8
E Sol e kato homir u Kristen
Nonei noa has turu lan teka, nori i tanian kato homi korur u Kristen ti kaia i Jerusalem. E mar kato u teka bu Kristen hoboto e la kalakala uar tara man han i iahana provins i Judia na i Sameria. U aposol peisa ti ka noaia i Jerusalem. A pal katun ti hamana ti ngahoen e Stiven, me ka mer a nitatagi pan i tanen. Kaba e Sol e kato homi korur u Kristen. Nonei e hula tasuia turu luma me lu rena a pal tson na tohaliou has, me las mera neien tara karabus.
U Bulungana u Niga i rararia i Sameria
U Kristen i sata me la kalakala uar turu han hoboto me rarare laner u Bulungana u Niga. Ne Pilip e la u tara taun i Sameria me hatuts ranei u katun i Sameria e Mesaia. U katun u para koru i hahengo u tere Pilip, ba poata ti tare ien a man mirakul te katoen, ba nori i toan hengo haniga korueto u ranga i tanen. Bu mate u omi i ku hapan koruto me lakasa ba rer u barebana u para. Nu katun u para ti matekata na ti mou-omi i kato haniga poutsir. Ba nisasala pan e butuna tara taun i Sameria. A toa katun e kaia tara taun teka a solonen e Saimon. I manasa nonei e roron kato a matuna na hirakö. Bu katunur i Sameria i roron asingoto koru neto a man ka te katoen. Nonei e roron poei, “Alia a katun pan.” 10 Ba barebana tara taun teka ti ka mei a solo na pala ti moa ta solo, nori hoboto i tagala koru mei ti hengo menien e Saimon. Nori i poei, “A katun teka nonei a nitagala tere Sunahan te ngöeri a Nitagala Pan.” 11 Nonei e solon hasingoto koru rien a nitagala i tanen, ba nori e hengo korue ren. 12 Kaba nori i hamani te hatei meni e Pilip u Bulungana u Niga tara Nipepeito tere Sunahan na solone Iesu Kristo, ba nori hoboto a pal tson na tohaliou e habaptaisir. 13 Ne Saimon e hamana has me habaptaisina. Ba nonei e ka gono mena e Pilip me asingoto koru nena a man mirakul pan te kato e Pilip. 14 U aposol ti kaia i Jerusalem i hengoen ti lu meni u katunur i Sameria u ranga tere Sunahan, ba nori e hala merari ere Pita mere Jon i taren. 15 Tara poata ti tuku ien, ba nori i singo uato tere Sunahan ba te singo siler u Kristen te gi lu menien u Namnamei u Goagono. 16 Taraha, u Namnamei u Goagono e ma koul noa uamei i taren. I manasa nori i habaptais tun mei a solona Tsunono e Iesu. 17 Be re Pita mere Jon e hatakope ria a limaren i taren, ba nori e toan luer u Namnamei u Goagono. 18-19 Be Saimon e tareto ti hatakopo meni u aposol a limaren turu katun ba nori e luer u Namnamei. Ba nonei e torohanan hala nena a moni tere Pita mere Jon me poiena, “Alimiu go hala hase mumei lia a nitagala teka, ba lia te tatei hatakope goa a limar turu katun ba nori te lu haser u Namnamei u Goagono.” 20 Be Pita e poiena i tanen, “Alö e tatei na tia gono mem a moni i tamulö, taraha alö e ngilin hol tsiponemi a kan halhala puku tere Sunahan a moni tun! 21 E moa koru te go lu meni lö a toukui teka, taraha a torimulö e ma matskö nei i matane Sunahan. 22 Alö go palis u hakats u omi i tamulö teka, ba lö te singo silem tara Tsunono te go lu ba menien u ngil u omi teka i torimulö. 23 Taraha, alia e taregu a torimulö e hiomi koruna, ba lö te heremi a karabus te kits mena a markato a omi.” 24 Be Saimon e poiena, “Pua, alimiu go singo bemu molia tara Tsunono ba man ka te ranga nemu lalö te ma tatei butu neia i tar!” 25 Ba poata te hatei hakapa nia e Pita mere Jon u ranga tara Tsunono, ba nori e rarare laner u Bulungana u Niga tara han a para tara Provins i Sameria, ba te na butu hamurimuri ria i Jerusalem.
E Pilip e na hatein u Bulungana u Niga tara toa toun Itiopia
26 Ba toa angelo tara Tsunono e poieto tere Pilip, “Alö go takei ba lö te la uam i pal saut tara maroro te la ba nena i Jerusalem, ba te gala uana tara taun i Gesa.” Te mar ranga u a angelo. A maroro teka e kaia tara latu pinopino. 27 Be Pilip e takeina me lana. Tara maroro teka e laia a toa toun Itiopia te ma antunan hitöli. Nonei a toa tson pepeito a kapan te pilein a toukui tara tetahol panina i Itiopia a solonen e Kandesi. Nonei e taratara kapin a mamana ka a niga tere Kandesi. A tson teka e la silema e go mi lotuia i Jerusalem. 28 Nonei e lotu hakapa me katsin takopis pouts hamanasana. Nonei e gumia tara karis i tanen ba te ritena u buk te kolotein e Aisaia a propet ba te lana. 29 Bu Namnamei tere Sunahan e ranga meto e Pilip me poiena, “Alö go la hasukusuku ba lö te na la gono mem nonei a karis.” 30 Be Pilip e pieta hasukusukuto me hengoena a katun teka te rit menien u buk te kolotein e Aisaia a propet. Be Pilip e poiena, “Alö e atei silem a mouna u ranga te tare mulö?” 31 Ba nonei a katun teka e kato uana, “Te ma hale nei lia ta katun ta niatei ba lia te mar atei halona uagu ime?” Ba nonei e poiena tere Pilip, “Alö go seima ba lö te gum gono memo lia.” Be Pilip e seina me gum Fp fl gono menen. 32 A bun ranga turu Buk u Goagono te tare ien e mar kato u teka:
“Nonei a katun e here nei a sipsip te piou ner ba te katsin atung hamatier.
Nonei e here nei a tunan sipsip a hulunen te kulier ba te ma ngala nei. Nonei has e moa te go ranga u.
33 Nori e pita-puta korue ren ba te ma katoeri tu kot tu niga i tanen.
A hei barebana ti kaia tara poata i tanen, nori i kato a markato a omi koru. Ne moa ta katun te ga hatararein a ka teka. Taraha, nori i atung hamate hakape ien, ba nonei te ma ka lel neia i puta.”
 
U Buk u Goagono te mar ranga u teka. 34 Ba nonei a tson pepeito e ranga meto e Pilip me poiena, “Alia e rangatse golö, a propet e rangein esi ba nonei te katoena u ranga teka? Nonei e rangein a peisanen, tsi e rangein a tana katun?” 35 Be Pilip e poiena, “Nonei e rangein e Iesu Kristo.” E Pilip e taniaia tara bun ranga teka turu Buk u Goagono, me hatei nena u Bulungana u Niga tere Iesu. 36 Nori a elasolana katun i la noaia i maroro me na butu ria tara toa ramun, ba tson pepeito teka e poiena, “Alö go ruto, a ramun i tium. E antunana te go habaptais u lia?” [ 37 Be Pilip e poiena, “Te hamana koru mia lö i torimulö, alö e antunan habaptaisim.” Ba nonei e ranga palisina me poiena, “Alia e hamana koruegu e Iesu Kristo nonei a Pien Tson tere Sunahan.”] 38 Ba nonei e hagumena a karis, be Pilip na nonei a tson pepeito e koul uar tara ramun, be Pilip e baptais tale nen. 39 Ba nori e la sei pouts rima tara ramun, bu Namnamei tara Tsunono e luena e Pilip ba te la menen. Na tson pepeito e ma tara lele ien, kaba nonei e sasala koru noa has, ba nonei e la noana tara maroro i tanen. 40 Ne Pilip e na butuia tara taun i Asdot. Nonei e hatei lan u Bulungana u Niga tara mamana taun, antunaia te na butu ien tara taun i Sesaria.