21
Jerusalémo Pablo jailla rafue
Naimacɨna caɨ facadua meinoconi, suiñodɨcaɨ. Cos railla naɨraɨmo atona jaidɨcaɨ. Ie are Rodas railla uiasimo ridɨcaɨ. Iemei Pátara railla naɨraɨmo ridɨcaɨ. Nainomo Fenicia railla enɨruemo jaiacade botena baitɨcaɨ. Nai botemo caɨ jailla mei, suiñodɨcaɨ. Chipre railla uiasina caɨ cɨojia, caɨ nabei dɨbeimo ite. Iemei Siria railla enɨruemo jaidɨcaɨ. Tiro railla naɨraɨmo sɨjɨdɨcaɨ. Botedo uiga raruiaɨna nainomo joneacadɨmacɨ. Tiromo ite creyentiaɨ caɨ baillanona, siete dɨgarui naimacɨ dɨga itɨcaɨ. Jerusalémo naimɨena judíuaɨ meineñellena, nainomo naimɨe jaiñellena, Jusiñamui Joreño naimacɨna Pablomo llotatate. Dɨgarui illa meinomo oni jaidɨcaɨ. Naie naɨraɨmona nana naimacɨ caɨ dɨga jaidɨmacɨ. Rɨñonɨaɨ, naimacɨ uruiaɨ dɨga, jaidɨmacɨ. Caiñɨcɨ ɨfodo monaillai fuemo ana raɨnadajano Jusiñamuimo jɨɨdɨcaɨ. Naimacɨ facadua meinoconi, botemo jaidɨcaɨ. Naimacɨ imacɨ jofuemo abɨdo jaidɨmacɨ. Tiromona Tolemaida railla naɨraɨmo jaidɨcaɨ. Creyentiaɨna uaiduano, darui naimacɨ dɨga itɨcaɨ. Ie are jaillano, Cesareamo caɨ ria, Felipe jofomo jaidɨcaɨ. Felipedɨ Jesucristo ie rafuena lloraɨma. Jerusalémo diáconuaɨna creyentiaɨ jaie fetua facaise, Felipena fetodɨmacɨ. Naimɨe dɨnomo fɨebidɨcaɨ. Naimɨemo cuatro jisa ite. Naiñaiñuaɨ nia ɨima abɨna uiñoñede. Jusiñamui naiñaiñuaɨmo lluacɨnona llocabitɨmacɨ.
10 Dɨgarui nainomo caɨ illamo Judeamona damɨe bite. Naimɨe mamecɨ Agabo. Jusiñamui facaina lloraɨma. 11 Caɨmo ria, naimɨedɨ Pablo cinturóna aiñode. Naie dɨga ie eɨllɨna maɨte. Ie onollɨna jɨaɨ maɨte raillano:
—Jusiñamui Joreño raite: “Jerusalémo judíuaɨ illaɨcomɨnɨ bie cinturón jaɨnaoide ɨimana daje isoi maɨtɨmacɨ. Judíuaɨñedɨnomo naimɨena fecajitɨmacɨ” raite.
12 Naiena caɨ cacajano, naie comɨnɨ dɨga, Pablona caidɨdɨcaɨ, naimɨe Jerusalémo jaiñellena. 13 Pablo uai ote:
—¿Bue ñellena eedomoɨ? ¿Bue ñellena cue comecɨna ocuiñotañedomoɨ? Cue maɨana jaca jitaidɨcue. Ua cue fiodaillana jaca jɨaɨ jitaidɨcue. Cue Nama Jesús muidona cue fiodaiadedɨ, damamai fiodaitɨcue.
14 Caɨ lloga uai naimɨe ɨɨnoñena muidona, raitɨcaɨ:
—Caɨ Nama jitaille rafuena fɨnuana jitaidɨcaɨ. —Iemei llɨɨcaidɨcaɨ.
15 Nano nɨgarui illanona, caɨ raruiaɨna fɨnuano, Jerusalémo jaidɨcaɨ. 16 Cesareamo ite creyentiaɨmona jɨaɨno caɨ dɨga jaidɨmacɨ. Mnasón jofomo caɨna uitɨmacɨ. Naimɨedɨ Chipre railla uiasi imɨe. Naimɨedɨ nano bie rafue taɨniamona creyente.
Jacobo dɨga Pablo ñaɨa rafue
17 Jerusalémo caɨ ria, creyentiaɨdɨ caɨna caɨmare uaidotɨmacɨ. 18 Ie are Pablo, caɨ dɨga, Jacobo dɨne jaide. Nana creyentiaɨna sedaraɨnɨ nainomo jai ofidɨmacɨ. 19 Uaidua mei, Pablo nagacɨnuaɨdo Jusiñamui judíuaɨñedɨnomo fɨnoca rafuena llote:
—Cue llofuiamona ailluena judíuaɨñedɨno creyentiaɨna jaidɨmacɨ —llote.
20 Naie rafuena cacajano, Jusiñamuimo iobillacɨnona fecadɨmacɨ. Iemei naimɨemo llotɨmacɨ:
—Ama, ero, judíuaɨmona ailluena comɨnɨ jai creyentiaɨna jaidɨmacɨ; ia nana naimacɨ Moisés mɨcorɨ llogacɨnodo eo jaidɨmacɨ. 21 O fɨnoca rafuena jai fɨdɨdɨmacɨ. Ona comɨnɨ ñaɨana jai fɨdɨdɨcaɨ. Jɨaɨe naɨraɨ motomo ite judíuaɨna Moisés mɨcorɨ llogacɨnona faɨnonocaillana llofuetɨo. Naimacɨ uruiaɨ abɨna deñenana llofuetɨo. Moisés mɨcorɨ llogacɨnuaɨdo jaiñellena llofuetɨo. 22 Ie jira ¿nɨese nɨbaɨitɨcaɨ? O rillana jai fɨdɨdɨmacɨ. 23 Ie jira omo caɨ lluana fɨno. Caɨ ecɨmo cuatro ɨima jai ite. Nɨe isoide rafuena Jusiñamuimo jai llotɨmacɨ. 24 Jusiñamui jofomo naimacɨna uiño. Naimacɨ dɨga Moisés mɨcorɨ llua isoi, o abɨ fɨno. Naie rafuena raise fuidollena, Jusiñamuimo fecallena, toɨca ocainaɨaɨna naimacɨ facaina ɨba. Naie rafue omoɨ fuiduanona, omoɨ ɨfogɨna rɨjɨruda gareitomoɨ. Ie mei nana comɨnɨ mare rafuena o fɨnocana jaillana uiñoitɨmacɨ. Moisés mɨcorɨ llogacɨnodo o nia jaillana uiñoitɨmacɨ. Iese omo lloiacadɨcaɨ. 25 Judíuaɨñedɨno Moisés mɨcorɨ llogacɨnodo jaillena lloñeitɨcaɨ. Naimacɨmona creyentiaɨna jaidɨnomo navui cuetɨcaɨ: “Jiraraɨmo fecaca rana rɨñeno. Dɨruena rɨñeno. Llerɨnoga rana rɨñeno. O aɨñede rɨño dɨga iñeno. O ɨniñede ɨima dɨga iñeno” cuetɨcaɨ.
26 Pablo “Jee” raillanona, nai cuatro ɨima dɨga ie are Moisés mɨcorɨ llogacɨnona fɨnuano, Jusiñamui jofomo jaide, naimɨe ie fɨnoca rafue fuillarui llollena. Jusiñamuimo nagamɨiaɨ rana fecajaruina jɨaɨ llote. Siete dɨgarui illanona, Moisés mɨcorɨ llua isoi, naie rafuena fuidoiacadɨmacɨ.
Pablona gaɨtaja rafue
27 Naie siete iruillaɨ fuiacanaruillaɨmo Asiamona damɨerie judíuaɨdɨ bitɨmacɨ. Jusiñamui jofomo Pablona cɨuano, comɨnɨ comecɨaɨna feidocana uitɨmacɨ. Pablona gaɨtajanona, 28 cuiriidɨmacɨ:
—Caɨmacɨ, caɨna cano. Bimɨe naga illanomo llofuiamona, comɨnɨna raise itatañede. Moisés mɨcorɨ llogacɨnuaɨdo jaiñede. Bifona raise sedañede. Judíuaɨñedɨno bifomo atɨano, bie mare jofo naimɨe jai jeare fɨnode.
29 Iese ite: Jerusalémo Trófimo dɨga Pablona cɨodɨmacɨ. Trófimodɨ Efeso naɨraɨ imɨe. Judíuñedɨmɨe. Pablo naimɨena Jusiñamui jofomo uillamo comecɨna facadɨmacɨ; iadedɨ uiñede. Judíuaɨ comɨnɨmona judíuñedɨmɨe Jusiñamui jofomo jaillana maraiñede. 30 Asiamona bitɨno cuiriillamona, nana Jerusalémo ite comɨnɨ icɨrinaidɨmacɨ. Aisɨcana Jusiñamui jofomo jarire ofidɨmacɨ. Pablona gaɨtajanona, naifomona naimɨena jino sonodɨmacɨ. Ie mei Jusiñamui jofona sedaraɨnɨ nasena ɨbaidɨmacɨ. 31 Pablona meineiacania, soldaduaɨ ie comandantedɨ nana comɨnɨ ɨeillana fɨdɨde. 32 Ieconi naimɨedɨ, ie soldaduaɨ dɨga, nana ie illaɨcomɨnɨ dɨga, comɨnɨ dɨne aisɨcana bitɨmacɨ. Ie jira comɨnɨdɨ naimacɨna cɨuano, Pablona fajana faɨnonocaidɨmacɨ. 33 Comandante naimɨemo iaɨreicaia, Pablona gaɨtade. Naimɨena mena lloeo dɨga maɨllena llote. Jɨcanote:
—¿Bu naimɨedɨ? ¿Bue ñete?
34 Nana ɨeidɨnodɨ jɨaɨforie llotɨmacɨ. Ie jira naie rafuena naimɨe jaca uiñoñede. Ie muidona cuatelmo naimɨena uillena llote.
35 Cuartel tɨdabacuimo naimacɨ ria, comɨnɨ jarire jailla jira, soldaduaɨ Pablona uitɨmacɨ. 36 Ailluena comɨnɨ racadɨmacɨ. Ocuioisɨte:
—¡Naimɨena meine!
Pablo ie abɨ rɨidua llua rafue
37 Cuartelmo jaiacania, Pablo comandantemo llote:
—O dɨga ñaɨacadɨcue.
Raijicaillamona, naimɨe uai ote:
—Griego uaido ñaɨtɨo— 38 Jɨaɨ llote—. Egipto imɨeñedɨo. Navui jobaime fɨnodɨo. Jofue iñenanomo, cuatro mil comɨnɨna meinetɨnona uitɨo.
39 Pablo uai ote:
—Naimɨeñedɨcue. Judío imɨedɨcue. Ciliciamo ite Tarso railla naɨraɨmona bitɨcue. Naie naɨraɨ mamecɨdɨ are soride. Comɨnɨmo cue llollena, omo jɨcanoiacadɨcue.
40 —Jee —raite. Pablo tɨdabacui muidomo naidaide. Comɨnɨna llɨɨcaitallena, ie onollɨna jaidɨde. Comɨnɨ llɨɨcailla mei, Pablo judíuaɨ uaido naimacɨmo llote: