7
Estêvão yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi
Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja ige Estêvão, meeta, “Ijo me notaɡ̶anaɡ̶a ijoa ɡ̶oneleegiwadi modakapetaɡ̶agi, domigewi ijoa lotaɡ̶a?”
Odaa ja niniɡ̶odi Estêvão, mee, “Inioxoadipi noiigi judeutedi, codaa makaamitiwaji anakaami lacilodi ɡ̶odoiigi, atacolitece yotaɡ̶a! Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e inoatawece codaa eliodi me datale. Niɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji dinikeeteta ɡ̶onelokodi Abraão niɡ̶ijo malee liɡ̶eladi nipodigi Mesopotâmia, maleediɡ̶icatibige daɡ̶alatiticogi nigotaɡ̶a Harã. Odaa Aneotedoɡ̶oji meeteta, ‘Anotiticogi ɡ̶aniiɡ̶o, alati ɡ̶aditacepodi, odaaɡ̶emii miditaɡ̶a nipodigi ane jikeetaɡ̶awa.’ Odaa Abraão ja noditicogi niiɡ̶o Caldéia, odaa jiɡ̶igo liɡ̶eladi nigotaɡ̶a Harã. Niɡ̶idiaaɡ̶idi digoida Harã, ja yeleo eliodi Abraão, odaa Aneotedoɡ̶oji ja imonyatedicogi miditaɡ̶a niɡ̶idi nipodigi analee ɡ̶adiɡ̶eladetiwaji natigide. Aneotedoɡ̶oji aɡ̶ica daɡ̶a yajigote Abraão oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a liwaiawaanigi niɡ̶idi nipodigi. Pida Aneotedoɡ̶oji beɡ̶eote ligegiteta Abraão micota me yajigoteta iditawece niɡ̶idi nipodigi me nebi anida aneetege licoɡ̶egi, idaaɡ̶ee maleediɡ̶icata lionigi Abraão. Odaa Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶idaa ligegiteta Abraão niɡ̶ijo neɡ̶eeteta, ‘Niɡ̶ijo anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi igotibeci liɡ̶eladi miditaɡ̶a eledi nipodigi, odaa micataɡ̶a daɡ̶a iomiɡ̶igipi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi joɡ̶oiotagetibigiwaji, odaa joɡ̶oyametibigo catiwedi cwaatolo taalia nicaaɡ̶ape. Odaa Ee ane Ee Ǥanoenoɡ̶odi icota me jiloikatidi niɡ̶idi noiigitigi niɡ̶idi nipodigi ane oiotage niɡ̶ijo noiigi anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi. Nigidiaaɡ̶idi niɡ̶ica oko anida aneetege ɡ̶adicoɡ̶egi icota me noditicoaci niɡ̶idi nipodigi, odaa joɡ̶odoɡ̶etetiwa digoina analeeɡ̶onite niɡ̶ina natigide.’ Odaa Aneotedoɡ̶oji ja iiɡ̶e Abraão me dinakagidi analee lakatigi ɡ̶odoiigi natigide. Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e Abraão me dinakagidi eotedibige midioka limedi me nalaɡ̶atibige niɡ̶ijo ane ligegitetege me eotetema. Naɡ̶a ixomaɡ̶atedijo oito nokododi menitini Isaque, odaa Abraão idaaɡ̶igota me yakagidi lolaadi lionigi liciagi anee me dinakagidi. Isaque eledi yakagidi lolaadi Jacó ane lionigi. Odaa Jacó eledi yakagidi lolaadi niɡ̶ijo dooze lionigipi, ane ɡ̶odaamipi.
Niɡ̶ijo ɡ̶odaamipi jotigide eliodi monocetema niɡ̶ijo ioxoa ane liboonaɡ̶adi José, odaa joɡ̶oyaa micataɡ̶a daɡ̶a niotagi. Odaa niɡ̶ijo anodinoojeteta joɡ̶oyadeegiticogi niiɡ̶o Egito. Pida Aneotedoɡ̶oji idioka limedi miniwa mijotaɡ̶a. 10 Codaa Aneotedoɡ̶oji elioditibece me yaxawa niɡ̶ina minoa ane dakaketema. Niɡ̶ijo noɡ̶oyadeegiticogi lodoe Faraó, niɡ̶ijo ninionigi-eliodi Egito, odaa Aneotedoɡ̶oji ja yajigote José mele anee, odaa jeɡ̶eo me ninitibece Faraó, codaa Aneotedoɡ̶oji yajigote lixakedi José. Odaa Faraó ja iiɡ̶e José me doweditelogo niiɡ̶o Egito, codaa midiwatawece anidiwa catiwedi liɡ̶eladi Faraó. 11 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶icota ica nigigi nelegi digoida niiɡ̶o Egito codaa me nipodigi Canaã. Odaa niɡ̶ica oko eliodi me nawikodeeɡ̶a. Codaa me jotigide ɡ̶odaamipi aɡ̶aleeɡ̶ica gaantokaaɡ̶idi anoyeligo. 12 Igaanaɡ̶a dibodice Jacó mina leyeema digoida niiɡ̶o Egito, odaa ja imonya jotigide ɡ̶odaamipi ane lionigipi. Jiɡ̶ijaaɡ̶ijotigi odoejegi noko migotibeci Egito, pida aɡ̶aleeɡ̶oyowooɡ̶odi José. 13 Niɡ̶ijo niɡ̶icota mitoataale migotibeci Egito, odaa José ja dinatematitiogi me niɡ̶iniaaɡ̶ini. Odaa Faraó ja wajipatibece moyalaɡ̶atiogi loiigiwepodi José. 14 Odaa José ja iwakateetigi ligegi Jacó ane eliodi, odaa ja node codaa miditawece loiigiwepodi malatiticogi Egito. Niɡ̶ica loiigiwepodi onidiwa seteenta ciinco oko. 15 Odaa Jacó jiɡ̶igo midiaa liɡ̶eladi Egito. Niɡ̶idiaaɡ̶idi jiɡ̶idiaa lemaɡ̶adi, ijo lionigipi ane ɡ̶odaamipi, eledi idiaaɡ̶aɡ̶a lemaɡ̶adi. 16 Odaa niɡ̶ijo anida aneetege licoɡ̶egi joɡ̶oyadeegitedicogi ijoa libitaka manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶onaligite minitaɡ̶a apiiɡ̶o ane noojedi Abraão. Akaa dinilakidetege loiigi Emor, codaa me yediatece ane lica loojedi moyaa nipodigi manitaɡ̶a nigotaɡ̶a Siquém.
17 Niɡ̶ijo naɡ̶a nipegi micota niɡ̶ica noko Aneotedoɡ̶oji meote ane ligegiteta Abraão meotetema niɡ̶ica anida aneetege licoɡ̶egi. Niɡ̶ijoatigilo nokododi midiaaɡ̶ite ɡ̶odoiigi Egito eliodi me ili. 18 Odaa digoida Egito ja diiɡ̶enataka ica inionigi-eliodi ane diɡ̶ica me dibodicetigi ane loenataka José. 19 Odaa niɡ̶ica inionigi-eliodi ja ninaaletiniwace ɡ̶odaamipi, codaa eote ane beyagitema neɡ̶epaaɡ̶icota me iedeɡ̶e moyaladi niɡ̶inoa lionaɡ̶a baɡ̶alee nigaanigipawaanigi, eotibige me nigo. 20 Odaa niɡ̶icoa nokododi jaɡ̶aɡ̶enitini Moisés. One nigaanigawaanigi libinienigi. Odaa joɡ̶oiliidaɡ̶adi catiwedi epaa liɡ̶eladi neɡ̶epaaɡ̶icota meote iniwatadiɡ̶ini nepenaitedi. 21 Igaanaɡ̶a daɡ̶adiaaɡ̶oyakadi moyaɡ̶aditini, odaa ja yakadi me leeditibige moyaladi, pida aca liona Faraó ja liodagi, odaa ja iliidaɡ̶adi micataɡ̶a deɡ̶ewi lionigi. 22 Odaa joɡ̶oiiɡ̶axitece Moisés inoatawece ane lixaketedi noiigi Egípcio, yowooɡ̶odi me dotaɡ̶a, codaa yowooɡ̶odi me diba.
23 Igaanaɡ̶a iwida Moisés me cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ja lowoogo migo dalitiogi loiigi, israelitatedi. 24 Igaaniɡ̶icotiogi, odaa ja nadi ica Egípcio ane yametibigo ica ɡ̶oneleegiwa israelita. Odaa Moisés ja nienaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa israelita ane nalaketibige niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa Egípcio, odaa Moisés ja yeloadi niɡ̶ijo Egípcio. 25 Moisés diletibige niɡ̶ijo noiigi israelitatedi doɡ̶oyowooɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji me ibake Moisés me noɡ̶aticoace me nawikodeeɡ̶a, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi. 26 Neɡ̶eledi noko, Moisés ja nadi itoataale ɡ̶oneleegiwadi israelitatedi ane nidelaɡ̶a. Odaa ja domiɡ̶igo yoxoɡ̶otiogi, meetiogi, ‘Diganajipaatiwatiwaji akaami yokaaɡ̶etedipi! Niɡ̶ida makaami, akaami dinioxomigi. Odaa igame leeɡ̶odi ina me adinideleɡ̶enitiwaji?’ 27 Pida niɡ̶ijo anepaa icoɡ̶ota naɡ̶a nidelaɡ̶a ja yamaɡ̶atice Moisés, odaa meeta, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi. 28 Oɡ̶oa, domoɡ̶oleetibige madeloati digo mijotaɡ̶a meloati niɡ̶ijo Egípcio jotigi-noko?’ 29 Niɡ̶ijo Moisés naɡ̶a wajipatalo niɡ̶ijoa notaɡ̶a, odaa jiɡ̶iale, noditicogi Egito, odaa jiɡ̶igo midiwa niiɡ̶otedi Midiã idiaaɡ̶i iomiɡ̶igitigi miditaɡ̶a niɡ̶ica noiigi. Jiɡ̶idiaaɡ̶i niɡ̶ijoa itoataale lionaɡ̶a.
30 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo cwareenta nicaaɡ̶ape, odaa ica aanjo ja dinikeeta Moisés digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi ipegitege aca wetiɡ̶a anodita Sinai. Niɡ̶ica aanjo idiaaɡ̶ite liwigotigi aca nialawaana, naɡ̶ada nialawaana one ídi. 31 Igaanaɡ̶a nadi Moisés eliodi me yopo, odaa jiɡ̶igo ipegitege eotibige me yenikamaɡ̶atece me nadi. Odaa ja wajipatalo Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji me dotaɡ̶a, meeteta, 32 ‘Jeɡ̶emeɡ̶ee Noenoɡ̶odi jotigide ɡ̶adaamipi. Ee Noenoɡ̶odi Abraão, Ee Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Ee Noenoɡ̶odi Jacó.’ Moisés eliodi me doi, codaa me dawigice. Codaa aɡ̶aca laaleɡ̶ena daɡ̶a iwita niɡ̶ijo lakatigi. 33 Odaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji meeteta Moisés, ‘Anoɡ̶aa ɡ̶awelatedi ikeeni me eemiteetibigiji, leeɡ̶odi niɡ̶ina nipodigi anipoditeloco jiɡ̶inaa jiomaɡ̶aditomi. 34 Eliodi me jinadi yoiigi me nawikodeeɡ̶a digoida Egito, codaa jajipatiogi me natiataɡ̶ateloco. Odaa ja idaxoditini me inoɡ̶aticogi aneiticoace me nawikodeeɡ̶a. Natigide, ɡ̶adiiɡ̶eni memii digoida Egito.’
35 Ijaaɡ̶ijo Moisés ane daɡ̶a domoɡ̶oyemaa niɡ̶ijo loiigi Israel, ijo modita, ‘Aɡ̶ica ane ɡ̶adiiɡ̶eni daɡ̶akaami ɡ̶onowienoɡ̶odi, oɡ̶oa, domigetaɡ̶akaami ɡ̶oniwinoɡ̶odi!’ Aneotedoɡ̶oji ibake aanjo me yotaɡ̶aneɡ̶e Moisés, niɡ̶ijo aanjo ane dinikeeta Moisés madataɡ̶a naɡ̶ajo nialawaana ane ídi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e ijaaɡ̶ijo Moisés me lacilo loiigi Israel, jiɡ̶ijaa noɡ̶aticoace miditaɡ̶a ane lawikodadi. 36 Jiɡ̶ijaaɡ̶ijo Moisés ane noɡ̶aticoace loiigi Israel meite niiɡ̶o Egito, codaa owidi loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi codaa me libinienaɡ̶a digoida niiɡ̶o Egito, miditaɡ̶a akiidi-eliodi anodita ‘Lixagoteɡ̶egi’, codaa me digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi. Odaa jiɡ̶idiaaɡ̶i me iiɡ̶e niɡ̶idi noiigi cwareenta nicaaɡ̶ape. 37 Ijaaɡ̶ijo Moisés meetiogi loiigi Israel, ‘Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji nimonyatedaɡ̶awatiwaji oko digo meetaɡ̶a me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ɡ̶adoiigitiwaji, odaa leeditibige matacolitecetiwaji ane lotaɡ̶a.’ 38 Ijaaɡ̶ijo Moisés idiaaɡ̶i miditaɡ̶a loiigi Israel niɡ̶ijo me yatecoɡ̶o digoida miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Awatege jotigide ɡ̶odaamipi, codaa idiaaɡ̶itice mijotaɡ̶a niɡ̶ijo aanjo ane yotaɡ̶aneɡ̶e digoida maditaɡ̶a wetiɡ̶a anodita Sinai. Odaa ja dibatege liiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco Aneotedoɡ̶oji ane najigotedoɡ̶owa, niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco anida loniciwaɡ̶a mowo me ɡ̶odewiɡ̶atace.
39 Niɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi adomoɡ̶oyemaa moyiwaɡ̶adi Moisés, nakapetegi, codaa catiwedi laaleɡ̶enali domaɡ̶aleeɡ̶oyemaa mopitacicogi niiɡ̶o Egito. 40 Igaanaɡ̶a yajebi Moisés me dopitijo, odaa modita Arão, ‘Awii oenitedoɡ̶odomi ɡ̶oniwicidi micataɡ̶a daɡ̶a ɡ̶onoenoɡ̶ododi amaleeɡ̶aɡ̶a jilokaɡ̶ateloco. Igaataɡ̶a ajowooɡ̶otaɡ̶a niɡ̶ica analeeɡ̶ee Moisés ane ɡ̶odoɡ̶aticogi niiɡ̶o Egito.’ 41 Joaniɡ̶ijaaɡ̶ijoatigilo niɡ̶ijoa nokododi noɡ̶oibake oolo mowo ica wacawaanigi anowo me noenoɡ̶odi, odaa joɡ̶onigoditema eijedi modoɡ̶eteta niɡ̶ijo wacawaanigi, codaa owo nalokegi moiweniɡ̶ide niɡ̶ijo niwigo anepaa loenatagi. 42 Pida Aneotedoɡ̶oji ja ikanawaanigitedicoace, odaa ja ika modoɡ̶etetalo yotetitedi. Joaniɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icotece niɡ̶ijoa anoditece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko, anoidi Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, oiditini, mee Aneotedoɡ̶oji,
‘Akaami loiigi Israel,
niɡ̶ijo midiaaɡ̶onitetiwaji cwareenta nicaaɡ̶ape miditaɡ̶a nipodigi nelegi ane yadilo,
anigoti eijedi,
pida aɡ̶oleetibigetiwaji daɡ̶a oɡ̶eetetiwa manigoti niɡ̶ijoa eijedi.
43 Oyaɡ̶atitibece niɡ̶ijo lopegedi niwigo anodita Moloque anenita me ɡ̶anoenoɡ̶oditiwaji,
codaa adeegitibece niɡ̶ijo niwigo ane liciagi yotedi anodita Renfã aneledi enitatiwaji me ɡ̶anoenoɡ̶odi.
Joaniɡ̶idiaaɡ̶idiwa ɡ̶aniwiciditiwaji ɡ̶adoenataka anoɡ̶eetetiogi.
Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi me ɡ̶adadeegiticogitiwaji caticedi nigotaɡ̶a Babilônia.’
44 Jotigide ɡ̶odaamipi ijo miditaɡ̶a niɡ̶ica nopegedi ane ikee Aneotedoɡ̶oji miniwa liwigotigi niɡ̶ijo midiaaɡ̶i miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo. Oyoe niɡ̶ijo nopegedi anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶ete Moisés. Aneotedoɡ̶oji ikeete Moisés ica nopegedi liwinigi. 45 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jotigide ɡ̶odaamipi joɡ̶odibatege mijotaɡ̶a eliododipi niɡ̶ijo nopegedi, odaa joɡ̶onadeegiticogi minataɡ̶a niɡ̶ina nipodigi. Odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee niɡ̶icota Josué ijaaɡ̶ijo jotigide ɡ̶odaamipi noɡ̶odinigaanyetece niɡ̶ina iiɡ̶o. Aneotedoɡ̶oji noɡ̶atedicoace eliodi eledi noiigi, odaa ja yajigotediogi ɡ̶odaamipi niɡ̶idi iiɡ̶o. Odaa niɡ̶ijo nopegedi idiaaɡ̶ite miditaɡ̶a neɡ̶epaaɡ̶icota ijoa nokododi naɡ̶aɡ̶a diiɡ̶enataka Davi. 46 Aneotedoɡ̶oji iniwa mijotaɡ̶a Davi, odaa Davi ja dipokotalo Aneotedoɡ̶oji me ikatetece meo dabiteɡ̶etini diimigi me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji, Noenoɡ̶odi Jacó. 47 Pida Salomão ane lionigi Davi jiɡ̶ijapaɡ̶a dabiteɡ̶etini niɡ̶ijo diimigi, liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji.
48 Pida Aneotedoɡ̶oji anida loniciwaɡ̶atedeloco inoatawece adiɡ̶eladetedigi diimigi ane loenatagi oko. Joaniɡ̶idaa ane yalaɡ̶ata me iditini niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo naɡ̶a iditini ane ligegi Aneotedoɡ̶oji, mee,
49 ‘ “Digoida ditibigimedi jiɡ̶idiaaɡ̶ejo me jiiɡ̶e inoatawece,
odaa niɡ̶ina iiɡ̶o micataɡ̶a daɡ̶a ipodaɡ̶aladi ane lajo me inipeneɡ̶etedini iɡ̶onaka”,
mee Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji.
“Odaa ica diimigi anakati me oenitomitiwaji?
Codaa igamejo me inipetini?
50 Niɡ̶ida me Ee jeɡ̶emaɡ̶a joe inoatawece aninoa.” ’ ”
51 Estêvão eɡ̶idaaɡ̶ee me dotaɡ̶a, mee, “Niɡ̶ida makaamitiwaji eliodi me dakake ɡ̶adaaleɡ̶enali, codaa oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a emaani mowooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a ajipaata ane domaɡ̶a yemaa. Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ijo jotigide ɡ̶adaamipi igaataɡ̶a idioka limedi maɡ̶aɡ̶a odakapetege Liwigo Aneotedoɡ̶oji. 52 Liwigotigi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko aɡ̶ica ini ane daɡ̶a oiatetibeci ɡ̶adaamipi. Onigodi niɡ̶ijoa Aneotedoɡ̶oji ane imonya migotibeci oyeloɡ̶odi lotaɡ̶a, niɡ̶ijo anoyatematitibece Aneotedoɡ̶oji me niiɡ̶e Liotagi anepaɡ̶a iɡ̶enaɡ̶a. Pida jaɡ̶ajicitetiwaji mijotaɡ̶a neloɡ̶ododipi, odaa jiɡ̶idaaɡ̶ee neɡ̶eloatitetiwaji. 53 Jaɡ̶abaategetatiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco niɡ̶ijoa niaanjotedi Aneotedoɡ̶oji anoyajigota Moisés. Pida aɡ̶iwaɡ̶atitetiwaji niɡ̶ijoa niiɡ̶enatakaneɡ̶eco.”
Estêvão oyeloadi monigidatice
54 Niɡ̶ijoa seteenta lacilodi noiigi noɡ̶owajipatalo Estêvão lotaɡ̶a, odaa eliodi me neliɡ̶ideeɡ̶a, codaa me oyacigice loweli, leeɡ̶odi lélaɡ̶atema Estêvão. 55 Pida Liwigo Aneotedoɡ̶oji ja dowediteloco Estêvão, odaa naɡ̶a iwitibigimece ditibigimedi, odaa jona nadi latalaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, codaa nadi Jesus me dabiditedini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji. 56 Odaa Estêvão jeɡ̶ee me dotaɡ̶a, “Digawini! Jinadi ditibigimedi me domoke, codaa jakadi me jinadi niɡ̶ijoa Ǥoneleegiwa ane icoɡ̶otibigimece ditibigimedi, dabiditini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a nimedi ane ɡ̶oneɡ̶egi.”
57 Pida niɡ̶ijoa lacilodi ja dinigetaɡ̶atee me napaawaɡ̶ateloco, onoxoco napaaɡ̶atedi owotibige me daɡ̶adiaa owajipatalo lotaɡ̶a. Odaa ijotawece joɡ̶owalokoditeloco. 58 Odaa joɡ̶oyamaɡ̶aticogi we nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oixipetedice niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi anakaa beyagi modotaɡ̶atibige Estêvão monigidatice. Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi joɡ̶oyoyato nicaapatedi ica lioneeɡ̶a ane liboonaɡ̶adi Saulo me yowie. 59 Eɡ̶idaa diiticogi monigidatice, odaa Estêvão ja yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, meetalo, “Iniotagodi Jesus, abaatege iwigo.” 60 Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja yamaɡ̶atedini lokotidi, odaa ja dapaawe, mee, “Iniotagodi, jipokotaɡ̶awa jinaɡ̶a domaɡ̶a ɡ̶alaagetedipi niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi leeɡ̶odi niɡ̶ida libeyaceɡ̶egi.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotini me dotaɡ̶a, odaa ja yeleo.