6
Jesús llófuegamacɨ ocózinaillaruimo trigo iɨ́moɨaɨ dɨ́coɨano otá güitíaɨoɨ
(Mt 12.1-8; Mr 2.23-28)
Daa ocózinaillaruido Jesús naa ie llófuegamacɨ jacáfaɨaɨ cɨ́gɨdo íaɨoɨ maca llezica, ie llófuegamacɨ trigo iɨ́moɨaɨ dɨ́coɨano otíaɨoɨ. Uano íaɨoɨ ónoɨdo lléguano aféjɨaɨna güitíaɨoɨ. Mei jira fariséuaɨmona dáamɨerie jɨcánotiaɨoɨ:
—¿Nɨbái mei ocózinaillaruimo rairuícamo táɨjɨdɨomoɨ? —daɨdíaɨoɨ.
Jira Jesús íaɨoɨ uai ote:
—¿Omoɨ jaiai illaɨma David fɨnócafue cúeinana facádoñedɨomoɨ? Afémɨe naa ie nabáiñɨaɨri jufínaitiaɨoɨ. Afe llezica Juzíñamui jofomo jofo jaillano rairuica pánɨaɨ ote. Uano güite. Afe mei afémɨedo jáidɨnomo fecade. Mei íadɨ afe pan danɨ lletáriraɨnɨ güiga. Abɨ dɨne jamai comɨnɨ güínide.
Nane dáanomo íaɨoɨna daɨde:
—Nanoide Ɨima Jitódɨcueza, ocózinaillarui, cue ocuille rɨ́ino ite, —daɨde.
Onoɨna jofo naɨllídɨmɨe rafue
(Mt 12.9-14; Mr 3.1-6)
Nane jɨáɨe ocózinaillaruimo Jesús Juzíñamui uai llorácomo jofo jaide. Jaillano llófuete. Afécomo onoɨ nabézina jofo naɨllídɨmɨe ite. Afe llezica ocuica uai llófuetɨno naa fariséuaɨri Jesumo báinino éroiediaɨoɨ, ocózinaillaruido afe ónoɨna jofo naɨllídɨmɨe jíllotajana cɨ́oillena. Afémɨe jíllotaia áfedo fɨénidɨfue íemo jɨ́taitɨcaɨ, comecɨ anado daɨdíaɨoɨ. Mei íadɨ Jesús íaɨoɨ comecɨ fácajana onode; jira ónoɨna jofo naɨllídɨmɨena daɨde:
—Náidacaillano baɨ caɨ cɨ́gɨmo bi, —daɨde.
Iemona afémɨe náidacaillano baɨ náidazaide. Afe mei Jesús jɨáɨmacɨna daɨde:
—Omoɨmo dafue jɨcánoitɨcue. ¿Ocózinaillaruimo nɨɨe táɨjɨna rairuínina? ¿Caɨ fɨnoca fɨénidɨfue, mei nɨbaɨ caɨ fɨnoca ñúefue? ¿Cómena jíllotaitɨcaɨ, mei nɨbaɨ méineitɨcaɨ? —daɨde.
10 Iemona Jesús nana ie onífenedo gaɨride comɨ́nɨmo eroide. Afemacɨ ie uai oñena jira, ónoɨna jofo naɨllídɨmɨena daɨde:
—O onoɨ jino zuita, —daɨde.
Jira afémɨe zuitade. Zuitádemo ñue jíllode. 11 Mei íadɨ áfemona afe jɨáɨmacɨ jamánomo rɨ́icaidiaɨoɨ. Danɨ jofo conímamo jɨcánotiaɨoɨ, ¿Mei nɨɨe izói baie Jesús uáitaredɨcaɨ?
Jesús doce dɨga oni oréllɨmacɨna nɨzede
(Mt 10.1-4; Mr 3.13-19)
12 Aféruillaɨdo Jesús caifónedumo Moo Juzíñamuimo úrizaide. Afénomo afémɨe Juzíñamuimo úritemo monaide. 13 Ja monáidemo nana ie llófuegamacɨ jɨ́ɨrite. Jɨ́ɨrillano afémacɨmona doce dɨ́gamɨe nɨzede. “Oni oréllɨno” íaɨoɨna mamede. 14 Afe be nɨ́ɨmacɨ: Simón, afémɨe jɨáɨe mámecɨ jɨ́taina Pedro, íemo Simón ama Andrés, íemo Santiago, íemo Juan, íemo Felipe, íemo Bartolomé, 15 íemo Mateo, íemo Tomás, íemo Alfeo jitó Santiago, íemo Ɨere Járidotɨmacɨmo jaɨnáidɨmɨe Simón, 16 íemo Santiago ama Judas, íemo uire Jesús fécaitɨmɨe Judas Iscariote.
Jesús aillo naɨraɨ llófuete
(Mt 4.23-25)
17 Jesús caifónedumona naa afémacɨri ana bitíaɨoɨ. Billano ñúenomo nano íanori naidáiediaɨoɨ. Afénomo aillo jɨcánemacɨ Judea énɨemona bitɨno gaɨrídiaɨoɨ. Daje llezica Jerusalémona, íemo jɨáɨ Tiro, Sidón dɨga jɨca itɨ́nɨemona bitíaɨoɨ. Bimacɨ nana Jesús úrillamo cacáreizaɨbitiaɨoɨ. Daje izói afémacɨ íaɨoɨmo ite dúicomona Jesús jíllotallena bitíaɨoɨ. 18 Daje izói fɨénide jóriaɨ uícaigano jíllotagaiaɨoɨ. 19 Afe llezica nana comɨnɨ Jesuna jetáacadiaɨoɨ, mei afémɨe íemo ite rɨ́inodo nana íaɨoɨna jíllotateza.
Cáɨmafue zuufue dɨga
(Mt 5.1-12)
20 Iemona Jesús ie llófuegamacɨmo érocaillano íaɨoɨna daɨde:
—“Comecɨ dɨnena dúeredɨcaɨ,” dáɨifɨredɨno omoɨ íadɨ, dúerede íadɨ ióbidɨomoɨ; mei ómoɨmo Juzíñamui illáɨmana illano dúideza.
21 Júbiena méinegamɨe ɨere güícana izói, Juzíñamui comecɨ jítaina izói ɨere íacadɨno omoɨ íadɨ, caɨmare ióbidɨomoɨ, mei Juzíñamui afe omoɨ íacana izói omoɨ íllena ómoɨna cánoiteza.
Birui duere éedɨomoɨ íadɨ caɨmare itɨ́omoɨ, mei uire zádaitɨomoɨ.
22 Nanoide Ɨima Jitódɨcueza cue ɨ́coɨnia comɨnɨ ómoɨna éoina llezica caɨmare íitɨomoɨ.
Daje izói cue ɨ́coɨnia ómoɨna jino íaɨoɨ jiúadɨ ióbitɨomoɨ. Iemo jɨáɨ cue ɨ́coɨnia ómoɨna ɨáɨre íaɨoɨ daɨíadɨ, daje izói o mámecɨna ɨáɨrede raa izói íaɨoɨ jámairuia, ióbitɨomoɨ. 23 Aféruido ɨere omoɨ ióbiocairi. Jamánomo caɨmare omoɨ iri, monamo áillue omoɨ jɨrídolle raa íteza. Mei afe izói bimacɨ nánoidɨgɨma Juzíñamui uai llóraɨnɨna ɨere duere fɨnódiaɨoɨ.
24 Mei jɨáɨfodo omoɨ ráanaitɨno nɨɨ dúerena, mei omoɨ caɨmátailla raana jae otɨ́omoɨza.
25 Daje izói omoɨ jeɨ́rede izói itɨno nɨɨ dúerena, mei uire ɨere jufíruitɨomoɨza.
Afe izói birui ómoɨmona zadáidɨno nɨɨ dúerena, mei uire dúerenari éeitɨomoɨza.
26 Daje izói nana comɨnɨ ómoɨdo ñue íaɨoɨ úrilla llezica, nɨɨ omoɨ dúerena. Mei afe izói afémacɨ jaiáigɨma taɨno uai llóraɨnɨmo caɨmare úritiaɨoɨza.
Caɨna éoidɨnona izíruiredɨcaɨ
(Mt 5.38-48; 7.12)
27 Mei íadɨ cue úrillamo cacáreidɨomoɨna dáɨitɨcue: Omoɨ bacáuai imacɨ izói dɨno, nɨɨ omoɨ dɨga icɨ́ritɨnona mai omoɨ izíruiri. Daje izói omoɨ éoidɨnona mai ñue omoɨ fɨnori. 28 Omoɨ faidódɨnona mai omoɨ cáɨmadori. Daje izói ómoɨna fɨeni fɨnóacadɨno, ñue íaɨoɨ ílleza, mai Juzíñamuimo omoɨ jɨcari. 29 Daa come o uiéco putáadɨ, daje llezica enéfenena ie fállena mai o fecari. Daje izói dáamɨe táɨnona omo jɨ́tajano, o emódoidɨroi baɨróadɨ, daje llezica o caifóferoina mai o uitátari. 30 Nɨnó dáamɨe raana omo jɨcáadɨ mai afémɨemo jeruíñeno o fecari. Omona baɨroca raana abɨdo jɨcánoñeno o iri. 31 Jira jɨáɨmacɨmo uícodo bie izói fɨnóredɨomoɨ. Jɨáɨma omo fɨnóllena o óiacana dɨeze, áfeze afémɨemo mai o fɨnori.
32 Daa ómoɨna izíruitɨnona omoɨ izíruia, ¿Mei nɨɨe ñúefue fɨnódɨomoɨ? Mei fɨénidɨno afe izói fɨ́nuaza. 33 Daje izói daa omoɨ ñue fɨnódɨno ñue omoɨ fɨnóadɨ, ¿néemei omoɨ fɨnoca ñúefue? Mei fɨénide comɨnɨ afe izói fɨ́nuaza. 34 Afe izói daa “meine abɨdo cue méidolle cue comécɨillamɨemo” o fecáadɨ, ¿néemei o fɨnoca ñúefue? Mei afe izói, fɨénidɨno jɨáɨe fɨénidɨnomo méidollena fecádiaɨoɨza. 35 Mei íadɨ ómoɨna éoidɨnona izíruiredɨomoɨ. Abɨdo méidollemo comécɨñeno, fia fecáredɨomoɨ, afémacɨmo ñue fɨnóllena. Afe izói omoɨ íllemona áillue ñúefuiaɨ máiñoitɨomoɨ. Afe llezica caifoide Juzíñamui jitótɨaɨna jáitɨomoɨ. Mei afémɨe daje izói jeruífɨnidɨmɨe. Fɨgora daɨífɨnidɨnomo, daje izói fɨénidɨnomo afémɨe jeruíñeno dájerize fecade. 36 Omoɨ Moo comɨ́nɨmo dúecaifɨredeza, afe dɨeze jɨáɨmacɨmo mai omoɨ dúecaifɨreiri.
Jɨáɨma jánana fɨeni úriñeno iri
(Mt 7.1-5)
37 Jɨáɨma jánana mai fɨeni úriñeno omoɨ iri, áfemona Juzíñamui rɨire ómoɨmo jɨcánoiza. Mai jɨáɨmana duere fɨnótañeno omoɨ iri, afe izói Juzíñamui duere omoɨ fɨ́noiza. Jɨáɨma ómoɨmo fɨnoca fɨénidɨfue mai omoɨ féitari, afe izói Juzíñamui omoɨ fɨénidɨfue féitaiteza. 38 Jɨáɨmamo mai omoɨ ífɨreiri, íemona Juzíñamui ómoɨmo ífɨreiteza. Afémɨe raa omoɨ ofítara cɨrɨ́gaɨmo ɨere ñue fácajano afégaɨmo jóoneite. Afémɨe afégaɨna ñue rɨire jɨ́lloicɨiteza. Iemo jɨáɨ afégaɨna caifo jɨca ebena óruitaite. Afémɨe afegaɨ jamánomo oruítajamona ana abɨdo cócɨite. Jɨáɨmamo caɨ facáfɨrena izói Juzíñamui caɨmo fácaite.
39 Jesús bie onótatɨfue afémacɨmo llote:
¿Meita uínidɨmɨe jɨáɨe uínidɨmɨe iodo ɨfórede? Nɨbaɨ afe íaillɨnoɨ jáidiaillɨnoɨna ¿meita dáafomo báɨitiaillɨnoɨ? 40 Llófuegamacɨmona dáamɨe ie llófuetɨmɨe baɨmo onóñede. Mei íadɨ ie llófueina fuilla mei ie llófuetɨmɨe illa izói iite.
41 ¿Mei nɨɨe izói o ama uimo ite jéenide ráaruaɨna eróiredɨo, mei íadɨ dama o uimo ite jéerie rarúnguaɨna náfueñedɨo? (Afena daɨíacade: Aillo fɨénidɨfue omo illa llezica; ¿nɨɨe izói due jiza oni nɨbéfodo baɨídɨmɨe jánana úriredɨo? Urinidɨo.) 42 Mei o uimo ite jéerie rarúnguaɨna o náfueñenia, ¿nɨɨe izói o ámana “o uimo ite jéenide ráaruaɨna cue otata,” dáɨitɨo? Daɨínidɨo. ¡Comecɨ dɨne ɨáɨrena mei jínofene ñue cɨ́oidɨmɨedɨo! Fueñe o uimo ite áillue rarúnguaɨ mai o oíri; afe mei o ama uimo ite jéenide ráaruaɨ óllena ñue cɨ́oitɨoza.
Nana amena ie llɨ́ziedo ónorede
(Mt 7.17-20; 12.34-35)
43 Ñuera amena fɨénide ráajɨaɨna llɨzínide. Daje izói fɨénide amena ñuera ráajɨaɨna llɨzínide. 44 Mei naga amena ie llɨzíllajɨdo onoiga. Jaca jíirede monáigɨmona jíficollɨna jofo óñenaza. Daje izói “zarza” daɨna íanoride rarócɨmona jɨ́rɨcue jofo óñega. 45 Ñuera come ñúefuedo úrite, mei ie comécɨmo ñúefue íllaza. Daje izói fɨénidɨmɨe fɨeni úrite, mei ie comécɨmo fɨénidɨfue íllaza. Mei uáfueza o comécɨmo aillo jebuide raa o fuedo úrillaza.
Mena jofo nillɨno rafue
(Mt 7.24-27)
46 Cue dáɨnana ɨ́ɨnoñedɨomoɨ ia ¿nɨbái mei, “caɨ Ocuíraɨma, caɨ Ocuíraɨma” daɨdɨ́omoɨ? 47 Cuemo cacáreizaɨbitɨmɨe, íemo cue daɨna fɨnófɨredɨmɨe illa izói ómoɨmo llóitɨcue. 48 Afémɨe jofo níllana baitádɨmɨe izoide. Afe ñue nífɨredɨmɨe fueñe ana jɨca jíaɨlliraɨna raɨte; ana maɨrídɨnomo jóonete. Afe mei ille renailla llezica afécomo jaɨnoi rɨire dúcɨde. Mei íadɨ afe jofona jaɨnóñede, mei afeco mozíoidɨlliraɨ maɨrídɨnomo jóideza. 49 Mei jɨáɨfodo, cuemo cacárezaɨbitɨmɨe mei íadɨ cue dáɨnana fɨnóñedɨmɨe, bie jɨáɨfo jofo nitɨ́mɨe izoide. Bímɨe rɨire llɨ́ɨiñede énɨemo jofo nite. Afe mei ille renailla llezica afécomo jaɨnoi rɨire dúcɨde. Afemona afeco jaɨnode. Iemona afeco due fɨébiñeno nɨne táɨnocaide.