11
Jesus diiɡ̶axinaɡ̶atetece ica anodaaɡ̶ee me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji
(Mateus 6.9-15; 7.7-11)
Ica noko Jesus ganigidi ica aneite me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Odaa naɡ̶a nigotedini me yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji, ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anodiotibece dipokotalo Jesus, mee, “Ǥoniotagodi, ɡ̶odiiɡ̶axineɡ̶egi me jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji, digo anee João Batista me iiɡ̶axitiogi anodiotibeci.”
Odaa meetediogi, “Niɡ̶ina motaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji, enitiwaji,
‘Ǥodiodi anadeoni ditibigimedi,
jemaanaɡ̶a minatawece oko odoɡ̶eteta Ǥaboonaɡ̶adi.
Jemaanaɡ̶a me iiɡ̶eni laaleɡ̶enali inatawece oko.
Awii niɡ̶ica anemaani mawii digoina iiɡ̶o,
liciagi mowo anemaani digoida ditibigimedi.
Anajicitoɡ̶owa ɡ̶oweenigi ane jopooɡ̶atibige inoatawece nokododi.
Ixomaɡ̶ateenitedice ɡ̶obeyaceɡ̶eco,
igaataɡ̶a niɡ̶ida moko jixomaɡ̶ateenaɡ̶atice
niɡ̶ina anowotoɡ̶odomi ane beyagi.
Codaa jiniɡ̶ikani daɡ̶a dineetoɡ̶owa ɡ̶odaxakawa.
Pida ɡ̶odoɡ̶aaɡ̶egiticogi miditaɡ̶a loniciwaɡ̶a nibeyacaɡ̶a.’ ”
Odaa Jesus meetediogi, “Diɡ̶ica niɡ̶ina akaamitiwaji anigo liɡ̶eladi lokaaɡ̶edi niɡ̶ina me liwigo-enoale me doletibige ladiligi, oditaɡ̶a eeta, ‘Yokaaɡ̶edi, awiitate yadilaɡ̶a itiwatadiɡ̶idi paontedi. Igaataɡ̶a ini yokaaɡ̶edi gela meno me diniwiaje, pida aɡ̶ica anigetiɡ̶idi ane jajigota me yeligo.’ Pida idei catiwedi liɡ̶eladi me igidi, onee, ‘Jinaɡ̶awii igecaɡ̶aloɡ̶o! Ja jinoxoco yapoagi, codaa ionigipi ja niotaɡ̶a, aɡ̶alee jakadi daɡ̶a idicoti oditaɡ̶a jajigotedaɡ̶awa paontedi.’ Odaa ejitaɡ̶awatiwaji anicotini daɡ̶a leeɡ̶odi me lokaaɡ̶edi, pida yajigota ane dipokotibige, leeɡ̶odi jeɡ̶eo ligecaɡ̶aloɡ̶o me daɡ̶a yakamaɡ̶adi.
Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi mejitaɡ̶awatiwaji, ipokitalo Aneotedoɡ̶oji, odaa jaɡ̶abaatege ane ɡ̶adipoketegi. Oleetibige Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina midi ananiaditibige makaamitaɡ̶atiwaji, odaa akatitiwaji. Atokeni epoagi, odaa domoketaɡ̶adomi. 10 Jiɡ̶idaaɡ̶ee inatawece niɡ̶ina anodipokotalo Aneotedoɡ̶oji, yajigotediogi anodipokotibige, codaa inatawece niɡ̶ina anodoletibige, oyakadi. Codaa epoagi domoketema niɡ̶ina ane yatoke. 11 Domigica ina akaamitiwaji anakaami eniododipi ane yajigota lionigi lakeedi, ina me dipokotigi noɡ̶ojegi? 12 Oɡ̶oa, domige ajicita nelá ina me dipokotigi okoɡ̶okoodi ligetegi? 13 Odaa niɡ̶ida makaamitiwaji, anakaami abeyacaɡ̶aɡ̶a, owooɡ̶oti majici ɡ̶adionigi anele. Odaa Ǥadiodi ane itiniwa digoida ditibigimedi daɡ̶axatace me yajigotediogi Liwigo niɡ̶ina anodipokotalo!”
Onica ica anodi mini niwigo ane beyagi midoataɡ̶a Jesus
(Mateus 12.22-30; Marcos 3.20-27)
14 Jesus one iticoitedice ica niwigo abeyaceɡ̶egi ane dakatiogi ica ɡ̶oneleegiwa, aneo mewaloɡ̶onaɡ̶a. Niɡ̶ijo naɡ̶a noditice niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi, odaa niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa jonaɡ̶a yakaditace me dotaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi noiigi eliodi moyopo. 15 Pida onidi ica oko anodi, “Naɡ̶anati! Belzebu ane iiɡ̶e niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a eo notoetiigi niɡ̶idoa ɡ̶oneleegiwa me iticoitedice niwicidi ane beyagi. (Belzebu aneledi liboonaɡ̶adi Satanás).”
16 Odaa ica eledi oko odineetalo odipokotalo meote loenatagi anodoxicetema, me ikee me icoɡ̶oticogi nimaweneɡ̶egi miniwataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. 17 Pida Jesus yowooɡ̶odi lowooko, odaa meetediogi, “Niɡ̶ijo noiigi anowotibece lapoawaanigi me dakapetibigiwage, niɡ̶idi noiigi icota me ma. Codaa niɡ̶ina dinoiigiwepodi ane daɡ̶a ilaɡ̶atiwage aaɡ̶aɡ̶a icota me ma. 18 Codaa niɡ̶ijo ane iiɡ̶e Satanás, nige diniomaɡ̶adi me dinideleɡ̶e, baadaɡ̶a yeyaɡ̶aticoace. Igaamee ina meni me Belzebu najigotiwa inotoetiigi me jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a? 19 Pida daantiɡ̶idaaɡ̶ee, amiijo ane yajigotiogi notoetiigi niɡ̶ijo anodiotibigaɡ̶adici moiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a? Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi niɡ̶ijo anodiotibigaɡ̶adici ijaaɡ̶oikeetaɡ̶awa meliodi mabataa. 20 Pida jatika loniciwaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji me jiticoitedice niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odaa niɡ̶ida ikee naɡ̶a diiɡ̶enataka Aneotedoɡ̶oji digoina ɡ̶adiwigotigitiwaji.
21 Niɡ̶ina ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi anele manigoe, dowediteloco epaa liɡ̶eladi, codaa icoatawece niɡ̶icoa ane nepilidi dotete. 22 Pida nigicota niɡ̶ina ane daɡ̶axa me loniciweɡ̶enigi, odaa ja dinigaanyetece niɡ̶ijo loniciweɡ̶enigi, odaa ja yadeegi icoatawece niɡ̶icoa likanaɡ̶anaɡ̶atedi, niɡ̶ijoa ane nakato niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa loniciweɡ̶enigi. Odaa ja yawalace niɡ̶icoa latekatece niɡ̶ijo loniciweɡ̶enigi.
23 Niɡ̶ina ane daɡ̶a icaajo, dice yakapetegi, codaa niɡ̶ina ane daɡ̶a idaxawatece me jatecoɡ̶otee iniwaxacocoli anilaagitedibece, odaa ja miniaa ilaagaɡ̶aditedibece.
Anodaaɡ̶ee niwigo abeyaceɡ̶egi mopitacicogi ane icoɡ̶oticogi
(Mateus 12.43-45)
24 Niɡ̶ina niwigo abeyaceɡ̶egi naɡ̶a noditicogi oko, onigotelogo nipodaɡ̶a ane yadilo, ane diɡ̶ica niɡ̶eladimigipi, doletibige ane lotokaɡ̶adi. Niɡ̶ina naɡ̶a diɡ̶ica yakadi, odaa meetibige le, ‘Jopitacicogi iɡ̶eladi ane idoditicogi.’ 25 Odaa joɡ̶opitaceloco niɡ̶ijo oko, anakaaɡ̶ijo me dakatiogi, odaa yakadi me micataɡ̶a niɡ̶ina diimigi ane dinoladitice, codaa anoyoetibigo. 26 Odaa ja noditice, odaa igotiogi eletidi seete niwicidi abeyacaɡ̶aɡ̶a, niɡ̶idiwa daɡ̶axa me beyagi caticedi niɡ̶ijo odoejegi. Noɡ̶odakatiogi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶iticoace. Odaa niɡ̶ica anee niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa ja daɡ̶axa me beyagi caticedi niɡ̶ijo anee maleekoka dakatiogi niɡ̶ijo niwigo abeyaceɡ̶egi.”
Niɡ̶ica anepeɡ̶ewi me ninitibece
27 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a Jesus, aca iwaalo ane idei liwigotigi niɡ̶idi noiigi mee, niɡ̶ina me dinigetaɡ̶atee me yotaɡ̶aneɡ̶e Jesus, “Ninitibece naɡ̶aca iwaalo ane dinigajetaɡ̶adici, codaa ane ɡ̶adilipeɡ̶eni!” 28 Pida Jesus naɡ̶a igidi, meete, “Daɡ̶axa me ninitibigiwaji niɡ̶ijo anowajipatalo Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶a, codaa moyiwaɡ̶adi.”
Odipokotalo Jesus meote loenataka ɡ̶odoxiceɡ̶etedi me ikee anijoa
(Mateus 12.38-42; 16.1-4)
29 Niɡ̶ijo noiigi naɡ̶a diniligice, moyawiile Jesus, odaa jona dotaɡ̶a onee, “Niɡ̶ina noiigi niɡ̶inoa nokododi daɡ̶axa me abeyacaɡ̶aɡ̶a. Odipokotalo Aneotedoɡ̶oji meote ɡ̶odoxiceɡ̶edi me ikee me niɡ̶iniaa idiiɡ̶e. Pida Aneotedoɡ̶oji aɡ̶eote eledi loenatagi, igaataɡ̶a jeɡ̶eote niɡ̶ijo anigote Jonas niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo ane yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 30 Igaataɡ̶a Jonas ikeetiogi niɡ̶eladimigipitigi Nínive miniaaɡ̶iniwa Aneotedoɡ̶oji iiɡ̶e migo naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶icoa ane ninyaco Jonas. Jiɡ̶idaaɡ̶eji Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, idinikeetiogi niɡ̶ina noiigi me idiiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. 31 Naɡ̶ajo iniona-eloodo ane icoɡ̶oticogi micataɡ̶a niocodi niwetaɡ̶a, icoɡ̶oticogi ditigedi enagi me wajipatalo lotaɡ̶a Salomão, niɡ̶ijo aninoa owidi lixaketedi. Odaa niɡ̶ica noko nige limedi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco, ajaaɡ̶ajo naɡ̶ajo iwaalo dabiditini, ikee me abataatiwaji, igaataɡ̶a ite Ee ɡ̶adiwigotigitiwaji ane daɡ̶axa me inoa ixaketedi caticedi Salomão. Pida aɡ̶emaani mabaategetiwaji inoa yotaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a adinilaanitibece. 32 Niɡ̶ijo noɡ̶owajipatalo Jonas lotaɡ̶a niɡ̶ijo niɡ̶eladimigipitigi Nínive, odaa joɡ̶odinilaatece libeyaceɡ̶eco. Odaa niɡ̶ica noko nige limedi Aneotedoɡ̶oji me iloikatidi oko leeɡ̶otedi libeyaceɡ̶eco, odaa niɡ̶eladimigipitigi Nínive dabiditiniwace, oikee makaami nilaagetedipi, igaataɡ̶a ite Ee ɡ̶adiwigotigitiwaji, codaa yotaɡ̶a daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a aliciaco lotaɡ̶a Jonas. Pida akaamitiwaji aɡ̶abaatege inoa yotaɡ̶a, codaa aɡ̶adinilaanitibecetiwaji.
Niɡ̶ica ane nalo catiwedi ɡ̶odaaleɡ̶ena
(Mateus 5.15; 6.22-23)
33 Aɡ̶ica ini oko ane yalegi loledaɡ̶axi oditaɡ̶a yapoɡ̶oditini, domigetaɡ̶a yapoɡ̶oditeloco baxia. Pida ideyate loledaɡ̶axi ditibigimedi, eotibige minatawece oko anodakatiwece diimigi onadi liwitiigi. 34 Niɡ̶inoa ligecooɡ̶e niɡ̶ina oko micataɡ̶a daɡ̶a lokokenatema laaleɡ̶ena. Niɡ̶inoa ligecooɡ̶e nigele, odaa anitawece laaleɡ̶ena nalo. Pida nige deɡ̶eleteda ligecooɡ̶e, laaleɡ̶ena idaaɡ̶ee, idei nexocaɡ̶a. 35 Pida anidakitiwaji, amaleeɡ̶aɡ̶a naɡ̶ani lokokena anani makaamitaɡ̶atiwaji adinanatigi me nexocaɡ̶a. 36 Niganitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena nolee lokokena, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a idei nexocaɡ̶a, odaa atale macataɡ̶a naɡ̶ana lokokena me nalo catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena.”
Jesus eetedeloco icoa fariseutedi icaaɡ̶icoa anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés
(Mateus 23.1-36; Marcos 12.38-40)
37 Naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa ica fariseu jonaɡ̶a node migo aniodi liɡ̶eladi. Odaa Jesus joniɡ̶igo, odaa jona nicotedi maditaɡ̶a aca nameeja. 38 Niɡ̶ijo naɡ̶a nadi niɡ̶ijo fariseu Jesus me diɡ̶ica daɡ̶a aniwilegi ane lakatigi codaaɡ̶anioditeda, eliodi me yopo. 39 Odaa Ǥoniotagodi oneete, “Niɡ̶ida makaamitiwaji anakaami fariseutedi, inoka iwileci ɡ̶anigoopa, ɡ̶aniɡ̶inogo wetice. (Odaa idaɡ̶aɡ̶a enitiwaji aniwileci me wetice.) Pida catiwedi ɡ̶adaaleɡ̶ena, inokemaani molice, codaa mawii ane beyagi. 40 Akaami yetoledi! Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶ijaa eote wetice, codaa me yoe catiwedi. 41 Pida daɡ̶ajicitiogi madewetedi ɡ̶aweenigi ane nolee ɡ̶aniɡ̶inogo, ɡ̶anigoopatiwaji. Odaa inoatawece yapiditedaɡ̶adomitiwaji.
42 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi! Igaataɡ̶a ajicitalo liwai ɡ̶adawodigijedi ane ɡ̶anidiizimo, ‘hortelã’, ‘arruda’, codaa meletidi niale-laamotiidi ane jelicaɡ̶a. Pida niɡ̶ida makaamitiwaji aɡ̶oleetibige makaami eletema eledi oko, codaa aɡ̶emaanitiwaji Aneotedoɡ̶oji. Leeditibige makaami eletema eledi oko, codaa memaani Aneotedoɡ̶oji, codaa niɡ̶inoa anicinoa eletidi ajicitalo Aneotedoɡ̶oji.
43 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi! Leeɡ̶odi daɡ̶axa me ɡ̶ademaanigitiwaji manicooteloco nibaanco niɡ̶ina oko anida naɡ̶atetigi midiwa niiakanaɡ̶axiidi, codaa ɡ̶ademaanigi modeemitetibigaɡ̶aji metiɡ̶adiceni miditaɡ̶a ane licooɡ̶aditibece oko me dakapetibigiwage. 44 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji anakaami fariseutedi, codaa makaamitiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, oko ane daɡ̶a dinikee niɡ̶ica anee. Ǥadiciagitiwaji niɡ̶ina anonaligite émeɡ̶egi, pida ayeloɡ̶o, odaa niɡ̶ina oko odaɡ̶axatibigeloco, pida aɡ̶oyowooɡ̶odi midi.”
45 Odaa ica ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés jona igidi Jesus, oneetalo, “Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi, niɡ̶ina mawii niɡ̶ida ɡ̶agegi, jaɡ̶aɡ̶a enitoɡ̶oloco.” 46 Jesus oneeteta, “Aneotedoɡ̶oji aaɡ̶aɡ̶a ɡ̶adiloikatititetiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Leeɡ̶odi micataɡ̶a daɡ̶awii loyaɡ̶agi eledi oko, leeɡ̶odi maɡ̶axakeni ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco, niɡ̶inoa ane iwaaɡ̶adi, ane daɡ̶adiaa domiɡ̶ica anabotege. Pida akamaɡ̶akaamitiwaji aɡ̶axawani niɡ̶ina oko moyotete icoa ɡ̶adiiɡ̶axinaɡ̶aneɡ̶eco daɡ̶a micataɡ̶a madoti maxawanitiwaji me yadeegi loyaɡ̶agi.
47 Aneotedoɡ̶oji ɡ̶adiloikatititetiwaji leeɡ̶odi miwilaniteloco aniwote niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko naijedi ɡ̶aditacepodi niɡ̶ijo jotigide. Akamaɡ̶akaamitiwaji jiɡ̶iwilaniteloco niɡ̶inoa libecoli manalakitibige. 48 Niɡ̶ina miwilaniteloco niɡ̶inoa libecoli, jiɡ̶ikeenitiwaji maniwotitema anee niɡ̶ijo jotigide, niɡ̶ijo noɡ̶onigodi niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece lowooko Aneotedoɡ̶oji. Odaa natigide jiɡ̶iwilani aniwote, codaa jaɡ̶awii me libinienigi. 49 Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji ane daɡ̶axa niɡ̶ica lowooɡ̶otakaneɡ̶egi, meete, ‘Jiwakateetiogi niɡ̶idi noiigi anoyeloɡ̶oditedibece yowooko, codaa niɡ̶ina ane jiiɡ̶etibigiwaji mowo ibakedi. Odaa niɡ̶idi noiigi idi anonigodi, idiaaɡ̶eledi oiatetibeci niɡ̶idi anoyeloɡ̶oditedibece yowooko.’ 50 Odaa leeɡ̶odi niɡ̶ida niciagi, Aneotedoɡ̶oji icota me iloikatidi niɡ̶ina noiigi niɡ̶inoa nokododi, leeɡ̶odi ijotawece niɡ̶ijo anoyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko ane nigo, niɡ̶ijo maleekoka yoeteda niɡ̶ina iiɡ̶o. 51 Abel, jiɡ̶ijaa odoejegi anoyeloadi, codaa me eletidi anonigodi, odaa owidijegi anoyeloadi Zacarias digoida lagitege nameeja wetiɡ̶a minitaɡ̶a niɡ̶ijo eledi diimigi-le aneitedice Aneotedoɡ̶oji. Ejitaɡ̶awatiwaji mewi micota me iloikatidi Aneotedoɡ̶oji niɡ̶ina noiigi aninaa niɡ̶inoa nokododi, leeɡ̶odi lemeɡ̶egi niɡ̶ijo liotagipi.
52 Aneotedoɡ̶oji icota me ɡ̶adiloikatititetiwaji ane iiɡ̶axinaɡ̶anitece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Igaataɡ̶a ɡ̶adiciagitiwaji niɡ̶ina ane noxoco lapoagi liɡ̶eladi, odaa aika oko me dakatiobece. Joaniɡ̶idaaɡ̶enitiwaji aɡ̶ikani oko moyowooɡ̶odi anodaaɡ̶ee moyakadi migotibeci lodoe Aneotedoɡ̶oji, pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a akaamitiwaji aɡ̶emaani makaatiobece.”
53 Niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a noditedice, odaa niɡ̶ijo anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés ijaaɡ̶ijoa fariseutedi joɡ̶oyalomeɡ̶e. Odaa eliodi moyelatema, codaa eliodi monigetedice. 54 Domoɡ̶odoletibige daɡ̶a dibatá niɡ̶ina me dotaɡ̶a, domoɡ̶owo moyakadi me nilaagedi.