9
A man ka te matsköna tara aposol
Alia a aposol, taraha alia u tara hakapi e Iesu a Tsunono i tarara. Alia e tatei kategu a ka te ngile gulia. Alia u taguhu rio limiu ba te hamana uamiu tara Tsunono. Na toukui teka e haruto nena alia a aposol. A palabir u katun e ma ngö toume rilia a aposol, kaba alimiu e atei silemiu alia a aposol. Alia u taguhu rio limiu ba limiu te hamana uamiu tara Tsunono. Na ka teka e haruto nena alia a aposol.
3-4 Tara poata a katun e torohanan sabe nena ta markato ta omi i tar, ba lia te mar haranga uagu teka: ge ma niga nei te hala merari a barebana a kannou na kan ua i tar te rarare uagia lia i taren? E moa, e nigana. Ge ma niga nei te go ka meni lia ta tahol ta Kristen ba te lala gono meno lia tara nilala i tar? E moa, e niga hasina. A palabir u aposol e kato uar teka, nu toulana has a Tsunono, ne Pita has. Ga lam peisa mere Banabas e ma tatei hakapemi a toukuin moni i limamulam ba te lu hasem a monin hitaguhu te mar lu has uar a palair u aposol? E moa, alam e tatei hakapam te go ngil u lam. A soldia e hol poutsena a peisanen te kato mena neien a toukui tara soldia? E moa koru. Na limiu e ma tatei ranga has uami teka tara katun te lebei a kuin gerep, “Alö e ma tatei nouemi u gerep i tamulö.” E moa. Na katunun pepeitokap turu sipsip nu meme e tatei lu hasna turu susu i taren.
E ma ranga las uanei tara katun te kato uana teka. E moa. U ranga tere Sunahan e kato has uana i iesana. Ti koloto nia turu Lo tere Moses, “Alö go ma kopo kapni a runguna bulumakau te pita patspatsike nen u kon. Nonei e tatei nou hasina tara poata te kui nen.” E Sunahan e hakats talasin a bulumakau tun? E moa. 10 Nonei e ranga hasi rilam. Nonei e poiena a barebana e tatei hol haser a katunun taratarakap turu lotu tara toukui i tanen. A katun te lebe iena a kui e kui silena te ga lu menien a hapala tara kannou, na katun has te gala menama a kannou. 11 Alam u hatuts rilimiu a man ka tere Sunahan, na limiu go ma peits nami a man kana i puta te go hala rami limiu alam. 12 E nigana te mar ranga uar a palabir u katun teka i tamilimiu, kaba e niga balana te mar ranga uamu lam teka i tamilimiu.
Kaba alam e ma tagala silemi a man ka teka. Alam e kui peisa silemi a tsi monin kannou i tamulam a limamulam, taraha a barebana e namos poier alam e habulungana silemi u ranga tere Kristo te go lu meni lam ta moni. 13 Alimiu e atei silemiu u katun te kui ria tara Luman Lotu Pan e lu haser a kannou i taren tara Luman Lotu Pan. Nu katun te pepeito kap ner a makumun hats e lu haser a hapala tara kannou te hats ba ner. 14 Ne kato has uana i iesana, a Tsunono e ranga hakapein u katun te rararier u Bulungana u Niga e tatei luier a monin kannou i taren turu katun te hengo raren.
15 Kaba lia e ma tagala silegi a ka teka. Na lia e ma koloto has nagi a kalanloun teka te go lu meni lia ta moni i tamilimiu. Te go ma antunan poe meni lia alia u hala puku rilimiu u Bulungana u Niga, e niga balana te go mate u lia. 16 Na lia e ma tatei ranga sesei has nagi te rarare mena gilia u Bulungana u Niga. E moa. E Sunahan e ranga hatagala meio lia te go rarare u lia. Na nomi e tatei butuna i tar te go ma rarare meni lia u Bulungana u Niga. 17 Sanena te kato megia lia a toukui i tar turu ngil peisa i tar, sane matsköna te go lu meni lia a hihol. Kaba e Sunahan e hopu kap hakapa nio lia tara toukui teka. E ma ngil peisa uanei i tar. E moa. U ngil i tanen. 18 Ga saha hihol te tatei lue gulia? A ka te niga balana tara hihol nonei teka: te rarare puku mena gilia u Bulungana u Niga. Taraha, alia e ma kato silegi a hihol te matsköna turu katun te rararier u Bulungana u Niga.
19 Alia e ma ka megi ta haroho tara toa katun. Kaba alia e kato here nagi a peisar a katunun kukui puku tara barebana hoboto te go taguhu meri lia a katun a para ba te hamana uar tara Tsunono. 20 Poata te ka gono mera gia lia u Jiu, alia e kato has uagu te kato uaren ba te peigi mera gien tara Tsunono. Na poata te ka gono mera gia lia u katun te kukutier u Lo tere Moses, alia e kato has uagu te kato uaren. Alia e kato silegu a ka teka te go peigi merien lia tara Tsunono, noahasina te ma ka puta gia lia turu Lo tere Moses. 21 Na poata te ka gono mera gia lia u katun te ma Jiuri, alia e kato has uagu te kato uaren. Alia e kato here nagi a peisar a katun te ma ka puta neia turu Lo tere Moses, ba te peigi mena gien tara Tsunono. Alia e ma poiegi alia e ka gia i ielesala turu Lo tere Sunahan. E moa. Alia e ka puta noa has gia turu Lo tere Kristo. 22 Na poata te ka gono mera gia lia u katun te ma hamana hatagalari, alia e kato here nagi a peisar nori, ba te taguhu sil ragien te gi hamana hatagala uen. Alia e kato here nagi a peisar u katun hoboto, na lia e torohanagu tara maroro hoboto te go peigi meri lia a palabi tara Tsunono.
23 Alia e kato silegi a man ka hoboto teka u Bulungana u Niga, te go lu meni romana lia a man ka man niga te hatei nena u Bulungana u Niga. 24 Alimiu e atei silemiu a katun a para e hihikuman pipietar, kaba a toa puku te luena a prais. Na limiu go here hase mien ba te torohana hatagala silemiu a prais tere Sunahan. 25 A katun a tagala te kana tara toukuin hihikuma e roron haka pute iena a tuanreinen. Nonei e torohana silena a prais te lango boroboro nou. Kaba ara e haka puta sile rei a tuanreirara te gi lu meni ra a prais te ka nitoana. 26 Alia e ma kui pinopinogi. Na lia e ma heregi a katun te muku pinopinona. E moa. 27 Alia e roron hatatei hatagala koruegu a tuanreir ba te haka pute iegen. Taraha, alia e hahatei regu u katun te gi tagala sil menien e Sunahan, kaba alia a toa e namos rus ba nagen.