14
Niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi odoletibige nimaweneɡ̶egi moyeloadi Jesus
(Mateus 26.1-5; Lucas 22.1-2; João 11.45-53)
Aniaditibige itoataale nokododi daɡ̶a nakatio nalokegi anodita me Páscoa, codaa niɡ̶ijo eledi nalokegi anodita “Lalokegi paon ane diɡ̶ica labookojegi”. Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés odoletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi modolicetalo Jesus moyeloadi. Pida modi, “Aɡ̶ele me jibaɡ̶atalo midi nalooɡ̶o ade jaoɡ̶atibige niɡ̶idi noiigi metiɡ̶odideleɡ̶e.”
Aca iwaalo yadotigi Jesus lacilo nadokojegi
(Mateus 26.6-13; João 12.1-8)
Niɡ̶ijo Jesus midiaaɡ̶itedice manitaɡ̶a nigotakawaana Betânia, minitaɡ̶a liɡ̶eladi Simão niɡ̶ijo anijo me dawace-lolaadi. Naɡ̶aniodi, jiɡ̶igo aca iwaalo miniwataɡ̶a yadeegi aca bootawaana wetiɡ̶a ane liboonaɡ̶adi “alabastro”. Naɡ̶ajo bootawaana nolee nadokojegi ane liboonaɡ̶adi “nardo”. Niɡ̶ijo nadokojegi aɡ̶ica gaantiɡ̶ini lalegedi, codaa dakake loojedi. Naɡ̶ajo iwaalo noyaaɡ̶adi naɡ̶ajo bootawaana, odaa ja yadoteloco Jesus lacilo niɡ̶ijo nadokojegi. Ica oko anidiaaɡ̶itice anonadi oyelatema, odaa dinotaɡ̶aneɡ̶e, modi, “Igame leeɡ̶odi me yame ida nadokojegi? Aɡ̶oniaaɡ̶eyaa niɡ̶ida nadokojegi loojedi caticedi miniwatadaɡ̶ani taalia beexotedi (abotege loojedi onidateci nicaaɡ̶abi me jibaaɡ̶a), oditaɡ̶a yajigotiogi niɡ̶inoa madewetedi niɡ̶idiwa dinyeelo owidi.” Odaa joɡ̶oyapeteɡ̶e naɡ̶ajo iwaalo.
Pida Jesus meetediogi, “Ikanitiwaji naɡ̶ani iwaalo! Igame leeɡ̶odi manapeteɡ̶enitice? Eotomi niɡ̶ica nibakedi libinienigi. Igaataɡ̶a niɡ̶inoa madewetedi idioka limedi mina makaamitaɡ̶atiwaji, odaa akati me axawanitiogi nigemaani. Pida Ee baadiɡ̶idioka limedi minaaɡ̶ejotice makaamitaɡ̶atiwaji. Naɡ̶ani iwaalo eo niɡ̶ica ane yakadi meo. Enagi maleedaɡ̶a ideleo nenyaɡ̶adi yolaadi monaligitini. Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Niɡ̶ina moyatematitedibece niɡ̶inoa nibodicetedi anele aneetici inatawece iiɡ̶o, oyatematitibece niɡ̶ida aneotomi moyalaɡ̶atibige naɡ̶ani iwaalo.”
Judas dinilakidetege niɡ̶ijoa lacilodi judeutedi me yajigo Jesus
(Mateus 26.14-16; Lucas 22.3-6)
10 Judas Iscariotes niɡ̶ijo anida aneetege niɡ̶ijo dooze anodiotibece Jesus igo yotaɡ̶aneɡ̶e niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi me dinilakidetege me yajigo Jesus. 11 Odaa eliodi me ninitibigiwaji noɡ̶owajipa ane ligegi, odaa joɡ̶odinilakidetege moyedia. Odaa Judas jiɡ̶idaa dinanatigi me doletibige niɡ̶ica nimaweneɡ̶egi me yajigo Jesus.
Jesus ijaaɡ̶ijo anodiotibece oyeligo liweenigi nalokegi Páscoa
(Mateus 26.17-25; Lucas 22.7-14, 21-23; João 13.21-30)
12 Niɡ̶ijo odoejegi noko nalokegi ane liboonaɡ̶adi “Paon ane diɡ̶ica labookojegi”, niɡ̶ijoa judeutedi onigodi waxacocoli me odinenyaɡ̶aditege moyoe liweenigi nige nakatio nalokegi Páscoa. Niɡ̶ijo noko niɡ̶ijo anodiotibece oige Jesus, moditalo, “Igamemaani meitice me joenaɡ̶a ɡ̶oweenigi lajo Páscoa?”
13 Odaa Jesus ja iiɡ̶e itoataale niɡ̶ijo anodiotibece, meetediogi, “Emiitiwaji nigotaɡ̶a, odaa akapetege ɡ̶oneleegiwa ane yoyaɡ̶adi leo ane nolee ninyoɡ̶odi. Odaa iwitecetiwaji lowidi niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa. 14 Nige dakatiwece diimigi, enitatiwaji niɡ̶ini ane nebi diimigi, ‘Ǥoniiɡ̶axinoɡ̶odi ɡ̶odiiɡ̶e me jigikanaɡ̶atigi ane diɡ̶etigi ica ɡ̶odicooɡ̶adi aneitice me jelicaɡ̶a liweenigi nalokegi Páscoa me ligiiwepodi anodiotibece.’ 15 Odaa ikeetaɡ̶awa ɡ̶odicooɡ̶adi nelegi ditibigimedi dalaɡ̶ate diimigi. Niɡ̶ini ɡ̶odicooɡ̶adi jaigo, codaa idiwa inoatawece ane jopooɡ̶atibige. Odaa oenitiwaji ɡ̶oweenigi lajo nalokegi Páscoa.”
16 Odaa niɡ̶ijo itoataale anodiotibece jiɡ̶igotibeci, odaa joɡ̶oyakadi ijoatawece niɡ̶ijoa aneetediogi Jesus. Odaa joɡ̶oyoe ica liweenigi Páscoa.
17 Niɡ̶ijo naɡ̶a dawike, Jesus jiɡ̶icotedio minitaɡ̶a niɡ̶ijo diimigi lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijo anodiotibece. 18 Odaa eɡ̶idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a maditaɡ̶a nameeja, Jesus meetediogi, “Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi, ini niɡ̶ina akaamitiwaji anadigiwani, idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.” 19 Odaa jiɡ̶idaa diiticogi magecaɡ̶alodipi, codaa oninitecibeci ige Jesus, meetalo, “Domige ee ɡ̶adajici? Ejidaɡ̶a jakadi daɡ̶a ɡ̶adajici!” 20 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ini ane ititinigi nipaon liwagedi midataɡ̶a ɡ̶odokoladi niɡ̶ina akaamitiwaji anakaami igiiwepodi, jiɡ̶iniaa idajigo. 21 Lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji yalaɡ̶atiwa, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, me leeditibige me ideleo. Pida nagoodi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. Ejimetaɡ̶a daɡ̶axa meletema niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa daaditiɡ̶icata menitini! (Igaataɡ̶a Aneotedoɡ̶oji eliodi me iloikatidi niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa.)”
Ica owidijegi liweenigi Ǥoniotagodi
(Mateus 26.26-30; Lucas 22.15-20; 1 Coríntios 11.23-25)
22 Niɡ̶ijo maleeɡ̶idaaɡ̶ee me niodaɡ̶a, Jesus dibate ijo paon, odaa diniotagodete Aneotedoɡ̶oji leeɡ̶odi niɡ̶ijo paon. Naɡ̶a ninoketedini niɡ̶ijo paon, odaa ja yajigotediogi niɡ̶ijo anodiotibece. Odaa meetediogi, “Nee, abaategetiwaji! Niɡ̶idi paon jiciaceeketege yolaadi.” 23 Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa jaɡ̶aɡ̶a dibate aca goopa ane nolee viinyo. Naɡ̶a diniotagodete Aneotedoɡ̶oji, odaa ja yajigotediogi naɡ̶ajo goopa ane nolee viinyo, odaa ijotawece owacipeta niɡ̶ijo viinyo. 24 Odaa Jesus meetediogi, “Niɡ̶ida viinyo jiciaceeketege yawodi ane inadooɡ̶odi leeɡ̶odi eliodi oko. Odaa Aneotedoɡ̶oji jiɡ̶ida gela nimaweneɡ̶egi me dinilakidetetege niɡ̶ina oko leeɡ̶odi me inadooɡ̶odi yawodi. 25 Ejitaɡ̶awatiwaji niɡ̶ina anewi. Aɡ̶alee jacipe niɡ̶ida viinyo nigepaaɡ̶icota me iiɡ̶e Aneotedoɡ̶oji laaleɡ̶enali niɡ̶ina oko, odaa micataɡ̶a daɡ̶a jacipeta gela latopagi viinyo.” 26 Naɡ̶a nigotiniwace me nigaanaɡ̶anaɡ̶a, moigaa onateciɡ̶ijoa Elaco Davi, odaa ja noditicoaci, jiɡ̶igotibeci minitaɡ̶a lojotaɡ̶adi ane liboonaɡ̶adi “Lojotaɡ̶adi Oliveira”.
Jesus eote leemidi Pedro iditawece niɡ̶ijo anodiotibece icota me ilaagitibece
(Mateus 26.31-35; Lucas 22.31-34; João 13.36-38)
27 Jesus meetediogi niɡ̶ijo anodiotibece, “Inaaɡ̶ina niɡ̶ina enoale, akaamitawecetiwaji adikani, igaataɡ̶a diniditeloco maditaɡ̶a lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji ane yalaɡ̶ate Aneotedoɡ̶oji, niɡ̶ijo mee,
‘Jeloadi niɡ̶ini nowienoɡ̶odi waxacocoli,
odaa niɡ̶idiwa waxacocoli ilaagitiwaji.’
28 Pida nigidiaaɡ̶idi nige idewiɡ̶atace, ejigo ɡ̶adodoetiwaji miditaɡ̶a nipodigi Galiléia.”
29 Pida Pedro meetalo, “Icaaɡ̶ica nige inatawece etiɡ̶adikani, pida ee baadaɡ̶a ɡ̶adikani!”
30 Odaa Jesus meeteta, “Ejitaɡ̶awa niɡ̶ina anewi. Inaaɡ̶ina niɡ̶ina enoale, aniɡ̶icatibige daɡ̶a itoataale manoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.”
31 Pida Pedro dinoniciwaɡ̶aditibece me igidi, mee, “Ica deɡ̶eji me daɡ̶a ɡ̶adowooɡ̶oti, icaaɡ̶ica nige leeditibige makaami yemaɡ̶awa, ja idigo makaami yemaɡ̶awa!” Odaa ijotawece niɡ̶ijo eledi anodiotibece idaaɡ̶oyatigi ligegi.
Jesus yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji midiwataɡ̶a nawodigijedi nialeli “oliveira” ane liboonaɡ̶adi Getsêmani
(Mateus 26.36-46; Lucas 22.39-46)
32 Jesus ijaaɡ̶ijo niɡ̶ijo anodiotibece igotibeci midiwataɡ̶a nawodigijedi nialeli “oliveira” ane liboonaɡ̶adi Getsêmani. Niɡ̶idiaaɡ̶idi meetediogi, “Inaaɡ̶oni anicootiniwacetiwaji, ejigo jotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji.” 33 Baɡ̶a yadeegi lixigaɡ̶awepodi Pedro, Tiago ijaa João. Odaa jiɡ̶idaa diiticogi meliodi magecaɡ̶alo, doitedibece, codaa me doɡ̶owikomata. 34 Odaa meetediogi, “Catiwedi yaaleɡ̶ena eliodi me Ee agecaɡ̶alo, ane jeemitetece liciagi niɡ̶ina daantaɡ̶a doletibige me ideleo. Inaaɡ̶onitetiwaji, codaa adinoweti.”
35 Odaa jiɡ̶igoawaanigi odoe, odaa ja yamaɡ̶atedinigiiɡ̶o lokotidi, odaa dipokote Aneotedoɡ̶oji dokaaɡ̶a yakadi me yatamaɡ̶ateetetege naɡ̶aca lakata niɡ̶icoa lawikodico. 36 Odaa Jesus mee, “Eiodi yemaanigi, akati mawii okanicodaaɡ̶ica. Nigemaani adatamaɡ̶ateenitege niɡ̶icoa yawikodico ane leeditibige me jixomaɡ̶ateetedice! Pida jemaa me jao niɡ̶ica anemaani, idiɡ̶ida aɡ̶inokinoa niɡ̶inoa ane emaɡ̶a jemaa me jaote.”
37 Niɡ̶ijo naɡ̶a dopitetege niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa enotediogi me niotaɡ̶ateloco, odaa meeteta Simão Pedro, “Simão, iote? Aɡ̶akati madinoweti oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a onaniteci lakata? 38 Adinowetitiwaji, codaa otaɡ̶aneɡ̶eni Aneotedoɡ̶oji me daɡ̶a abataa nige dineetaɡ̶awa Satanás. Igaataɡ̶a beɡ̶emaani mawiitiwaji niɡ̶ina Aneotedoɡ̶oji ane yemaa, pida aɡ̶ica ɡ̶adoniciwaɡ̶atiwaji.”
39 Jesus ja yetecetacedicoace niɡ̶ijo itoatadiɡ̶ida anodiotibece, odaa jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji yopilaɡ̶ateetedeloco ijaaɡ̶ijoatace niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶ate. 40 Naɡ̶a dopitacedijo miditaɡ̶a niɡ̶ijo anodiotibece, odaa jeɡ̶enotacediogi me niotaɡ̶a. Leeɡ̶odi eliodi me liotaɡ̶a, codaa aɡ̶oyakadi me noleticoace. Odaa aɡ̶oyowooɡ̶odi niɡ̶ica anoyatigi ligegi moyotaɡ̶aneɡ̶e Jesus.
41 Niɡ̶idiaaɡ̶idi Jesus jiɡ̶igotace yotaɡ̶aneɡ̶e Aneotedoɡ̶oji. Niɡ̶ijo naɡ̶a itoatadiɡ̶ida me dopitacediogi niɡ̶ijo anodiotibece, odaa meetediogi, “Eɡ̶iotetiwaji, eɡ̶idaaɡ̶ee manipenitiniwace? Jaɡ̶abotiwaji! Naɡ̶aca inilakata me jawikode ja nipegi micoteloco. Jeɡ̶etidajigotiogi libaaɡ̶adi niɡ̶ijoa ɡ̶oneleegiwadi abeyacaɡ̶aɡ̶a, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi. 42 Adabititiniwacetiwaji, jopilaɡ̶a! Digawini! Etina jeɡ̶enagi niɡ̶ijo ane idajigotiogi ineloɡ̶ododipi.”
Jesus diniwilo
(Mateus 26.47-56; Lucas 22.47-53; João 18.3-11)
43 Eɡ̶idaaɡ̶eeteda me dotaɡ̶a Jesus, odaa jiɡ̶icotalo Judas niɡ̶ijo anida aneetege niɡ̶ijo anodiotibece Jesus. Lixigaɡ̶awepodi eliodi oko liiɡ̶exedi niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés, ijaa niɡ̶ijo laxokodi lacilodi niɡ̶ijo noiigi. Niɡ̶ijo noiigi-nelegi onigoetigilo nodaajoli-ocaɡ̶atedi inaa neboli. 44 Niɡ̶ijo Judas ane yajigo Jesus maleediɡ̶icotalo, ja yeloɡ̶odi ica anodaaɡ̶igotalo me ikee Jesus. Odaa meetiogi, “Niɡ̶ica ɡ̶oneleegiwa ane inapicoɡ̶o jiɡ̶idaaɡ̶idoa niɡ̶ijoa anoleetibigetiwaji. Odaa abaatalo, adeegitetiwaji maniwilo.”
45 Odaa Judas jiɡ̶igo dowicetelogo Jesus, odaa meetalo, “Iniiɡ̶axinoɡ̶odi, iniiɡ̶axinoɡ̶odi!”, odaa ja napicoɡ̶o Jesus. 46 Odaa joɡ̶odibatalo Jesus, joɡ̶oniwilo. 47 Pida ganigepidiɡ̶ica niɡ̶ijo anidiaaɡ̶i midoataɡ̶a nixigitice lodaajo-ocaɡ̶ataɡ̶a, odaa ja yakagiditice napaaɡ̶ate niɡ̶ijo liotagi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 48 Odaa Jesus meetediogi niɡ̶ijo noiigi anodibatalo, “Managitiwaji adiwilo anadeegi ɡ̶adodaajoli, ɡ̶aneboli micataɡ̶a daɡ̶a Ee ɡ̶oneleegiwa agopeloagi. 49 Owidi nokododi idiaaɡ̶ejotice minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, jiniiɡ̶axitiniwace noiigi, pida aɡ̶adiwilotiwaji. Pida natigide jiɡ̶icota aneeta lotaɡ̶anaɡ̶axi Aneotedoɡ̶oji.”
50 Odaa ijotawece niɡ̶ijo anodiotibece joɡ̶oika aɡ̶aleeɡ̶ica mowote, ja daleditibige.
51 Onini ica lioneeɡ̶a ane diotibece Jesus. Onadi me dinilipaditigi niɡ̶elate me yapoɡ̶oditini lolaadi. Odaa joɡ̶odoletibige modibata domoɡ̶oniwilo. 52 Pida yaladi naɡ̶ajo niɡ̶elate, odaa jeɡ̶elodi mokijotani.
Oyadeegi Jesus lodoe niɡ̶ijoa seteenta lacilodi niɡ̶ijo noiigi
(Mateus 26.57-68; Lucas 22.54-55, 63-71; João 18.13-14, 19-24)
53 Odaa joɡ̶oyadeegitedicogi Jesus minitaɡ̶a diimigi-nelegi liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Ja dinatecoɡ̶otee niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi, codaa me niɡ̶ijoa lacilodi noiigi judeu ijaaɡ̶ijoa niɡ̶ijoa niiɡ̶axinaɡ̶anadi anodiiɡ̶axinaɡ̶atece lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 54 Pedro diotece Jesus pida leegitalo me yetecetedice, odaa ja dakatiwece miditaɡ̶a niogó niɡ̶ijo diimigi-nelegi ane liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. Odaa ja nicotini liwigotigi niɡ̶ijoa niotaka liniogotibece noledi maɡ̶aɡ̶a dinito. 55 Niɡ̶ijo anoiiɡ̶e sacerdotitedi codaa mijotawece niɡ̶ijoa seteenta lacilodi judeutedi odoletibige gaantiɡ̶ijo ane yakadi anigetiɡ̶ida ane leeɡ̶odi modinanimaɡ̶atalo Jesus domoɡ̶owotibige doɡ̶odiiɡ̶enatakatalo moyeloadi. Pida aɡ̶ica anoyakadi. 56 Eliodi oko owote liwitakeco moyalaɡ̶atalo Jesus, pida niɡ̶icoa lotaɡ̶a aɡ̶ica ane niwoditema.
57 Odaa onijo ica oko ane dabiditiniwace, odaa ja niwitakaɡ̶a, modi, 58 “Jajipaaɡ̶atalo me yalaɡ̶ate me yaaɡ̶adi niɡ̶ini Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi ane loenatagi ɡ̶oneleegiwadi, odaa nige itoatadiɡ̶ida nokododi, odaa jeɡ̶eotace eledi diimigi ane daɡ̶a loenatagi ɡ̶oneleegiwadi.” 59 Pida oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a niɡ̶ijoa notaɡ̶a ane domoɡ̶owote modakapetege Jesus aɡ̶oniwoditema.
60 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja dabiditi liwigotigi niɡ̶ijo oko, odaa ja ige Jesus, meetalo, “Aɡ̶ica ɡ̶agegi? Amiinoa icoa lotaɡ̶a idiwa ɡ̶oneleegiwadi modakapetaɡ̶agi?”
61 Pida Jesus aɡ̶ica gaantiɡ̶ini ligegi. Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja igetace Jesus, meetalo, “Domige naɡ̶akamaɡ̶akaami Niɡ̶icoa Aneotedoɡ̶oji ane niiɡ̶e me ɡ̶odatamaɡ̶ateetege ɡ̶odaxakawadi, Lionigi Niɡ̶ijoa ane joɡ̶eeɡ̶atalo?” 62 Odaa Jesus ja igidi, meeteta, “Jeɡ̶emeɡ̶ee. Codaa akaamitawecetiwaji icota madati me idicotini liwai libaaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji anida eliodi nimaweneɡ̶egi. Codaa icota madatitiwaji, Ee, Ǥoneleegiwa ane jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi, nige jiniotinece lolaadi jicoɡ̶otibigimece ditibigimedi.”
63 Odaa niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi ja yaaɡ̶adi niɡ̶ijoa lowoodi diletibige Jesus daɡ̶a dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji, mee, “Aɡ̶alee jopooɡ̶atibige eledi oko ane neloɡ̶oditoɡ̶owa ane libatiigi. 64 Jaɡ̶ajipaatalotiwaji niɡ̶ijoa lotaɡ̶a me dotaɡ̶atibige Aneotedoɡ̶oji. Amiida ica anakatitecetiwaji?” Odaa ijotawece ja nilaagedi Jesus codaa modi me leeditibige moyeloadi. 65 Odaa joniɡ̶ica niɡ̶ijo oko jiɡ̶idaaɡ̶oyatedigi Jesus monawaletedice. Codaa onibatoo latobi Jesus monalaketedibige, odaa moditalo, “Iwela! Amiijo ica ane ɡ̶adalakeni?” Odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi eledi onalaketedibige maleedoɡ̶oyadeegiteda.
Pedro mee me diɡ̶icoateda me yowooɡ̶odi Jesus
(Mateus 26.69-75; Lucas 22.54-62; João 18.15-18, 25-27)
66 Niɡ̶ijo Pedro maleeɡ̶idiaaɡ̶itice miditaɡ̶a niogó niɡ̶ijo liɡ̶eladi niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi, odaa jiɡ̶icota aca awicije liota niɡ̶ijo lacilo-sacerdotitedi. 67 Pedro idiaaɡ̶itice liniogotibece noledi dinito. Naɡ̶ajo awicije naɡ̶a nadi Pedro, iwita, odaa mee, “A-aami eledi idiaaɡ̶o-oonitice mijoataɡ̶a Jesus, niɡ̶ijoa Nazareeno.”
68 Pida Pedro me dotaɡ̶a mee me diɡ̶ica me dinadeegitibigege Jesus, odaa mee, “Oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a jowooɡ̶otawaanigiteda niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa anenitalo.” Odaa jiɡ̶igo midataɡ̶a lapoagi niogó niɡ̶ijo diimigi. Odaa jaɡ̶anoe okoɡ̶okoodi. 69 Odaa aca eledi niota naɡ̶a nadi Pedro niɡ̶ijo aneitice. Odaa naɡ̶ajo niota meetiogi niɡ̶ica oko anodipegitege, “Niɡ̶ida aaginaɡ̶a eledi do-ootibece Jesus.” 70 Odaa Pedro meetace me daɡ̶a diotibece Jesus.
Naɡ̶a leecawaanigi, niɡ̶ijo oko anodipegitege moditaca Pedro, “Ejimewi makaami niɡ̶ijo ane-diotibece, igaataɡ̶a yeloɡ̶o micoɡ̶iticogi nipodigi Galiléia, leeɡ̶odi ɡ̶adotaɡ̶anaɡ̶awa niɡ̶ina oko ane icoɡ̶oticogi digoida Galiléia.” 71 Pida Pedro jiɡ̶idaa dinanatacigi me dotaɡ̶a, mee, “Jemaa Aneotedoɡ̶oji me idiloikatidi nige deɡ̶ejitece anewi! Igaataɡ̶a ewi meji me daɡ̶a jowooɡ̶oditeda niɡ̶icoa ɡ̶oneleegiwa ane ɡ̶adalakitalotiwaji.”
72 Odaa niɡ̶ijo okoɡ̶okoodi jaɡ̶anoetace. Odaa Pedro ja nalaɡ̶atibige niɡ̶ijoa ane lotaɡ̶ate Jesus, niɡ̶ijo meeteta, “Maleedaɡ̶a itoataale manoe okoɡ̶okoodi, odaa itoatadiɡ̶ida meni me daɡ̶adowooɡ̶oti.” Niɡ̶ijo Pedro naɡ̶a yowo niɡ̶ijoa Jesus lotaɡ̶ate, odaa eliodi magecaɡ̶alo, codaa anoe.