14
Abɨ fáillari duere zefuídɨmɨe Jesús jíllotate
Ie mei jɨáɨe ocózinaillaruimo Jesús fariséuaɨ illaɨma dɨne güizájide. Afe llezica jɨáɨe fariséuaɨ Jesumo janónaioicana eróidiaɨoɨ. Afénomo Jesús uiécori daa abɨna fáillari duere zefuídɨmɨe illa. Mei jira Jesús ocuica uai llófuefɨredɨnomo jɨcánote naa fariséuaɨri.
—Ocózinaillaruido ¿meita ɨráredɨmɨe jíllotarede? ¿Nɨbaɨ jíllotanide? —daɨde.
Mei íadɨ afémacɨ uai oñeno tɨɨ daɨí itíaɨoɨ. Iemona afe ɨráredɨmɨe baɨ uáidota jíllotate. Jíllotajano, “Mai o jairi,” daɨde. Afe mei Jesús fariséuaɨna daɨde:
—Omoɨmona bu ocózinaillaruimo íemo ite burro, nɨbaɨ juráreto, ifomo baɨía ¿meita raɨre naado óñega? ¡Ocózinaillarui íadɨ jaca raɨre caifo ófɨredɨomoɨ! —daɨde.
Afemona afe uaina jaca ónidiaɨoɨ.
Aɨrena ráfuemo uáidoga comɨnɨ
Afe güilláfuemo bite lloga comɨnɨ illáɨcomɨnɨ ráɨira izóidɨno ráɨillena izire jenódiaɨoɨ. Nana uícoficaiacadiaɨoɨ. Jesús áfena cɨ́oillano bie izói íaɨoɨna llófuete:
—Nɨnó dáamɨe áɨrenafuemo omoɨ uáidoia, illaɨma ráɨiranomo ráɨiñeno iri. Mei o baɨmo jamánomoidɨmɨe nɨbaɨ dúcɨiteza. Iemona omoɨ uáidote rafue naama omo lluáɨbite. “O ráɨirano mai bímɨemo feca,” ona dáɨite. Afemona íiraɨe ráɨiranomo meáire ráɨizaitɨo. 10 Mei jɨáɨfodo nɨnó dáamɨe ɨráɨzillena o jɨ́ɨria, baɨ ɨ́coɨmo ite ráɨiranomo o ráɨiri. Afe mei o uáidote rafue naama billa llezica, afémɨe ona dáɨite: “Cue onóigamɨe, baɨ benó ñuera ráɨiranomo bi,” dáɨite. Afe daɨí nana güiránomo o dɨga ráɨiedɨno eróicana afe rafue naama ñúefue omo jóoneiteza. 11 Mei jira naga come dama ie abɨna jamánomoidena fɨ́noitɨmɨe, jamáimɨena óreite. Daje izói “Jɨba cómedɨcue” daɨdɨ́mɨe, jamánomoidɨmɨena jáitaite, —daɨde.
12 Afe dáaruido, Jesús ie uáidotɨmɨena daɨde:
—Güilla rafue o fɨnoa o onóigamacɨ uáidoñeno iri, naa o ámatɨaɨri. Daje izói o comɨnɨ uáidoñeno iri, naa o áɨnori ite ráanaitɨmacɨri. Mei afe ɨbana ona uáidoitiaɨoɨ. Afe daɨí ɨ́baja izói máiñoitɨo. 13 Mei jɨáɨfodo güilla rafue o fɨnoa dúeredɨno uáidori naa aɨdáimacɨri. Daje izói júbene ɨ́daɨnidɨno uáidori naa uina cɨ́oñedɨnori. 14 Afemona ɨere caɨmare íitɨoza. Mei afémacɨ afe ɨbana omo fɨnónidiaɨoɨ. Mei íadɨ tɨ́ide comécɨna jaɨ́cɨna jóidɨno nɨ́fuenidɨno meine abɨdo cáaillɨruimo o ɨ́baja ízoide raa máiñoitɨoza.
Aillue güilla ráfuedo jɨáɨfuena ñue caɨ onótaite
15 Afe güilla ráfuemo Jesús dɨga ráɨiedɨnomona bífuena cacáillano dáamɨe Jesuna daɨde:
—Juzíñamui illáɨmana illɨ́ruimo nabáiritɨmɨe caɨmare ite, —daɨde.
16 Mei jira Jesús íena daɨde:
—Daa come áillue güilla rafue fɨnode. Afe ráfuemo gaɨríllena aillo comɨnɨ jɨ́ɨritade. 17 Ja rafue mámiaruimo táɨjɨna ñue fuilla llezica, ie ocuífɨregamɨe ie uáidoganomo lluájitate, bie izói daɨíllena: “Ja nana raa ñue fɨnócaza, mai omoɨ biri.” 18 Mei íadɨ afe llezica illa dɨ́gamɨe: “Ɨere cue jétalle íllaza, bínidɨcue,” daɨde. Nanóidɨmɨe daɨde: “Como cue ɨbaca cue jacafaɨ méiñuaiacadɨcueza; bínidɨcueza. Cuena icɨ́ñeno iri,” daɨde. 19 Iemo jɨáɨmɨe daɨde: “Ja cinco dɨga juráreto naa íaɨoɨ nabai dɨga ɨbádɨcueza. Aféretuaɨ fueñe fácajiacadɨcueza. Bínidɨcueza, cuena icɨ́ñeno iri,” daɨde. 20 Iemo nane jɨáɨmɨe daɨde: “Como fueñe rɨngo otɨ́cueza, bínidɨcue. Eróiñeno iri.” 21 Iemona afe ocuífɨregamɨe meine jofomo jaillano ie orédɨmɨemo bie izói íaɨoɨ daɨízɨa lluájide. Aferi rafue naama ɨere rɨ́icaide. Afe jira ie ocuífɨregamɨena daɨde: “Jofue cɨ́gɨmo ite áillue macáraodo naa duera iodo mai raɨre jai. Aféuaɨmona dúeredɨno naa aɨdáimacɨ dɨga bené atɨri. Daje llezica júbene ɨ́daɨnidɨno naa uínidɨnori benomo atɨri,” daɨde. 22 Afe méifodo íanori íllamona afe ocuífɨregamɨe billano daɨde: “Cue naama, o ocuilla izói ja fɨnódɨcueza. Mei íadɨ naɨ ñue oruíñede. Naɨ ráɨillɨnona ite,” daɨde. 23 Iemona afe naama ocuífɨregamɨena daɨde: “Mai jofue jinómona joide íuaɨdo, áillue iodo naa dúeodo o jairi. Aféuaɨmona cue jofo íaɨoɨ oruítaɨbilleza rɨire oreri. 24 Mei uáfuena ómoɨna dáɨitɨcue: Cue dɨga güizáɨbillena fueñe cue uáidogamona buna cue fɨnoca güíllena güíñeitiaɨoɨ,” daɨde.
Crístodo caɨ jaille juárede
25 Aféruillaɨdo dɨga comɨnɨ Jesudo jáidiaɨoɨ. Afe llezica afémɨe meine gɨ́recaillano íedo jáidɨnona daɨde:
26 —Dáamɨe cuedo jáiacana llezica, ie móotɨaɨna cue baɨmo izíruiadɨ cue llófuegamɨena ínide. Daje izói dáamɨe ie aɨna, ie úruiaɨna, ie ámatɨaɨna, daje izói dama ie abɨna cue baɨmo izíruia, afémɨe cuedo bínide. 27 Daje izói dáamɨe cuedo jailla ɨ́coɨnia ie tɨ́illa izire oía afémɨe cue llófuegamɨena ínide. 28 Bífuemo comecɨ facari: ómoɨmona dáamɨe jofo níacana uícodo, fueñe comecɨ facade. Daɨí comecɨ facárede ie ofítaga raa ñue níllana fuite dáɨnana onóillena. 29 Dáamɨe daɨí comecɨ fácañenia, jofo jíaɨlliraɨ ie naidánia mei, fɨgo ofíñena jira ñue fuitáñeno zoofeite. Iemona afe mei áfena cɨ́oitɨno afémɨena zánoitiaɨoɨ. 30 “Bímɨe jofo níacade íadɨ fuitánide,” dáɨitiaɨoɨ. 31 Daje izói daa illaɨma jóbairiacana uícodo fueñe comecɨ ñue facárede. “¿Meita cuemo ite diez mil fuiríraɨnɨ, baie caɨ dɨga fuirízaɨbite veinte mil fuiríraɨnɨna, nɨbaɨ anáfenoredɨcaɨ? ¿Nɨbaɨ naɨ anáfenonidɨcaɨ?” daɨí comecɨ raɨre uícodo facárede. 32 Afémɨe ñue comecɨ fácano: “Baie bitɨno anáfenonidɨcaɨ” daɨíadɨ, afémɨe afe fuirízaɨbitɨno naɨ dúcɨñena llezica, manánaillena lluájitɨnona óreite, icɨ́riñeno dájena illɨfue jɨcánollena. 33 Afe izói ómoɨmona nɨnó dáamɨe nana íemo ite raana zóofeacañenia, cue llófuegamɨena jáinide.
Sal ie rɨ́ino íñenia jaca ráifiñede
(Mt 5.13; Mr 9.50)
34 Sal jaca ñuera, mei íadɨ ie rɨ́ino íñenia jaca jɨáɨe raamo jóonenide. 35 Jacafaɨ énɨemo jóonegana canóñede. Daje izói riga raa junáillena fɨénide. Jaca éenoñeno oni dotárede. Aquíe izóideza cacáacadɨno mai omoɨ cacai, —daɨde.