23
Be Pol e tara hamatskö uana tara pal kapan me poiena, “Man hatoulana, alia u kaia i matane Sunahan te la noana i romana, ba torir e ma poie nei ‘Alö e kato homim.’ E moa.” Na tsunono pan turu pris e Ananaias e ranga mer u katun ti tuolia i rehina e Pol me tapaler a rungnen. Be Pol e poieto i tanen, “E Sunahan e tapala hase nou romana lö, taraha alö a katun a nigan ranga tun! Alö e gumum i tium te go kato hamatskö meni lö alia turu lo, kaba alö has te pekoem u lo, taraha alö e ranga memula u katun teka te gi tapala menien lia!” Bu katun ti tuolia i rehina e Pol i poieto, “Alö e ranga homi silem a pris a tsunono pan tere Sunahan!” Be Pol e poieto, “Man hatoulana, alia e ma atei sile gulei te tsunono pan uanen turu pris. Sanena te go atei sil mena lei lia nonei a tsunono pan turu pris, alia sane ma tatei ranga homi nagu leien. Taraha, u Buk u Goagono e poiena, ‘Alö go ma ranga homi silei a katun pan tara barebana i tamulö.’ ” Tara poata te atei sileia e Pol u Sadiusi nu Parisi i ka hobotoia turu hagum pan teka, ba nonei e ku uana i taren me poiena, “Man hatoulana, alia has a Parisi na pien turu Parisi. Alia e ka gia turu kot, taraha alia e hamana uagu turu katun te mater e takei poutsur romana!” Nonei e ranga hakapa u teka bu Parisi nu Sadiusi e tanian hiangenangenar, bu hagum teka e tapekona i hagus. Taraha, u Sadiusi e roron poier a katun te mate e ma takei pouts nei romana tara tou mate, na nori e roron poe haser e moa ta angelo na e moa has tu namnamei. Kaba u Parisi e roron hamana ria tara man ka hoboto teka. Ba barebana e geta hapanir, ba palair u tson hihatuts turu Lo tere Moses ti kaia tara pala turu Parisi i tuoluto ba te ranga sisir me poier, “Alam e ma sabiemi ta ka ta omi tara tson teka. Toum u namnamei tsi a angelo te ranga toum meien.” 10 Ba raharaha e pan koru talana, ba tsunono turu soldia e hakatsito me poiena, “Pua, u katun e namos las kakatser e Pol!” Ba nonei e ranga merena u soldia te gi la u ba te na lu ba neri meien e Pol ba te mi piou narien tara luman soldia. 11 Ba tara bong ba Tsunono e tuolta i rehina e Pol me poiena, “Alö go ongolo. Alö tu hatei namoa lia i Jerusalem teka, ba lö te na kato has uam romana i iesana i Rom.”
Nori i korupakön e Pol
12 Tara bongbong ba toa hun katun turu Jiu i katoeto u korupakö. Nori i kato u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol. 13 U hihase tara pal katun ti kato u korupakö teka e kurapaia tara 40. 14 Ba nori e la uar turu pris pan na tara pal kapan me poier, “Alam e katoe muma u hamal pan te go ma nou meni lam ta ka e noana tara poata te atung hamate moa lam e Pol. 15 Na limiu na pal kapan turu Kot Pan e go hale mula tu ranga tara tsunono turu soldiana i Rom ba te rangatse mien te go lu mena meien e Pol i tamilimiu. Alimiu go gamo iam ba te peimiu, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’ Ba lam te na hanei sile mou te go atung hamate menien lam i mam te ga tuku uen teka.” 16 Kaba a toa pien tson, a hanangona e Pol, e hengoen u korupakö, ba nonei e na tasuna i luman soldia me na hateiena e Pol. 17 Be Pol e ngöena a toa kepten me poiena, “Lu mena lei a pien tson teka tara tsunono turu soldia, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nen.” 18 Ba kepten teka e lue nen me na piou nanen tara tsunono me poiena, “E Pol a karabus nonei te ngöe lalo lia me poiena alia go mi piou nia a pien tson teka i tamulö, taraha nonei e ka mena a toa ka te ga hatei nien i tamulö.” 19 Ba tsunono e pile nena a limanen me gamon la hatalis menen me rangatse nen, “Alö e katsin hatei moi lia aha?” 20 Ba pien e poiena, “U Jiu e haniga hoboto narima te gi rangata menien lö te go lu mena lei lö e Pol turu Kot Pan i mahö. Nori e gamo rima ba te poier, ‘Alam e ngilin rangata lel nem tu rangatasei i tanen.’ 21 Kaba alö go ma hengo rien, taraha u katun i taren te kurapa ria turu 40 e mous riou ba te hahalose ren. Nori e katoe rima u hamal pan te gi ma nou uaien na te gi ma ua has uaien e ga noaia tara poata te gi atung hamatien e Pol. Nori e hanei sil hamanasa tale ren, na nori e hahaloser u ranga i tamulö.” 22 Ba tsunono e poiena, “Alö go ma hateii ta toa ta katun te hatei mena mulei lö alia a ka teka.” Ba nonei e hala pouts talena a pien.
Nori i hala meni e Pol tere Piliks a Gamman
23 Ba tsunono turu soldia e ngörena a elasolana kepten i tanen me poiena, “Alimiu go gone iam a 200 soldia e gi la u i Sesaria, na 70 a katununa turu hos, na 200 a katununa turu saka, ba limiu te tanian takei moa tara nain kilok tara bong i romana. 24 Na limiu go lu has iam u hos te hihitaguhi nariou te gi hosa meni e Pol ba limiu te pepeito kap haniga namoen, ba limiu te na piou namien tere Piliks a Gamman.” 25 Ba tsunono e koloteto a toa kalanloun te kato u teka: 26 “Dia Mista Piliks, alö a Gamman te soloseie mulam. Alia e butu gia i tamulö i romana. Alia e Klodias Lisias. 27 U Jiu i pile kapin a tson teka me katsin atung hamatie ren. Alia u hengoin nonei a toun Rom ba lia te la meregu u soldia i tar ba te na lu ba ragien u Jiu. 28 Alia u katsin atei sil aha ti kot sil meien ba lia te lu mena gien turu Kot Pan i taren. 29 Alia u sabe ti kot sil menien a man kana turu lo peisa i taren, kaba nori i ma kot sil meien ta ka te ga antunaia te gi atung hamate menien tsi te gi kalabus menien. 30 Na tara poata tu hengo nia lia u Jiu i korupakö nen, ba lia te katsin sala nagien i tamulö i teka puku. Na lia u ranga mer u katun ti kot meien e gi na hatei nia i matamulö aha te kot sil merien. Nonei talasi a tsi ranga i tar.” 31 Bu soldia e hengoer u ranga tara tsunono i taren ba nori e luer e Pol me na piou narien tara taun i Antipatris tara bong. 32 Bu hamahö bu soldia e kopis pouts uar i luman soldia, bu katununa turu hos e la noa gono mer e Pol. 33 Ba nori e na piou narien i Sesaria ba te na hala ner a kalanloun tara Gamman, ba nori te hatuoler e Pol i matanen. 34-35 Ba Gamman e ritena a kalanloun me rangatsena e Pol, “Ime a han i tamulö?” Poata te hengo nien e Pol a toun Silisia ba nonei e poiena, “Alia e hengoe gou romana lö tara poata te la rima romana u katun te kot nario lö.” Ba nonei te ranga merena u soldia i tanen te gi pepeito kap haniga meni e Pol i iahana luman gamman tere Herot.