12
Olugero lwʼabapangisya bʼomusiri
(Mat 21:33-46; Luk 20:9-19)
1 Awo oYesu nʼatandiika okutumula nabo omu ngero, ngʼabakoba ati, “Wabbairewo omuntu eyakomere omusiri gwʼemizabbibbu, nʼagusitaku olukita, nʼakuulamu ekikunyiro, nʼayombekamu ekifo ekigingice nga kuliku nʼakasiisira, abakuumi omubalengerera. Olwo nʼaguteekamu abapangisya era nʼazwawo nʼayaba omu lugendo.
2 “Ekiseera ekyʼamakungula owekyatuukire, nʼatuma omugalama eeri abapangisya, bamuweeku ebineneka byʼomusiri ogwo ogwʼemizabbibbu.
3 Ibo bamukwaite ni bamukubba-bukubbi, era ni bamubbinga nga tibamuwaireku akantu konakona.
4 “Nʼabasindikira tete omugalama ogondi, ni bamukubba oluguma, ni bamwemulayemula.
5 Era nʼatuma ogondi, oyo ni bamwita. Nʼabandi bangi ni bababitya mu ngeri nanyere eyo, abamo ni babakubba, abandi ni babaita.
6 “Yabbaire asigairyewo omuntu ogondi owʼokutuma moiza, niiye omutaane omutake eino. Oyo guyasembeseryeyo okubatumira, ngʼakoba ati, ‘Omutaane wange bamuwa iye ekitiisya.’
7 Neye ibo abapangisya abo ni beegeyamu bati, ‘Onu niiye omusika, oleke tumwite, obusika bwalibba bwaiswe!’
8 Kale ni bamukwata, ni bamwita, ni bamutoola omu musiri ogwo ogwʼemizabbibbu ni bamumuma edi.
9 “Kale onanyere omusiri ogwo niki ekiyalikola? Yalyaba nʼaita abapangisya abo, kaisi nʼagukwatisya abandi.
10 Dala mmaite nti eKiwandiike mwakisomereku ekikoba kiti:
‘Eibbaale abombeki eribagaine,
lisuukire niiryo erikulu erisiba ensonda.
11 Ekyo oMusengwa niiye eyakikolere,
ni tukibona, ni tukyewunya.’ ”
12 Awo abalabe ba Yesu owebamanyicirye bati olugero olwo aluleetere nga lutumula ku niibo, ni bagezyaku okumukwata, neye tete ni batya ekiziima kyʼabantu, ni bamuleka ni baaba.
Ebifa oku kuwa omusolo
(Mat 22:15-22; Luk 20:20-26)
13 ABafalisaayo nʼabawagiri ba Kerode abamo, ni babatuma okutega oYesu omu bibono.
14 Batyo ni baiza ni bamukoba bati, “Musomesya, tumaite tuti iwe oli wʼamazima, era tokolerera bantu kukusiima, olwʼokubba bonabona obabitya mu ngeri moiza, era abantu obeegesya mu mazima ebyo oKibbumba ebyataka bakole. Atyanu Musengwa otukobere, kibba kituuce okuwa oKaisaali omusolo, ooba bbe?
15 Tuli nʼokugumuwa ooba tituli nʼokugumuwa?”
OYesu nʼamanyica omutego gwabwe, nʼabakoba ati, “Lwaki muntega? Mundeetere edinaali ngibone.”
16 Ni bagireeta. Iye nʼababuulya ati, “Ekifaananyi nʼamaliina ebiri kunu byani?” Ni bamwiramu bati, “Bya Kaisaali.”
17 OYesu nʼabakoba ati, “Kale, ebya Kaisaali mubiwe oKaisaali, nʼebya Kibbumba mubiwe oKibbumba.” Era ni bamwebunya ino.
Ebifa oku kuzuukira
(Mat 22:23-33; Luk 20:27-40)
18 Olundi aBasedukaayo, abakoba bati mpaawo kuzuukira, ni baaba e giri oYesu, ni bamubuulya bati,
19 “Musomesya, oMusa yatuwandiikiire ekiragiro ekiti, omuntu owaafa nʼaleka onamwandu, neye nga tabyaireku omwana, omuganda wʼomufu ali nʼokufumbirwa onamwandu oyo, era abyalire omugandawe abaana.
20 “Kale wabbairewo abaganda musanvu. Asooka nʼaleeta omukali, neye nʼafa nga tabyaireku omwana.
21 Owokubiri nʼatwala onamwandu wʼodi eyasookere, era nʼoyo nʼafa nga tabyaireku mwana. Nʼowokusatu yena atyo.
22 Bonabona omusanvu ni batwalaku omukali oyo, neye era nandi ni bamubyalamu omwana. Oluzwanyuma, bonabona nga bamalire okufa, omukali yena nʼafa.
23 “Olwo oku lunaku olwʼokuzuukira, omukali oyo yalibba waani, ngoyo bonabona omusanvu bamufumbiirweku!”
24 OYesu nʼabakoba ati, “Mugota, era ekibaleetera ekyo, lwʼokutamanya Biwandiike, era nʼobwezye bwa Kibbumba.
25 Abantu owebalizuukira, balibba ooti bamalaika omwigulu, nga tibakaali babba nʼobufumbo.
26 “Kaisi ebifa oku kuzuukira, dala mmaite nti mwasomereku omu kitabo kya Musa, omu kitundu ekitumula oku kisaka, ngʼoKibbumba yakobere oMusa ati, ‘Ninze oKibbumba wa Ibbulaimu, era owa Isaka, era owa Yaakobbo.’
27 OKibbumba wʼabantu ababba aboomi newankubbaire nga bamalire okufa neye tiwa bantu abasigala omu kufa. Kale mugota ino!”
Ekiragiro ekikira obukulu
(Mat 22:34-40; Luk 10:25-28)
28 Awo omoiza oku bakugu omu byʼaMateeka nʼaiza, nʼawulira aBasedukaayo nga baakana. Oweyaboine ngʼoYesu abairiremu kusani, yena nʼamubuulya ati, “Kiragiroki ekikira byonabyona obukulu?”
29 OYesu nʼamwiramu ati, “Ekiragiro ekikira byonabyona obukulu niikyo kinu: ‘Iwe Isirairi, owulire: OMusengwa iye oKibbumba waiswe, Musengwa iye omoiza yenkani.
30 Era otakenge oMusengwa iye oKibbumbawo, nʼomwoyogwo gwonagwona, nʼobwomibwo bwonabwona, nʼebiseegobyo byonabyona, nʼamaanigo gonagona.’
31 Ekiragiro ekiiririraku omu bukulu, niikyo kinu: ‘Otakenge omuntu omwinawo, ngʼoweweetaka iwe onanyere.’ Mpaawo kiragiro kindi ekikira ebyo obukulu.”
32 Awo oMukugu omu byʼaMateeka nʼakoba oYesu ati, “Musomesya, oiriremu nakusani. Ekyotumwire kyʼamazima oti, oKibbumba ali moiza yenkani, nga mpaawo gondi yenayena.
33 Era oti okumutaka nʼomwoyogwo gwonagwona, nʼebiseegobyo byonabyona, nʼamaanigo gonagona, nʼokutaka abantu abanaiswe ngʼowetwetaka iswe abananyere, kikiraku nabuli sadaaka egibawaayo nga bagyoca yonayona, nʼesadaaka egindi egibawaayo eeri oKibbumba.”
34 OYesu oweyaboine ngʼomukugu oyo omu byʼaMateeka airiremu nʼamalabuki, nʼamukoba ati, “Otandiikire okutegeera ebyʼomu bwakabaka bwa Kibbumba.” Era okuzwa olwo ni watabbaawo muntu ogondi eyagumire nʼamubuulya ebibuulyo ebindi.
OKurisito nʼokabaka oDawudi
(Mat 22:41-46; Luk 20:41-44)
35 OYesu oweyabbaire omu Yeekaalu ngʼayegesya, nʼabuulya ati, “Abakugu omu byʼaMateeka bayezya batya okukoba bati, ‘OKurisito ogubasukireku amafuta Mwizukulu wa kabaka oDawudi?’
36 ODawudi onanyere, oweyabbaire ngʼaizwire oMwoyo oMutukulye, yakobere ati:
‘OMusengwa iye oKibbumba yakobere oMusengwa wange ati:
Otyame ngʼondiraine oku lubba lwange olwʼengalo endiiro,
paka owenaligondya abalabebo
ni mbasuuca mukonkolo gwʼokuwuumuliryaku ebigerebyo.’
37 “Ooba ngʼoDawudi onanyere amweta ‘Musengwawe,’ kaisi tete olwo oKurisito ayezya atya okubba mwizukuluwe?” Ekiziima kyʼabantu ekyabbairewo, ebibonobye ebyo ni babiwulisisya nʼokusiima kunene.
Okwekuuma abakugu omu byʼaMateeka
(Mat 23:1-36; Luk 20:45-47)
38 Atyo oYesu oweyabbaire ngʼayegesya, nʼakoba ati, “Mwekuume abakugu omu byʼaMateeka ga Musa, abataka okutambula nga bazwaire amaganduula amawanvuwiriri ageekuusira ansi, okulaga bati bantu batukulye. Era bataka okubasugiryasugirya omu butale,
39 nʼokutyama omu bifo ebyʼomumaiso omu makumbaaniro nʼomu bifo ebyʼabantu abʼekitiisya oku mambaga.
40 Era banyaga ebintu byonabyona omu manyumba gʼabanamwandu, nʼokusaba oKibbumba omu bibono ebingi olwʼokweraga. Abo balisuna ekibonerezo ekikiraku obunene.”
Ekirabo kyʼonamwandu
(Luk 21:1-4)
41 OYesu oweyabbaire ngʼatyaime omumaiso gʼekifo omubateeka ebirabo omu Yeekaalu, nʼabona abantu bangi nga bateekamu empiiya. Abasuni bangi bateekeremu empiiya nyingi.
42 Awo onamwandu omudoobi nʼaiza, nʼateekamu obumpiiya bubiri, obwʼebbeeyi esembayo okubba entono eino.
43 OYesu nʼayeta abeegibe, ni baiza e gyali, nʼabakoba ati, “Mbakobera amazima nti onamwandu oyo omudoobi ateekere kinene ino omu kifo omu bateeka ebirabo, okukiraku abandi badi bonabona.
44 Ibo bateekeremu nga batoola ku bingi ebibabbaire nabyo. Neye onamwandu oyo iye, ateekeremu kyonakyona ekyabbaire ali nakyo, ekibbaire ekijejera obwomibwe.”