42
Yuucip Mädgen Atï Macïr
1 Aŋ wääna Yaagüüp tiiŋŋee kä ogo päk bilto ti Macïr ye, i merkä yeeke kiinne ogo, “Ikee däämme ina?
2 Ika tiiŋŋä ogo päk bilto ti Macïr. Ate ïñï wïca aŋ kiije päk yaaka ütïn kä ye nuŋko ŋana tüwtïn kä.”
3 Aŋ Yuucip mädgen yaaka kä caay ye attä Macïr kïïjïdï päk,
4 aŋ Yaagüüp Benyamïïn, Yuucip määden batta agee kä tucon ke meken, booc nuŋko ginkalaŋ näŋit ḍoŋe ike ti.
5 Aŋ merkälen Yaagüüp ḍakkä ti ke meken Macïr kïjï päk, kä yaana käñ biltee kä ti ŋommañ mä Kanaan ye.
6 Aŋ a Yuucip ken a mügdo yen mä Macïr. Aŋ ike yääjgïdï mä baan muure päk. Aŋ Yuucip mädgen äätin, aŋ ḍüŋjïn ïñï ike ti ŋommañ jï.
7 Aŋ Yuucip mädgen yoorre aŋ ŋïññe, aŋ täkkene bata m'ana a pare ye, aŋ rütkene ŋïngïn tajde ogo, “Ikee ääte wa?”
Aŋ iken jaajjin ogo, “Ikoon ääton ŋommañ mä Kanaan ti kijon päk.”
8 Aŋ Yuucip mädgen ŋïññe, aŋ ike batta agene kä ŋïcon.
9 Aŋ Yuucip päjjin lääggï yeeke yaaka läkkee kä ogo iken ye. Aŋ iken kiini Yuucip ogo, “Ikee age mä jommu! Aŋ ikee äätene dääme ellä baan yoono!”
10 Aŋ iken luukcin ike ti ogo, “U'u mügdo, kiinkä yüükü äätin kïjï päk.
11 Ikoon muuronaan agon merkä män keellä. Ikoon agon me wotken. Kiinkä yüükü batta a mä jommu.”
12 Aŋ kiinne ogo, “U'u a ellä yen baan yoono ken umgene daame.”
13 Aŋ iken jaajjin ogo, “Ikoon kiinkä yüükü agon mädin caay witken kä yew merkä män keellä ŋommañ yen mä Kanaan ti, aŋ tiññaŋ määdo ḍeerconḍe bilti cääy ke wäyo aŋ yaŋkalaŋ a yääyon.”
14 Aŋ iken kiini Yuucip ogo, “Bata yaana kiinne kä ye ikee age mä jommu.
15 Aŋ kä yaanni ikee puuce, ikee lïïtke kä yäṇtäŋ Parahuun, ikee batta bi kaace woo nänṭä yaanni ti ke määdic ḍeerconḍe ääte winni.
16 Tucce men kä keelok ikee ti aŋ dale ike atï määdic äbe i ikee kalaŋ age gaŋgar jï winni, nuŋko ukcon kä gïtï jiik yeekic naana ikee jaaye a gïtken ye. Naana batta gïtken ye, ikee lïïtke kä yäṇtäŋ Parahuun, ikee age mä jommu.”
17 Aŋ ḍoocce muure gaŋgar jï, aŋ nääkin nïïnkä kä ḍäk.
18 Aŋ nïïnnä ḍäk iken kiini Yuucip ogo, “Yaanni naŋe aŋ ikee bi üde, kä yaana booju kä Jooŋ ye.
19 Aŋ naana ikee age mä wotku ye, dale määdic yaŋkalaŋ cääy gaŋgar jï winni, aŋ ikee yakkalaŋ ate paa äce päk äärgä yeekic tüggen yaaka näkä käñ ye ti.
20 Aŋ määdic ḍeerconḍe äckakä nuŋko jiik yeekic ŋïce daa me agene gïtken, nuŋko ŋana tüwde kä.” Aŋ iken yaakka gïmgï.
21 Aŋ iken luugjin ogo, “A gïtken jooññu yaanni kaññïn kä gin'a näŋgïnïn määdo Yuucip ina. Ïkïïn yüṭṭïn pillä yäwconḍe yeene wääna ñujee ïkïïn ti yüükkïn ti, aŋ batta agïn yüükkïnï ti. Ina ken pillä yaanni wäättee kä ïkïïn ti yaanna.”
22 Aŋ Robïïn luukcin ogo, “Ikee batta kolle ogo ŋana minneni näŋgede yiñ? Aŋ ikee batta tiŋde. Tiññaŋ yïmgä yeeke ken ikki joocïn kä me yaakki.”
23 Aŋ batta ŋäjjänä ogo jiiken ookcïdïï gïtï Yuucip, nääŋka ike jaay kä aŋ jiik yeeke ŋüülge daa gïtï kä mäŋkalaŋ ye.
24 Aŋ ike ñome ṭukke woo iken ti aŋ jujjin kä ïwok, aŋ wääna ḍaŋŋee kä ïwok ye, i ñome ṭuugene ti iken ti aŋ jaaynene ŋuca, aŋ Camoon koowne aŋ ḍiiŋŋe ñomgen ti.
25 Aŋ Yuucip kiinkä yeeke iingene ogo kücümgü ook yaakka küümgïï ko päk, aŋ oon yaŋkalaŋ daa tiil yeeke ḍüükcï kücam yeene jï, aŋ ïñjï wakkä äämkä yek päy jïñe. Aŋ yaakka näŋgene daa kä me.
26 Aŋ wäättan iken tüürüŋŋï yeeken kuucki ŋätkin päk yeeken aŋ attä.
27 Aŋ nänṭä yaana yuuttene ïñï nïïnene kä ye, yaŋkalaŋ kücam yeene kupkene ogo tüürüŋ yeene äämgee, aŋ tiil yeeke kaññe kücam tük.
28 Aŋ mädgen kiinne ogo, “Yuure tiil yeeki a ḍuukin ti, ikki kücam jï.” Aŋ iken juuggen yejgin aŋ yoken tïïcïn aŋ luugjin ogo, “A ŋaaka ken naŋi Jooŋ ïkïïn ti aŋŋi?”
29 Aŋ wääna iken ḍakkene ti wäyen Yaagüüp ti ŋommañ mä Kanaan ti ye, wäyen nüütkï waak'a näŋŋä ḍuuggen iken ti ye muure ogo,
30 “Oon yaana a men mooye yen mä baan yaanja ye, ikoon rüüṇṇon ŋïngïn, aŋ ikoon käkkonon witin ogo ikoon agjon mä jommu yek baan yeenen.
31 Aŋ kiinnon ogo, ‘Ikoon agon me wotken, ikoon batta agon mä jommu.
32 Ikoon mädin agon caay witken kä yew, aŋ wäyo a keelok, aŋ keelok a yääyon, aŋ ḍeerconḍe a paa ke wäyo ŋommañ mä Kanaan ti.’
33 Aŋ men mooye yen mä ŋommañ yaanja ikoon kiinnon ogo, ‘Aŋŋi ken bi ŋäjje kä ogo ikee agje me wotken. Määdic keelok dalje ïñï ika ti winni, aŋ kuje päk ije äcke äärgä tüggen yeekic yaaka näkä käñ ye ti.
34 Aŋ määdicle äcka kä, nuŋko ŋäjje kä ogo ikee batta agje mä jommu, aŋ ogo mä wotken. Aŋ wäättan määdic ḍuukke kä, aŋ ikee bi kije aŋ yääje wakkä baan jï kä tettä.’ ”
35 Aŋ wääna kücümgü yeeken pukte daa kä ye, iken muure yaŋkalaŋ daa ḍeggon yeene yen tiil bilti kücam yeene jï. Aŋ wääna iken ke wäyen ḍïïggï tiil yoorene daa ye, i iken bojgin.
36 Aŋ iken kiini wäyen Yaagüüp ogo, “Ikee ṭäke merkä yeeki yääye muure? Yuucip baati, aŋ Camoon baati, aŋ tiññaŋ ikee ṭäke Benyamïïn koowde. Aŋ yaakki muure äätïdï a ika ti!”
37 Aŋ Robïïn wäyen kiinne ogo, “Merkälen yeeki yaaka kä yewwe ye nägä ḍugin, naana batta agä ḍüügïnï ïkï ti ye, müükkaa kä ïṇtï ti, aŋ bi ḍuukkenii kä.”
38 Aŋ Yaagüüp jaajjin ogo, “Minneni yeeni batta atï ke ikee wïca, määden tüwnü aŋ ike aŋŋa keelok yaana buccin ye. Ika agä daan aŋ naana ginkalaŋ näŋï ḍoŋe ike ti päy jï ye, ika bi äcka ḍok nüüjdüŋ, aŋ ika bi näga ḍok.”