6
A pala tere Iesu i hahamana nen
(Matiu 13:53-58, Luk 4:16-30)
E Iesu nu katunun tsitsilo i tanen i la ban a han teka me la pouts uar i han i tanen. Na turu Lan u Goagono nonei e tanian hihatutsia tara luman lotu. U katun u para ti kaia tara luma teka i hengoen me asingoto korur. Ba barebana e hiahihiragatsir, “Ime te lue ien a man ranga teka? Ime te mar lu mena neien a mar niatei teka? Na ime te mar kato mena neien a man mirakul teka? Nonei a kamda talasi, a pien tere Maria. Nu toulanen ere Jemis mere Joses ne Judas ne Saimon, nu hahinanen e ka has ria teka.” Ba nori e raharahe ren. Be Iesu e poiena i taren, “A propet tere Sunahan e ka mena a solo turu han hoboto. Kaba a han i tanen nu katun pouts i tanen e ma poeri e Sunahan e hale ien a nikapan.” Na nonei e ma antunai te go kato menien tu mirakul tu para i han teka. Nonei e halakopi a limanen tara man toa man katun ti ka mei a man nimate ba te kato haniga pouts ranen. Ba nonei e asingoto koru nena ti hahamana uen. Ba nonei e hula lana turu han ti sukusuku me hihatutsuna.
E Iesu e halar u katunun tsitsilo
(Matiu 10:5-15, Luk 9:1-6)
7-9 E Iesu e ngö gugoner a 12 a katun ba te katsin hala rena a man elasolana tara man toa man makum. Ba nonei e hala rane ien a nitagala te gi tsuga ba merien u mate u omi, me poiena i taren, “Alimiu go ma la gono memi ta ka tara tou lala i tamilimiu. E moa tu la mei ta beret na ta pora na ta moni. Kaba alimiu e tatei luemiu u tukana, na limiu e tatei hasogoemiu u sendol nu toa puku u hasobu u ngahangaha. 10 Poata te butu moa limiu tara toa taun, alimiu e tatei ka mia tara toa puku a luma antunana te la ba nemia limiu nonei a taun. 11 Te ma las hagum raroa limiu u katun tsi te ma hengo rarien limiu, alimiu e tatei la ba namiu a taun i taren ba te tohu ba namiu u koahu i pitpitan moumilimiu. A ka teka e haruto nanou te raharaha mera neien e Sunahan.” 12 Ba nori te lar ba te na rararer te gi na palis meni a barebana u markato u omi i taren. 13 Ba nori te tsuga rer u mate u omi u para ba te sahi ner u uapi turu katun u para ti ka mei a nimate ba nori te niga poutsur.
A tou mate tere Jon
(Matiu 14:1-12, Luk 9:7-9)
14 E Herot a King e hengoin a man ka teka, taraha u han hoboto i hengoin e Iesu. Palabir u barebana i poei, “A katun teka nonei e Jon te baptaisir u barebana, Nonei e toatoa poutsuma ba te ka mena a nitagala teka.” 15 Ba palai te poier, “Nonei e Ilaitsa.” Ba palai lel te poier, “Nonei a tana propet tere Sunahan ni manasa.” 16 Poata te hengoeia e Herot u ranga teka ba nonei e poiena, “Nonei e Jon te baptaisir u barebana. Alia u hangats babin a bakunen ba nonei te toatoa pouts lel nama.”
E Herot e mar atung hamate meni e Jon teka i manasa
17-18 A ka te habuti u ranga teka tere Herot e kato uana teka: a toa tahol a solonen e Herodias a hahagono tere Herot. Nonei a tahol mam tere Pilip e toulane Herot. Kaba e Herot e töle ien, be Jon e ranga meto e Herot, “E ma matskö nei te tölo mena milö a hahagono i tamulö.” Be Herodias e hengoe ieto a ka teka me raharaha koruena e Jon. Be Herot e hangö nena e Jon bu katun tere Herot e na pile kap naren me kitse ren me na hake rien tara karabus. Nonei e kato silei a ka teka e Herodias. 19 Be Herodias e ngil hasi e Jon e gi ngats hamate, kaba e ma antoei tere Herot. 20 E Herot e matouti e Jon, taraha e atei sili e Jon a katun a niga koru. Ba nonei e hapiu nena te ga kato homi menien ta katun. E Herot e toku koru mei tara mamana poata te hengo menien a man ranga tere Jon, kaba nonei e hengo noa talasen. 21 Tara toa poata e Herodias e sabe iena a maroro i tanen turu lan te hatoatongein u lan ti posa mei e Herot. U lan teka e butu hakapa be Herot e katoe iena a panna kannou me hangö rena u katun pan tara gamman i tanen nu kepten pan turu soldia i tanen na pal kapanir i Galili. 22 Ba pien tahol a kukubei tere Herodias e tasu nama me sani hamamangil rena ere Herot meru katun ti nou gono meien. Be Herot e poiena tara kukubei teka, “Aha te ngilin lue mulö? Alia e hale goi lö ta ka te ngile mulö.” 23 Ba nonei e poe hasina tara kukubei, “Alia e hamana gia i iasa tere Sunahan te go hala meni lia lö ta ka te ngile mulö, antunana tara hapalana u nipepeito i tar popona tara makum te pile noa nagu lia.” 24 Ba kukubei e lakasana me na rangatsena e tsinanen me poiena, “Aha te go na rangata sili lia?” Be tsinanen e poiena, “A bakune Jon e gi ngats pagotsema!” 25 Ba kukubei e pieta pouts hamanasa uana tere Herot me na poiena i tanen, “Alia e ngilegu alö go hahongema a bakune Jon tara pelet teka puku ba lö te hale mume ien lia, ba te haruto nena te mate hakapa uen.” 26 Be Herot e tori-tiama koruna, kaba e ma antunai te go pita harus meni u ranga i tanen, taraha nonei e hamana hakapaia tere Sunahan i matar u katun ti nou gono meien. 27 Ba nonei e tahul hamanasena a toa tson taratarakap e go na soatema a bakune Jon. Ba tson taratarakap e lato tara luman karabus me na ngats kotsena a bakune Jon. 28 Ba nonei e soata poutse namen tara pelet me na hale neien a kukubei ba kukubei e na hala uase neien e tsinanen. 29 Bu katunun tsitsilo tere Jon e hengo ner a ka teka me mi soatser a tuanreinen me na hahonge rien tara kioun mate.
E Iesu e hanour u 5000 tara katun
(Matiu 14:13-21, Luk 9:10-17, Jon 6:1-14)
30 U aposol i kopis uama tere Iesu me mi hatei rien a man ka ti katoe men na man ka ti hihatuts namen. 31 U katun u para koru i la hiton uama tere Iesu ba nonei nu aposol i tanen te moa talar ta poatan nou i taren. Ba nonei e poiena i taren, “Ara gi la pepeisa u tara makum a ski ba limiu te tatei na gamon husamiu.” 32 Ba nori e osa peisa ria tara tsi tolala me la uar tara toa makum a ski. 33 Bu katun u para i tara raten ti la uen me marei hamanasa raren. Ba nori e la ba ner a han hoboto me pipieta mam uar tara makumun han te gi na hasung ien. 34 Poata te koulia e Iesu tara tsi tolala ba nonei te tara rena u katun u para koru teka. Ba nonei e tatagi koru ranen, taraha nori i herei u sipsip ti moa ta katunun taratarakap i taren. Ba nonei e tanian hatuts rane ien a ka a para. 35 A ka e sukusukun lahibong bu katunun tsitsilo e la uarima i tanen me poier, “E lahibong hamanasana kaba e moa ta han tara makum teka. 36 Hala bar a barebana ba nori te la uar turu han te sukusukur ba te na holer tera tsi kannou.” 37 Be Iesu e ranga palisina, “Alimiu peisa te go hala ramien ta kannou te gi nouen.” Ba nori e rangatar, “Alö e ngilem alam go na hol ta beret antunana turu 200 denarius te popona tara hihol turu 200 u lan ba te hanou ramien?” 38 Be Iesu e rangata ranen, “Lahisa beret te ka memi limiu? Na tara muma.” Poata ti sabie men u beret ba nori e mi hateie ren, “A tolima beret na solana iena puku.” 39 Be Iesu e ranga merana u katunun tsitsilo i tanen e gi hagum gonogono kalakala ria u barebana turu garas u bibil. 40 Ba barebana e hagum ria tara ma tsi hagum. A toa hagum e antoeia turu 50 u katun, na tana u hagum u 100 u katun, ba te kato talasina. 41 Be Iesu e luena a tolima beret na solana iena me tara sei uana i Kolö me hanigana tere Sunahan. Ba nonei e posepose iena u beret me hala rane ien u katunun tsitsilo i tanen e gi molamola rien u barebana. Ba nonei e molamola hase iena a solana iena i taren hoboto. 42 Ba barebana hoboto e nour me masulur. 43 Bu katunun tsitsilo e gone ier u makumun beret nu iena ti masul ba neien me antunana tara 12 a kalobaka a saputu. 44 Ba turu katun ti nou u beret, a pal tson i popoia turu 5000.
E Iesu e tatalaia i ieluna u ramun
(Matiu 14:22-33, Jon 6:15-21)
45 Be Iesu e toan hosa rena u katunun tsitsilo i tanen tara tsi tolala ba nori te mam naren i Betsaida i hapalana ramun a perperere. Ba nonei e hala ba rena a barebana. 46 Nonei e hala hakapa raien ba te kete uana turu pokus te go na singo uen tere Sunahan. 47 Ba ka e bong hakapana ba tsi tolala te kana i gusuna ramun be Iesu te ka pepeisana turu tsikitsiki. 48 Ba nonei e tare ieto u katunun tsitsilo i tanen i lagi susua mei a lomolomo. Ba tara sukusukuna lunlan ba nonei e la uana i taren me tatala silana i ieluna ramun. Ba nonei e katsin la karasa ranen. 49 Kaba nori i tare ien te la uen i ramun ba nori e poier, “A liliahanei!” ba te hani naren. 50 Taraha, a poata ti tara hobotose ien nonei ba nori e matoutu korur. Be Iesu e ranga hamanasa mera nen, “Ma matoutmi. Alia ba.” 51 Ba nonei e osa gono mera nen tara tsi tolala ba lomolomo e selohona. Bu katunun tsitsilo e asingoto korur. 52 Ba nori e ma atei sil haniga korueri ime te mar mouna u a mirakul te kato e Iesu turu beret. A bakuren e tutun a ka teka.
E Iesu e la u i Genesaret
(Matiu 14:34-36)
53 Nori i la harohi a ramun a perperere me na hasung hapasana ria i han i Genesaret. 54 Ba nori e la ba ner a tsi tolala bu katun i marei hamanase ieto e Iesu. 55 Ba nori e hula pieta uar turu luma hoboto me soata rarima u katun ti ka mei a nimate. Nori i soata rame ien u poapoa me la mera rien tara makum ti hengo nen te kaia e Iesu. 56 Ba tara mamana makum te la u e Iesu, tara taun nu han pan nu han u tetenei, bu barebana te soata rer u katun ti ka mei u nimate ba te la mera rien tara man makumun tago. Ba nori e singo hatatagi ria i tanen te gi hasebele u i runguna u hasobu i tanen. Nu katun hoboto ti sebele ien i niga pouts.