12
Ica natematigigi icoa nawodaɡ̶anadi abeyacaɡ̶aɡ̶a
(Mateus 21.33-46; Lucas 20.9-19)
Jesus jiɡ̶idaaɡ̶eyatedigi me yatematitediogi natematiko anida ane iciaceeketetege me diiɡ̶axinaɡ̶a. Odaa meetediogi, “Ica ɡ̶oneleegiwa eyatedi uuva libatatiidi, odaa ja niotaa, codaa eo ligixitaɡ̶anaɡ̶axi me niopaaɡ̶aditedi uuva me yoe viinyo, codaa eo lipe lajo moibeo niɡ̶ijoa lawodigijedi niɡ̶inoa nowienoɡ̶ododi. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja niwaiɡ̶awepodi icoa nawodaɡ̶anadi, odaa jiɡ̶igo diniwiajeticogi ica eledi iiɡ̶o. Niɡ̶ijo niɡ̶icota limedi me nopilaɡ̶aditedio elali, niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi nimonya ica liotagi me dienaɡ̶atalo niɡ̶ijoa elali ane nepilidi. Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi odibata niɡ̶ijo nimeedi, odaa onalaketibige, codaa oiiɡ̶e mopi me diɡ̶icata ane yadeegi. Odaa niɡ̶ijo ane nebi ja niiɡ̶etace ica eledi liotagi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi onigidatice, codaa oyacilotidi lacilo, codaa owo me niboliɡ̶a. Odaa niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi ja niiɡ̶etace ica eledi liotagi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi baanoɡ̶oyeloadi. Odaa onalee niiɡ̶e icoa eletidi liimetedi, pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi owo liciagi niɡ̶ijoa eletidi liimetedi. Ica eledi dinalaketibigiwaji, icaaɡ̶ica eledi boɡ̶onigodi. Niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ijoa nawodigijedi ini ica lionigi aneliodi me yemaa. Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi ja iiɡ̶eticogi niɡ̶ijo lionigi midiwataɡ̶a lawodigijedi. Meetibige le, ‘Odeemitetibige leeɡ̶odi me ionigi.’ Pida niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo lionigi, odaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, modi, ‘Niɡ̶ina niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ijo ane nepilidi niɡ̶idiwa nawodigijedi, anicota me nepilidi niɡ̶inoa lawodigijedi. Jeloataɡ̶a, odaa ja jakataɡ̶a me ɡ̶onepilidi niɡ̶idiwa nawodigijedi!’ Odaa joɡ̶odibata niɡ̶ijo lionigi niɡ̶ijo ane nebi nawodigijedi, odaa joɡ̶oyeloadi, codaa oyaladiticogi lolaadi wetice niɡ̶ijoa nawodigijedi.”
Odaa Jesus jeɡ̶eetediogi, “Amiida ica anakatitiwaji meo niɡ̶ijo ane nepilidi nawodigijedi? Enagi, odaa ja diiɡ̶enatakatiogi monigodi niɡ̶ijoa nawodaɡ̶anadi, codaa yajigotiogi eletidi nawodaɡ̶anadi niɡ̶idiwa lawodigijedi. 10 Ajawienatakanaɡ̶a me naɡ̶a alomeɡ̶enitelocotiwaji lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,
‘Naɡ̶ajo wetiɡ̶a anoyaladi niɡ̶ijo anodabiteɡ̶etini diimigi,
niɡ̶ina natigide jaɡ̶aniaaɡ̶ani naɡ̶aca wetiɡ̶a ane daɡ̶axa mida jaoɡ̶a
caticedi niɡ̶ijoa eletidi wetiadi anoibake modabiteɡ̶etini diimigi.
11 Jiɡ̶ijaa Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji aneote naɡ̶ajo wetiɡ̶a me daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a.
Odaa jopooɡ̶a niɡ̶ida loenatagi.’ ”
12 Odaa niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi joɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ijo Jesus naɡ̶a yatemati niɡ̶ijo natematigo me lakapetedipi. Odaa joɡ̶odoletibige moniwilo, pida odoitiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa joɡ̶oika Jesus, odaa joɡ̶opitibeci.
Niɡ̶ijoa fariseutedi oigetece Jesus migele moyediatece César icoa dinyeelo
(Mateus 22.15-22; Lucas 20.20-26)
13 Niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi oiiɡ̶etalo Jesus icoa fariseutedi ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibeci inionigi-eliodi Herodes. Oiiɡ̶e migotibeci onake doɡ̶owo Jesus meote okanicodaaɡ̶ica ligegi ane beyagi domoɡ̶owotibige me nilaagedi. 14 Igotibeci midoataɡ̶a Jesus, odaa moditalo, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, jowooɡ̶otaɡ̶a midioka limedi me enitece anewi, codaa aɡ̶ica mawii niɡ̶ina oko minoa anodiletibige daɡ̶akaami. Igaataɡ̶a aɡ̶ica mawii naɡ̶atetigi oko, pida ewi me iiɡ̶axinaɡ̶anitece naigi Aneotedoɡ̶oji. Domige lakapetegi ɡ̶onajoinaɡ̶aneɡ̶egi me jedianaɡ̶atece César dinyeelo, ninionigi-eliodi romaanotedi ane ɡ̶odiiɡ̶e me jedianaɡ̶a? Domigele me jedianaɡ̶a, oɡ̶oa aɡ̶ele?”
15 Pida Jesus yowooɡ̶odi mokowo, odaa meetediogi, “Igame leeɡ̶odi madineenitiwatiwaji? Digawii anadeegitiwa beexo.” 16 Odaa joɡ̶oyadeegitalo aca beexo, naɡ̶a nigetediniwace, meetediogi, “Ame latobi aniwoteloco ani beexo, codaa ame liboonaɡ̶adi ane diniditeloco?” Odaa modi, “César.” 17 Odaa Jesus meetediogi, “Enice ajicitatiwaji César ane nebi, codaa aaɡ̶aɡ̶a ajicitalo Aneotedoɡ̶oji ane nebi.” Odaa joɡ̶oyopo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a.
Icoa saduceutedi oigetece Jesus anodaaɡ̶ee me newiɡ̶atace niɡ̶ina oko baanaɡ̶a nigo
(Mateus 22.23-33; Lucas 20.27-40)
18 Niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a onotalo Jesus icoa saduceutedi, niɡ̶ijo anodi Aneotedoɡ̶oji me deɡ̶eote me newiɡ̶atace niɡ̶ina oko baanaɡ̶a nigo. Odaa joɡ̶oige Jesus, moditalo, 19 “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, Moisés didikotigi ɡ̶odoiigi niɡ̶ida najoinaɡ̶aneɡ̶egi, ‘Nigica ɡ̶oneleegiwa wadonaɡ̶a ane yeleo me diɡ̶icata lionigipi, odaa nioxoa niɡ̶ijo ane yeleo leeditibige me lodawa naɡ̶ani wajekalo micoa lionaɡ̶atege. Odaa niɡ̶idi lionigipi micataɡ̶a daɡ̶a lionigipi niɡ̶ijo ane yeleo.’ 20 Onica seete dinioxomigipi. Niɡ̶ica liidaɡ̶a naɡ̶a wado, odaa ja yeleo me diɡ̶ica lionigi. 21 Odaa niɡ̶ijo nioxoa liɡ̶eejetewa ja lodawa naɡ̶ajo wajekalo, pida niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yeleo me diɡ̶icata lionigi. Odaa niɡ̶ijo eledi nioxoa jaɡ̶aɡ̶eo liciagi. 22 Odaa ijotawece niɡ̶ijo seete dinioxomigipi nodawa ajokajo iwaalo, pida aɡ̶ica anini lionigitege. Naɡ̶a nigo ijotawece, odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶a yeleo naɡ̶ajo wajekalo. 23 Ina nigeote Aneotedoɡ̶oji niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace, amigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo seete dinioxomigi anepaɡ̶a lodawa naɡ̶ajo iwaalo, igaataɡ̶a ijotawece nodawa naɡ̶ajo iwaalo?”
24 Jesus meetediogi, “Eliodi mabataatiwaji leeɡ̶odi aɡ̶owooɡ̶oti aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a owooɡ̶oti Aneotedoɡ̶oji nimaweneɡ̶egi. 25 Igaataɡ̶a nigicota Aneotedoɡ̶oji meote me newiɡ̶atace niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a, niɡ̶ina oko aɡ̶alee nadonaɡ̶ateloco, pida ja liciaco aanjotedi me daɡ̶a nadonaɡ̶a, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a nigajeeɡ̶a. 26 Ejiniɡ̶ica malomeɡ̶enitelocotiwaji aneetece Aneotedoɡ̶oji lotaɡ̶anaɡ̶axi niɡ̶ijo neɡ̶eetece anodaaɡ̶ee Aneotedoɡ̶oji micota meote niɡ̶inoa émaɡ̶aɡ̶a me newiɡ̶atace. Niɡ̶ijo Aneotedoɡ̶oji me ideitedice catiwedi naɡ̶ajo nialawaana ane ídi, odaa meeteta Moisés, ‘Idioka limedi me Ee Noenoɡ̶odi Abraão, Noenoɡ̶odi Isaque, codaa me Noenoɡ̶odi Jacó.’ 27 Odaa niɡ̶idiwa ɡ̶oneleegiwadi dice newiɡ̶a, igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji Noenoɡ̶odi niɡ̶ina oko ane newiɡ̶a, idiɡ̶ida aNoenoɡ̶odi émaɡ̶aɡ̶a. Odaa eliodi makamaɡ̶a adininaalenitiwaji.”
Jesus yalaɡ̶ate niɡ̶ica niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a
(Mateus 22.34-40; Lucas 10.25-28)
28 Onica anigepidiɡ̶ica niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés wajipatiogi niɡ̶ijoa saduceutedi modinotigimadetigi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus. Codaa yowooɡ̶odi Jesus mele me igiditediogi. Odaa jiɡ̶igo midoataɡ̶a Jesus me ige, meetalo, “Amiida ica Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a?”
29 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Aneotedoɡ̶oji liiɡ̶enatakaneɡ̶eco ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶ate, niɡ̶ijo niiɡ̶enatakaneɡ̶egi anee, ‘Ajipaatatiwaji, akaami anakaami loiigi Israel! Oniniwatece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, codaa Iniokiniwateda me Niotagodi inoatawece aninoa. 30 Lajo memaani Ǥaniotagodi Aneotedoɡ̶oji manitawece ɡ̶adaaleɡ̶ena, codaa minitawece ɡ̶adiwigo, codaa minitawece ɡ̶adowoogo, codaa minitawece ɡ̶adoniciwaɡ̶a!’ 31 Codaa ida eledi niiɡ̶enatakaneɡ̶egi ane daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶a, niɡ̶ijo anee, ‘Lajo memaani eledi oko digo aneni makamaɡ̶a adinemaani!’ Niɡ̶idoa itoataale niiɡ̶enatakaneɡ̶eco daɡ̶axa mida ane jaoɡ̶ate caticedi ijoatawece niɡ̶ijoa eletidi niiɡ̶enatakaneɡ̶eco.”
32 Odaa niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a meetalo Jesus, “Niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a, ele motaɡ̶ani! Me enitece anewi niɡ̶ijo neɡ̶eni me oniniwatece Ǥoniotagodi Aneotedoɡ̶oji, odaa aɡ̶icoa eledi aneotedoɡ̶oji. 33 Codaa daɡ̶axa mele me jemaanaɡ̶a manitawece ɡ̶odaaleɡ̶ena, minitawece ica ɡ̶odowoogo, codaa minitawece ɡ̶odiwigo, codaa minitawece ɡ̶odoniciwaɡ̶a. Odaa daɡ̶axa mele me jemaanaɡ̶a niɡ̶ina eledi oko anodaaɡ̶ejinaɡ̶a me idinemaanaɡ̶a, aliciagi niɡ̶ina me jalecaɡ̶a eijedi maditaɡ̶a nameeja Aneotedoɡ̶oji me idinilakidenaɡ̶atege leeɡ̶odi ɡ̶obeyaceɡ̶eco, codaa niɡ̶ina me jiboonaɡ̶atalo eletidi ɡ̶oboonaɡ̶a.”
34 Jesus nadi niɡ̶ijo niiɡ̶axinaɡ̶anaɡ̶a ane diiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés mida lixakedi niɡ̶ijo me igidi. Odaa Jesus meeteta, “Ja domaɡ̶a ɡ̶adigomi Aneotedoɡ̶oji me iiɡ̶e ɡ̶adaaleɡ̶ena.” Niɡ̶idiaaɡ̶idi naɡ̶a nigotedini Jesus me dotaɡ̶a, odaa aɡ̶aleeɡ̶ica anabo laaleɡ̶ena me ige me dineetalo.
Jesus digikatetece Niɡ̶icoa ane nimonyatedoɡ̶owa Aneotedoɡ̶oji
(Mateus 22.41-46; Lucas 20.41-44)
35 Niɡ̶ijo Jesus me diiɡ̶axinaɡ̶a minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa ja nigetediniwace niɡ̶ijo oko, meetediogi, “Niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, igame leeɡ̶odi moyakadi modi Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e mokexaa ida aneetege licoɡ̶egi Davi? 36 Igaataɡ̶a Liwigo Aneotedoɡ̶oji eo Davi me dotaɡ̶a niɡ̶ijo neɡ̶ee,
‘Inoenoɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji meeteta Iniotagodi,
“Anicootini iwai ibaaɡ̶adi nigepaa iɡ̶eke inatawece ɡ̶aneloɡ̶ododipi”.’
37 Ijaaɡ̶ijo Davi meetalo, ‘Iniotagodi’. Enige igamigodaaɡ̶ee Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane nimonya me yakadi mokexaa ida aneetege licoɡ̶egi Davi?” Niɡ̶ijo noiigi-nelegi eliodi moyemaa niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Jesus.
Jesus yalaɡ̶ate niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés
(Mateus 23.1-36; Lucas 11.45-53; 20.45-47)
38 Jesus niiɡ̶axitediniwace oko, odaa meetediogi, “Anidakitiogi niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés! Igaataɡ̶a lemaanigi me ewaligitibigiwaji modinixotinigi toonicogo ocaɡ̶ataɡ̶a ane lowoodaɡ̶agi niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a owotibige monicetibigiwaji codaa modeemitetibige miditaɡ̶a licooɡ̶adi oko. 39 Lemaanigi monicotelogo nibaancotedi niɡ̶ina oko ɡ̶oneɡ̶aɡ̶a midiwataɡ̶a niiakanaɡ̶axiidi, codaa midiwataɡ̶a nibaancotedi niɡ̶ina oko anoiweniɡ̶ide miditaɡ̶a nalooɡ̶o. 40 Codaa oibanootece liɡ̶elatedi codaa ane nepilidi niɡ̶inoda wajekalodipi, codaa onowo niɡ̶ina mocaɡ̶ataɡ̶a moyotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Joaniɡ̶idaa leeɡ̶odi Aneotedoɡ̶oji micota meliodi me iloikatiditedibigiwaji.”
Aca wajekalo yajigotalo Aneotedoɡ̶oji icoatawece niɡ̶icoa ninyeelo ane yopotibige
(Lucas 21.1-4)
41 Jesus nicotedi minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ipegitetege naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi nelegi aneitice niɡ̶ina oko moyokoletinigi ninyeelo anoibootalo Aneotedoɡ̶oji. Iwi anodaaɡ̶ee niɡ̶ijo oko moyajigo ninyeelo. Eliodi oko ane liicotedi oyajigo owidi dinyeelo. 42 Odaa niɡ̶idiaaɡ̶idi jaɡ̶aɡ̶icotio aca wajekalo madewete, odaa ja yokoletinigi naɡ̶ajo iwokodaɡ̶axi iniodataale beexotedi. 43 Odaa Jesus jeɡ̶eniditediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji naɡ̶ada wajekalo madewete yajigo caticedi niɡ̶ina eledi oko anoyajigo. 44 Leeɡ̶odi niɡ̶ina eledi oko oyajigo ninyeelo ane doɡ̶oyopotibige, pida naɡ̶ajo wajekalo baɡ̶a yajigo ijoatawece ninyeelo, ane domaɡ̶a yopotibige me dinoojetetibige ane yeligo.”