
OYesu omu maiso ga Piraato
(Mat 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Yok 18:28-38)
Awo abʼolukiiko bonabona ababbairewo ni basetuka, ni batwala oYesu egiri oPiraato. Era owebamutuucirye ni batandiika okumuwaabira nga bakoba bati, “Onu twamwajiirye ngʼasasamaza abantu bʼeigwanga lyaiswe, ngʼabaloberya okuwa oKaisaali omusolo, era nga yeeyeta Kurisito ogubasukireku amafuta, okabaka.” OPiraato nʼamubuulya ati, “Niiwe okabaka wʼaBayudaaya?” OYesu nʼamwiramu ati, “Ee, kityo ngʼowookobere.” Awo oPiraato nʼakoba abakabona abakulu nʼekiziima kyʼabantu ati, “Timbona musango ogumuvunaana omuntu onu.” Neye ibo ni beekalangula nʼamaani okumukakasa bati, “Asasamaza abantu omu njegesyaye. Yatandiikire mwitwale lyʼe Galiraaya, nʼabita omu Buyudaaya mwonamwona ngoyo atyanu atuukire nʼaanu.”
OYesu omu maiso ga Kerode
Kale oPiraato oweyawuliire ebyo, nʼabuulya ooba ngʼomuntu oyo Mugaliraaya. Oweyamanyicirye ati oYesu azwa mwitwale lya Kerode, nʼamuweererya egyali, aate ngʼoKerode yena omu naku egyo yabbaire mu Yerusaalemi.
Kale awo oKerode oweyaboine oYesu nʼasangaala ino olwakubba yabbaire awuliire ebimufaaku, era okuzwa eira nʼeira yatakanga okumubona, era ngʼasuubira okumubona ngʼakola ebyewunyo. Kale nʼabuulya oYesu ebibuulyo bingi, neye oYesu nandi nʼamwiramu kadi kimo. 10 Awo-so abakabona abakulu nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa ni beeteekawo, kaisi ni bakaalaama nʼamaani oku Yesu. 11 Awo oKerode nʼabaisulukalebe ni bamunyaiya nga bamutala era ni bamukiina kaisi oKerode nʼamuzwalisya ekizwalo ekimirikiinya, era nʼalagira ni bamukanja e wa Piraato. 12 OKerode nʼoPiraato ababbaire bacaawaganire ngʼensonga gya Yesu gikaali okubbaawo, ni basuuka ba mukago oku lunaku oolwo.
OYesu bamusalira ogwʼokufa
(Mat 27:15-26; Mak 15:6-15; Yok 18:39–19:16)
13 Awo oPiraato nʼayeta abakabona abakulu nʼabamo oku bʼakakiiko akafugi nʼekiziima kyʼabantu ekyabbaire awo. 14 Era nʼabakoba ati, “Muleetere omuntu oyo egyendi nga mukoba muti asasamaza abantu; aale mubone, mmubuuliirye omu maiso gaanywe, era timboinemu musango mwebyo ebimusinziriraku okumuvunaana. 15 Era waire oKerode yena atyo tasunire ekyokumuvunaana, kagira amwirirye egituli. Ngʼowemubona omuntu oyo mpaawo musango oguyabbengere ogumusinziriraku okumusalira ogwʼokufa. 16 Aale njaba okumubonereza, kaisi mmuteere.” [ 17 Kyabbaire kityo olwakubba ku buli Mukolo ogwʼoKutambukirya, oPiraato yateekwanga okubateerera omusibe ogubamusabanga].*+
18 Kale awo ekiziima kyʼabantu kyonakyona ni kiceerera aamo kiti, “Oyo omwite-bwiti, otuteerere Bbalaba!” 19 OBbalaba oyo yabbaire musibe omu mabbuusu olwʼakeediimo ekiyakolere omu kibuga era nʼolwʼomuntu oguyabbaire aitire.
20 Atyo oPiraato nʼagezyaku okubagambirirya tete ngʼataka okuteera oYesu. 21 Neye ibo ni beeyongera okukooka bati, “Omukomerere oku musalabba, omukomerere oku musalabba!”
22 Tete era oPiraato nʼababuulya omulundi ogwokusatu ati, “Lwaki? Kibbikibbiki ekyakolere? Timbona nsonga kwiye emusingisya omusango ogwʼokufa. Aale owenaabba nga mmalire okumubonereza, nʼamuteera.” 23 Neye ibo ni beeyongera okukooka nga bakakasa bati oYesu bamukomerere oku musalabba era ni bamuyinga. 24 Kale oPiraato yena nʼasalawo okukola ekibamusabire. 25 Awo nʼabateerera omusaiza oyo ogubamusabire, eyabbaire omusibe omu mabbuusu olwʼakeediimo akeyakolere nʼolwʼomuntu oguyabbaire aitire, era nʼawaayo oYesu eeri abantu ngʼowebabbaire bataka.
OYesu bamukomerera oku musalabba
(Mat 27:32-44; Mak 15:21-32; Yok 19:17-27)
26 Awo abaisulukale owebabbaire batwala oYesu, ni basangaana omusaiza ogubeeta oSimooni owʼe Kuleene, eyabbaire akanga e ika omu kibuga ngʼazwa omu kyalo, era ni bamukaka ni bamuteekaku omusalabba okugwetiika ngʼazwaku oYesu e nyuma. 27 Awo ekiyindi kyʼabantu kinene ni kisengererya oYesu, oomwo mwabbairemu abakali era ibo ni baaba nga bakunga era nga bakubba enduulu olwa Yesu. 28 Neye oYesu nʼaira oku bakali abo kaisi nʼabakoba ati, “Inywe abakali abʼe Yerusaalemi, timwakunga okulwange; neye mwekungire niinywe abananyere era nʼolwa baana baanywe. 29 Ekyo kityo olwakubba enaku gyalituuka, abantu owebalikobera bati, ‘Abakali abagumba bʼenkabi, era ebida ebitabyalangaku nʼamabeere agatayonkesyangaku byona nga byʼenkabi!’ 30 Olwo balikoba ensozi bati, ‘Mutugweku,’ nʼobusozi bati, ‘Mutubbuuneku.’+ 31 Obanga abantu bakolere batyo ku musaale omubisi kaisi leero kyalibba kitya oku mukalu?”
32 Awo wabbairewo abasaiza abandi babiri ababbaire oku gwʼokuvuna amateeka, abebatwaire okwitira aamo nʼoYesu. 33 Kale owebatuukire omu kifo ekibeeta ekyʼeKiyanga, ni bakomerera awo oYesu oku musalabba nʼabavuni nago abamateeka, omoiza oku lubba lwa Yesu olwʼengalo endiiro, ogondi oku lwʼengooda. [ 34 Awo oYesu nʼakoba ati, “Bbaabba, obasoniye olwakubba tibamaite ekibakola].” Kale awo abaisulukale ni bagabula ebizwalo bya Yesu nga babikubbiraku kalulu.+
35 Era abantu ni beemerera awo okubona ebintu ebyo ebyabbairewo, ngʼabafugi ibo bali kumusekerera nga bakoba bati, “Yalamyanga abandi, aale oleke yeeramye owaabba nga niiye oKurisito oMulonde wa Kibbumba!”+
36 Cooka abaisulukale bona ni baigerera awo egibabbaire bamukomereire, ni bamukiina nga bamuwa enviinyo ensasaami okufunfuuna,+ 37 era nga bamukoba bati, “Owoobba nga niiwe okabaka wʼaBayudaaya, weeramye!”
38 Era bateekereyo ekiwandiiko e ngulu oku musalabba ekibawandiikire bati, “ONU NIIYE OKABAKA WʼABAYUDAAYA.”
39 Kale awo omoiza oku bavuni bamateeka abebabbaire bakomereire oku musalabba, nʼaduula oYesu ngʼamukoba ati, “Tiniiwe oKurisito ogubasukireku amafuta? Weeramye, na iswe swena otulamye.”
40 Neye omuvuni wa mateeka oodi ogondi nʼakaawuukira omwinaye ati, “Iwe, totyaku oKibbumba olwakubba tuli oku kibonerezo kimo naye? 41 Cooka iswe era mazima tuwoomera ekibonerezo kinu olwʼebitwakolere, neye omusaiza onu iye mpaawo ensobi egyakolere.” 42 Era awo nʼayongeraku ati, “Yesu, wenewukiryanga owewaliirira omu kitiisya kyʼobwakabakabwo.”
43 Neye iye oYesu nʼamwiramu ati, “Nkukobera amazima nti, olwatyanu waabba na nze omu kifo ekyokwesiima.”
Okufa kwa Yesu
(Mat 27:45-56; Mak 15:33-41; Yok 19:28-30)
44-45 Awo esaawa gyabbaire ooti mukaaga egyʼomusana, eisana ni lirikira era endikiirya nʼekwata oku kyalo kyonakyona paka oku saawa omwenda egyʼeigolo. Era omu kaseera ako olutimbe olwʼomu Yeekaalu ni lunyiirikamu akati ni bibba ebitundu bibiri.+ 46 Awo oYesu nʼakunga maaminkirira ati, “Bbaabba, nkukwatisya omwoyo gwange!”+ Oweyamalire okukunga atyo, nʼafa.
47 Kale omukulu wʼekibinja kyʼabaisulukale 100 oweyaboine ebibbairewo, nʼawuuja oKibbumba era nʼakoba ati, “Dala onu abbaire musaiza atuukiriire!”
48 Awo abantu bonabona ababbaire bakumbaine okweboneraku owebaboine ebibbairewo, ni bakanga e waabwe nga baizwire enima. 49 Neye abakaagwa ba Yesu bonabona nʼabakali abamusengereirye okuzwa e Galiraaya, beemereire yalakuuku okulengeranga ebyabbairewo.+
Okuliika oYesu
(Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Yok 19:38-42)
50-51 Awo, wabbairewo omusaiza eriinalye bati Yusufu, omusaiza oyo yabbaire mutyami wʼomu kibuga kyʼomu Buyudaaya ekibeeta Alimasaaya. Era yabbaire mukwenda oku lukiiko lwʼaBayudaaya olukulu, wazira tiyaikirizaganyire nalwo omu kiteeso kyokwita oYesu era nʼomu ngeri yʼokukikolamu. Yabbaire musaiza musa era ngʼatuukiriire, era ngʼakumiriire okubbaawo kwʼobwakabaka bwa Kibbumba. 52 Kale oYusufu oyo nʼayaba egiri oPiraato, nʼamusaba omulambo gwa Yesu. 53 Kale awo nʼagwanula oku musalabba, nʼagulingira omu lugoye olusa olwʼebbeeyi eino. Nʼaguteeka omu magombe agʼempuku egibabbaire nga batemere mwibbaale, igo agebabbaire nga tibagateekangakuumu mulambo. 54 Olunaku lwʼokumuliika oolwo, lwabbaire lwa kwetegekeraku Saabbaato era eyabbaire yatira okutandiika.
55 Batyo abakali ababbaire bazwereire nʼoYesu e Galiraaya, ni basengererya oYusufu, era ni babona amagombe, ni babona nʼengeri egibateekeremu omulambo gwa Yesu. 56 Kale awo ni bakanga e waabwe, ni bategeka ebyakaloosa, nʼokalifuwa. Neye oku Saabbaato ni bawuumula ngʼeiteeka lyʼaBayudaaya oweriragira.+
* 23:17 23:17 Ebiwandiike ebimo ebyeira bibulamu olunyiriri lunu. + 23:17 23:17 Mak 15:6 + 23:30 23:30 Kos 10:8; Bil 6:16 23:34 23:34 EBiwandiike ebimo ebyeira bibulamu ekikobe ekiri omu bukita. + 23:34 23:34 Zab 22:18 + 23:35 23:35 Zab 22:7 + 23:36 23:36 Zab 69:21 + 23:44-45 23:44-45 Kuz 26:31-33 + 23:46 23:46 Zab 31:5 + 23:49 23:49 Luk 8:2-3 + 23:56 23:56 Kuz 20:10; Ama 5:14