5
OYesu ayegeserya oku lusozi
(Luk 6:20-23)
Awo oYesu oweyaboine ekiyindi kyʼabantu kinene nga kiigerera e gyali, nʼaniinaniina oku lusozi era nʼatyama okwegesya, awo abeegibe ni bakumbaanira e gyali okumuwulisisya. Kaisi nʼatandiika okubeegesya ati,
“Bʼenkabi abadoobi omu bwomi bwabwe obwʼomwoyo
olwʼokubba abo obwakabaka bwʼomwigulu ibwo bwabwe.
Bʼenkabi abo abakunga,
olwʼokubba oKibbumba yalibasaninkirirya.+
Bʼenkabi abo abʼeiwooyo,
olwʼokubba oKibbumba yalibawa byonabyona ebiyabasuubizire.+
Bʼenkabi abo abanzalwa nʼabʼenyonta okukola oKibbumba ebyataka,
olwʼokubba oKibbumba yalibaikutya.+
Bʼenkabi abo abakola ebyʼekisa,
olwʼokubba oKibbumba yalibakwatira ekisa.
Bʼenkabi abo abaseega ku biibyo oKibbumba ebyasiima byonkani,
olwʼokubba ibo balibona oKibbumba.+
Bʼenkabi abo ababbeera abantu okusyania,
olwʼokubba abo oKibbumba yalibeeta baanabe.
10 Bʼenkabi abo abantu abebayiigaania olwʼokukola oKibbumba ebyataka,
olwʼokubba abo obwakabaka bwʼomwigulu ibwo bwabwe.”+
11 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muli bʼenkabi singa abantu owebabazumanga, era owebabayiigaanianga, era owebabatumulangaku ebibbibibbi olwʼokubba muli beegi bange.+ 12 Kale ebyo owebibbangawo mujaagaanenge era musangaalenge ino, olwʼokubba oKibbumba yalibawa empeera eyʼamaani omwigulu. Kyalibba kityo nakimo ngʼoKibbumba oweyawaire abanaabbi empeera abo ababbairewo nga inywe mukaali okubbaawo, ibo abazeiza baanywe abebayiigaanirye.”+
Omuunyu nʼekitangaala
(Mak 9:50; Luk 14:34-35)
13 Awo oYesu ni yeeyongera okukoba abeegibe ati, “Inywe oku kyalo kunu mugasa abantu ooti muunyu omugaanike owegugasa omu byokulya. Neye singa gusuuka mujaalaali, bagwiryamu batya ensa? Gubba tigukaali gugasa omu kintu kyonakyona, okutoolaku okugudyaka-obudyaki eedi abantu ni bagwemyagira eeyo.
14 “Niinywe ekitangaala ekyʼoku kyalo abantu ekibatakaya okubona. Kityo nakimo ngʼowebatakaya okubona ekibuga ekibombekere oku lusozi.+ 15 Era abantu tibakwatisya eitaala kaisi ni balifuunikaku ekiibo, wazira balyanika ku kikondo, ni limolekera nabuli muntu abba omu nyumba.+ 16 Kale omu ngeri enanyere eyo, ekitangaala kyanywe kyakenge kityo omu bantu, kaisi babone ebikole byanywe ebisa, era olwʼebyo bawuujanga oItewaanywe aali omwigulu.”+
AMateeka
17 Awo oYesu ni yeeyongera ati, “Muleke okuseega muti naizire oku kyalo kuvunawo Mateeka ga Musa waire Biwandiike byʼabanaabbi. Nze tinaizire kubivunawo, wazira naizire kaisi ibyo bituukirire. 18 Mbakobera amazima, eigulu nʼekyalo nga bikaali biriwo, waire akasale akatyayi eino akʼoku kanyukuta akamo oku Mateeka ga Musa tikaligotaku paka byonabyona ebyo ebiri nʼokutuukirira nga bituukiriire.+ 19 Kale atyanu nabuli avunaku erimo oku Mateeka, waire liiryo erisembayo obutono, era nʼokwegesya nʼayegesya abantu okukola batyo, oyo oKibbumba yalimutwala okubba tiwamugaso omu bwakabaka bwʼomwigulu. Neye oyo akwata aMateeka ago era nʼayegesya nʼabandi okugakwata, oyo oKibbumba yalimutwala okubba wʼomugaso ino omu bwakabaka bwʼomwigulu. 20 Nʼolwekyo mbakobera nti singa obutuukirirye bwanywe tibwakirengeku obwo obwʼaBafalisaayo nʼabakugu omu byʼaMateeka ga Musa timwalingira omu bwakabaka bwʼomwigulu.”
OYesu ayegesya oku busungu
(Luk 12:57-59)
21 Tete oYesu ni yeeyongera ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tiwaitanga omuntu; eyaitanga omuntu balimusingisya omusango.’+ 22 Neye nze mbakoba nti nabuli muntu asunguwalira omuntu omwinaye,* balimusingisya omusango. Era nabuli muntu yenayena azuma omwinaye ati, ‘Obula omugaso’ balimutwala okumuwozesya omu Lukiiko oLufugi olwʼaBayudaaya. Neye nabuli oyo eyazumanga omwinaye ati ‘Oli musirusiru,’ oKibbumba yalimusindika omu geyeena.
23 “Kale atyanu owoobbanga otwaire ekirabokyo oku kyoto, kaisi ni weebukirirya yeeyo omwinawo oguwanyiizire, 24 kisa oleke awo ekirabokyo omumaiso gʼekyoto. Osooke oyabe osyanie naye, kaisi okange oweeyo ekirabokyo.”
25 Awo oYesu ni yeeyongera tete ati, “Omuntu yenayena owakuwaabiranga, osyanie naye mangu nga mukaali muli naye mu nzira nga mwaba omu kooti. Owootakola otyo, akuwaabiire yalikuwaayo e wʼomulamuzi, era nʼomulamuzi nʼakuwaayo eeri omwisirikale, era nʼomwisirikale nʼakuteeka omu mabbuusu. 26 Era nkukobera amazima nti, owewalituuka omwo, tiwalizwamu paka owewalisasula empiiya gyonagyona egyʼomugaito.”
AMateeka agagaana obulendi
27 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mumaite muti oKibbumba yakobere ati, ‘Tiwayendanga.’+ 28 Neye nze mbakoba nti nabuli alingirira omukali olwʼokwegomba okwegaita naye, oyo abba abbengere ogwʼobulendi omu biseegobye. 29 Abba ngʼeriisolyo eryʼoku ngalo endiiro niiryo erikuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, olyokolemu era olimume eedi. Kikiraku iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.+ 30 Era singa engaloyo endiiro niiyo ekuzweraku okukola ekikole ekibbikibbi, ogitemeku era ogimume eedi. Kikugasa iwe okufiirwa ekimo oku bitundu byʼomubirigwo, okukiraku omubirigwo gwonagwona oKibbumba okugusindika omu geyeena.”+
Okwawukana omu bufumbo
(Mat 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18)
31 Era tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Bakiwandiikire omu Mateeka bati, ‘Nabuli muntu abbinga omukaliwe, amuwenge ekiwandiiko ekikakasa kiti amubbingire.’+ 32 Neye nze mbakoba nti nabuli abbinga omukaliwe, azweraku omukali oyo okubba mulendi okutoolaku ngʼamubbingire lwa bulendi. Era omusaiza yenayena atwala omukali oyo ogubabbingire, abba abbengere ogwʼobulendi.”+
OYesu ayegesya oku kulayira
33 Awo tete oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Tete mumaite muti oKibbumba eira yakobere abazeiza baanywe ati, ‘Tolayiranga ebyobubbeyi, neye ebyosuubiza oMusengwa iye oKibbumba omu kirayiro, obituukiriryenge.’+ 34 Neye nze mbakoba nti, tolayiranga kadi katyayi kati, waire okulayira ngʼoijuluza eigulu, olwʼokubba niiyo entebe ya Kibbumba.+ 35 Waire okulayira ngʼoijuluza ekyalo kinu, olwʼokubba ekyalo niikyo omukonkolo oKibbumba ogwawuumuliryaku ebigerebye. Waire okulayira ngʼoijuluza eriina lyʼekibuga oYerusaalemi, olwʼokubba niikyo ekibuga oKibbumba iye okabaka omukulu ekyafuga.+ 36 Era tolayiranga waire ngʼowaayo omutwegwo, olwʼokubba iwe toyezya okucuusa erangi yʼoluziiri olumo okubba lweru ooba lwirugazu. 37 Wazira mukobenge muti, ‘Niikyo’ nga mutegeeza muti ‘niikyo,’ ooba muti, ‘bbe’ nga mutegeeza muti, ‘bbe.’ Ebindi byonabyona ebimwongerangaku byabbanga bizwire wa Mubbimubbi oSitaani.”
OYesu ayegesya oku kunyaaŋa
(Luk 6:29-30)
38 Era awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti, ‘Eyatoolangamu omwinaye eriiso yena bamutoolangamu liiso. Era nʼeyabbongolangamu omwinaye eriino yena bamubbongolangamu liino.’+ 39 Neye nze mbakoba nti, Timwanyaaŋanga, wazira omuntu owakukubbanga okwitama eryʼoku ngalo endiiro, omucuusiranga nʼerindi lidi lyona nʼakubba.
40 “Era omuntu yenayena owaatakanga okuwozya na iwe atwale esaatiyo omulekeranga nʼekizibaawokyo kyona. 41 Era omuntu yenayena owakukakanga okutambula naye ekiromita emoiza nʼekitundu, otambulanga naye ekiromita isatu. 42 Kaisi omuntu owakusabanga ekintu omuwanga, era omuntu owaatakanga iwe okumukoopa ekintu, omukoopanga.”
OYesu ayegesya oku kutaka abalabe
(Luk 6:27-28,32-36)
43 Awo oYesu ni yeeyongera okwegesya ati, “Mwawuliire eiteeka erikoba liti: ‘Otakenge omuntu omwinawo, era ocaawenge omulabewo.’+ 44 Neye nze mbakoba nti, mutakenge abalabe baanywe, era musabirenge abo ababayiigaania. 45 Era owemwakolanga mutyo mwabbanga mulagire muti muli baana ba Itewaanywe aali omwigulu. Ekyo kityo olwʼokubba ayakisya eisana eeri abakola ebisa nʼabakola ebibbibibbi, era atonyesya oikendi eeri abatuukirirye nʼabatali batuukirirye. 46 Aale singa mutaka baabo ababataka bonkani, mubba musuubira oKibbumba kubawa mpeera etya? Ibo abasolooji bʼomusolo inywe abemweta muti bakola ebibbibibbi bona kaisi tibataka baabo ababataka? 47 Era singa mubba mulonsyaku nʼaboluganda baanywe bonkani, mubba mpaawo kimukolere okukiraku badi ibo abandi. Era nʼabantu aBatali Bayudaaya bona tibakola batyo?
48 “Kale atyanu inywe mubbenge batuukirirye, oItewaanywe aali omwigulu ngʼobwali mutuukirirye.”+
+ 5:4 Isa 61:2 + 5:5 Zab 37:11 + 5:6 Isa 55:1-2 + 5:8 Zab 24:3-4 + 5:10 1Pe 3:14 + 5:11 1Pe 4:14 + 5:12 2Mi 36:16; Bik 7:52 + 5:14 Yok 8:12; 9:5 + 5:15 Mak 4:21; Luk 8:16; 11:33 + 5:16 1Pe 2:12 + 5:18 Luk 16:17 + 5:21 Kuz 20:13; Ama 5:17 * 5:22 EBiwandiike ebimo ebyʼeira byongeraku biti, Anambula nsonga. + 5:27 Kuz 20:14; Ama 5:18 + 5:29 Mat 18:9; Mak 9:47 + 5:30 Mat 18:8; Mak 9:43 + 5:31 Ama 24:1-4; Mat 19:7; Mak 10:4 + 5:32 Mat 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18; 1Ko 7:10-11 + 5:33 Lee 19:12; Kub 30:2; Ama 23:21 + 5:34 Yak 5:12; Isa 66:1; Mat 23:22 + 5:35 Isa 66:1; Zab 48:2 + 5:38 Kuz 21:24; Lee 24:20; Ama 19:21 + 5:43 Lee 19:18 + 5:48 Lee 19:2; Ama 18:13