5
Yisu gilgum amol gimat ti be utle vie nangge bui kapul Betesda
Yisu gilgum gen bwal bwale bamo etok gikwai, bekob sawa ebe amolmol Juda ane ve indi as Sonda Pasova ok meng gihlang beti Yisu gireu Jerusalem gile.
Be nangge Jerusalem nok ete bui kapul ti giengk etok gibloblo bwelk sipsip as nam avo ge. Ital bui kapul nok giengk Hibru avos ge inei Betesda. Be nangge bui kapul nok kire ete ipasang samuak gitangi bage tavlu (5) giengk etok. Be amolmol anongge ebe tis gimat ok, be tis amolmol ebe matanos bop ok be eisir ebe vas tiate ok, be tis amolmol ebe vas be bais gimat ok, ile ve imbweg samuak nok. (Eisir imbweg etok ve isge bui kapul nok ebe ve vil-vilinge ok. Ve givin sawa dongke dongke atob Pomate ane angela ti nisov nile be niyimb nisov bui kapul nok nile be nilgum bui be vil-vilinge. Bui vil-vilinge etok ma nikwai kob ginei amol gimat ti vepie nisov bui nok nile ulu, okob gimat ret ete gigas ei ok atob ma nikwai be atob ei utle vie vukuri.)
Be amol gimat ti gibweg gibweg samuak etok ve gisge gisge bui ebe ve vil-vilinge ok, amol nok ane gimat etok giengk gitangi Sonda bamo 38. Yisu gili amol nok be gitpweng are ginei ei gigas gimat etok muang-gane molge. Beti giutani amol gimat nok be ginei; “Mie tam givin ve utlem vie vukuri me ma?”
Amol gimat nok giwel Yisu avo be ginei; “Amol Bamo, awangg nune ti ebe ve nemb ayeu ru be nale nasov bui ulu ok gibweg ite ma. Be ayeu ok lo-longg painge ge ve ganei nale nasov bui ulu, bemem galgum be gitangi ite ve amol ti gitlek ayeu be gile vepie gisov bui ulu.”
Beti Yisu ginei gitangi amol nok be ginei; “Umdil be uvwat am yemb be uvang.” Be seukie-ngge amol nok utle vie be givwat ane yemb be givang ve gile. Yisu gilgum gen bamo etok givin Juda as Sonda Sabat. 10 Beti eisir Juda ile inei gitangi amol gimat ebe galkik utle vie ok be inei; “As mate etenik, etek Sonda Sabat be gitangi ebe atob mie nulgum kulkul ve nuvwat amb yemb be nuvang luev ok ite ma.” 11 Bemem amol nok giwel eisir Juda avos be ginei; “Amol ebe gilgum be ayeu utlangg vie ok ete ginei gitangi ayeu ve navwat angg yemb be navang.” 12 Be eisir inei gitangi ei be inei; “Amol ret ete ginei gitangi mie ve nuvwat am yemb be nuvang ok?” 13 Bemem amol ebe galkik Yisu gilgum utle be vie ok ta gisgil ge, ve amolmol anongge molge nangge nam dabe etok be Yisu ande gimumu ate ge be gile gikwai.
14 Bwayage kob Yisu gili amol nok vukuri nangge lum yamar aplo be ginei gitangi ei be ginei; “Ute kob! Ande mie utlem vie gikwai, be nu-numul nule be nulgum tiate vukuri ite. Velob mie nunggas vavavne bamo molge nitlek ete warik mate ane ok.” 15 Bekob amol nok gile be ginei gitangi eisir Juda be ginei; “Etok Yisu ete walirik gilgum be ayeu utlangg vie ok.”
16 Beti eisir Juda imdil be ilgum ve ines Yisu, ve eisir ili etok tiate ve Yisu gilgum gen etok givin Sonda Sabat. 17 Bemem Yisu gimdil be giwel eisir avos be ginei; “Tamangg geb ane kulkul painge love galkik as mate etenik ok givin, dang etok be Ayeu ok atob namb angg kulkul painge weik etok ge.” 18 Yisu ginei yaun etok gile be gilgum eisir Juda tepwengge aplos tiate molge be veve ines Ei vunu ge nikwai, ve gisov ebe ei gilgum kulkul givin Sonda Sabat ane ge ok ite ma. Bemem gisov ebe ei gilgum ate weik Pomate be ginei Pomate ane Natu ei ok givin.
Pomate Natu Yisu ane gwangne
19 Beti Yisu giwel eisir avos be ginei; “Ayeu nanei bingano ge nitangi yem nanei Pomate Natu ayeu galgum gen gitangi ebe ayeu ate angg tangg gitung ok ite ma. Ayeu galgum gen ebe Tamangg gilgum be ayeu gali ok ge. Be gen ete Tamangg gilgum ok ete Natu ayeu ok galgum givin weik etok ge. 20 Tamangg ta givin Natu ayeu anongge molge, beti ges gen bambamo ete ayeu galgum galgum ok ru gitangi ayeu ve nalgum. Be atob ei nes gen bambamo subu ebe gitlek etenik ok ru nitangi ayeu be nalgum, kob atob yem avongg aim poke ge be tangg aim nitung walang ano. 21 Tamangg ges amolmol ebe nolge imat vunkunu ok itin be imbweg matawas vukuri. Dang etok be Natu ayeu ok atob nas amolmol ebe ayeu tangg givin eisir ok itin be inambweg matawas weik etok ge. 22 Be Tamangg wat atob nilgum amolmol as yaun vukuri ite ma, ve ande ei geb kulkul ete ve niute amolmol as yaun ok tepwengge gisov Natu ayeu baingg gikwai. 23 Be atob amolmol tepwengge avos nivwat Pomate Natu ayeu arengg, dangete avos givwat Tamangg are ok weik etok ge. Amol ti ginei avo givwat Pomate Natu ayeu arengg ite, okob etok weik ebe ei avo givwat Tamangg ebe gihlin Ayeu be ganme ok are ite ok.
24 “Bingano, Ayeu nanei bingano ge nitangi yem nanei; Amol ete giute awangg yaun be aplo givin Amol ebe gihlin ayeu be ganme ok, amol etok ande gigas ebe ve nimbweg matawe ninggas ta ge ok gikwai. Be Pomate wat nilgum ei ane yaun nindeb mul ane ite ma, ve galkik etenik ande tanmat vunu ane gwangne geb ei ta vukuri ite ma.
25 Bingano, Ayeu nanei nitangi yem nanei as mate ti atob ninme, be sawa nok ande ginme gikwai. Be atob amolmol ebe asonge inmat vunu mang-mangi ge ok atob inaute Pomate Natu ayeu avongg. Be eisir ebe iute be aplos givin ok ete atob in-gas ebe ve inambweg matawas ok. 26 Inambweg matawas ane dabe giengk Tamangg dongke ge. Be ei geb gwangne gitangi Natu ayeu beti ayeu ok luev ebe ve inambweg matawas ok weik etok ge. 27 Pomate Natu ayeu roro, meng gahlang weik ebe amolmol ok. Beti Tamangg geb ane gwangne gitangi Ayeu ve nalgum be naute amolmol as yaun be napasang. 28 Avongg aim poke bwaya. Sawa etok ginei gibielk, atob amolmol tepwengge ebe iyengk taku gimat ane ok atob inaute Ayeu avongg, 29 okob atob inamdil inkwai nalk avo be meinahlang. Amolmol ebe es as luev vie ge ok, atob inamdil be inambweg matawas vie-ngge. Be eisir ebe ivang mul ve luev gen tiate ane ok ete atob inamdil be inde invarkei Pomate na be inei as yaun lavo lavo.
Amolmol ebe inei Yisu lavo ok
30 Ayeu galgum gen ti gitangi ebe ayeu ate ge angg tangg gitung ok ite ma, ayeu galgum amolmol as yaun gitau gile luev ebe Tamangg geb gitangi ayeu ok ge. Beti awangg luev ebe gapas pasang amolmol as yaun ok vie be roro dongke. Ve gisov Ayeu galgum gen ti gitangi ebe angg tangg gitung ok ite ma. Ayeu galgum gen givang mul ve Amol ebe gihlin ayeu be ganme ok ge ane ta gitung.
31 Ginei ayeu ate navarkei be nanei au-ate lavo nitangi yem, okob etok gitangi ginei yem undi awangg yaun weik gen sin-ge. 32 Bemem amol ti ete givang nik, be amol nok ete ginei ayeu lavo gitangi yem. Be yaun ete ei ginei gitangi yem gipil ayeu ok, yaun etok ano molge ve ayeu ate ok gali givin. Be amol nok ete Pomate ei ate.
33 Warik yem omb yaun gile ve Jon, be Jon ginei yaun vusa ge gipil yaun ano. 34 Ayeu tangg gitung ete amol ve nimdil be ninei yaun nipil ayeu ok bamo molge ite ma. Bemem ayeu tangg givin anongge ve ganei Pomate nemb yem ru ge, beti ganei yaun etenik. 35 Jon ei weik ebe yev ok, be ei ane aivi giro yem weik ebe lam giro be ane bogbogo ok be yem tangg aim vevie sawa sitingge ve ei ane gen vevies ebe gilgum ok ane.
36 Bemem gen ebe vie molge gitlek Jon, be ginei ayeu lavo ok eteik; Kulkul bambamo ebe Tamangg geb gitangi ayeu ve nalgum love nas vunu ok, kulkul etok ete ayeu galgum painge ge gavang nik. Be kulkul etok ge ete ginei ayeu lavo gitangi amolmol be galkik ande eisir itpweng are inei Tamangg gihlin ayeu beti ganme. 37 Be Tamangg ebe gihlin ayeu be ganme ok, ei ok ginei ayeu lavo givin weik etok ge, bemem yem ute ei avo siti ite molge. Yem uli ei na ite ma molge, 38 be upasang ane yaun ti giengk aplongg aim ite weik etok ge. Ve gisov yem bwaingg aim ve ret aplongg aim nivin amol (ayeu) ete Tame gihlin be ginme ok ane yaun. 39 Yem tangg aim gitung dang eteik unei yaun ebe Pomate ane amolmol kulkul ane inei ok ge ete gitangi ebe ve niro yem be unambweg matawangg aim nemb ta ge ok. Beti lolongg aim painge ge ve utau gile yaun bambamo etok. Be yaun bambamo etok ete ginei ayeu lavo givin weik etok ge. 40 Bemem yem bwaingg aim ve ret untangi ayeu unme, be un-gas ebe ve unambweg matawangg aim nemb ta ge ok.
41 Ayeu bwaingg ve ret amolmol avos nivwat ayeu arengg. 42 Bemem yem, ayeu gatpweng yem are gikwai ve yem aim tangg aim givin Pomate ane giengk aplongg aim ite yapin. 43 Tamangg gihlin ayeu beti ganme, bemem yem bwaingg aim ve unaute awangg yaun. Bemem ginei amol ti nilgum ve avo nivwat ate be nitangi yem ninme, atob yem unpasang aim ate seukie-ngge ve unaute amol etok ane yaun. 44 Yem tangg aim givin ve amolmol ge indi yem vie be avos nivwat yem arengg aim, be bwaingg aim ve ret Pomate dongke ge avo nivwat yem arengg aim. Be ginei dang etok, okob atob yem aplongg aim nivin Pomate nam nambed? 45 Lob yem tangg aim nitung unei atob ayeu namb yem aim yaun nitangi Tamangg nile, bemem ma. Amol ebe ve nemb yem aim yaun nitangi Pomate nile ok ete Mose, ebe yem tangg aim giluni ei ve nemb aim ru ok. 46 Bingano, ginei yem aplongg aim nivin Mose ane yaun, atob yem aplongg aim nivin ayeu weik etok ge. Ve etok awangg yaun bambamo ete Mose giro bwalbwale be geb gitangi yem ok. 47 Bemem ginei yem aplongg aim nivin yaun ete Mose giro bwalbwale ok ite, okob atob aplongg aim nivin awangg yaun nam nambed?